Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Zastupljenost stranih vrsta riba u vodama Bosne i Hercegovine

Adna Saliharević Ćorić — 2025-12-31

Thanks to the exceptional natural characteristics and great biological diversity, the waters of Bosnia and Herzegovina possess significant ichthyofaunal value. Significant hydrological interventions at the biological and economic level have had a strong negative impact on the fish world, which primarily refers to the introduction of foreign (allochthonous) species. Bosnia and Herzegovina currently does not have a list of foreign or invasive species registered on its territory. The research was conducted through the analysis of scientific papers, professional literature, articles, studies, and books, with the aim of providing an overview of the diversity and representation of foreign and invasive fish species in the Adriatic and Black Sea basins. The data show a significant occurrence of introduced species, some of which have a considerable harmful impact, while others do not pose a threat to native populations. The most pronounced negative impact on native populations is caused by the species Pseudorasbora parva, Lepomis gibbosus, Sander lucioperca, Ameiurus nebulosus, Oncorhynchus mykiss, and Carassius gibelio, which have multiplied significantly. Therefore, in the future, the implementation of activities related to fish stocking and the translocation of fish stocks should be carried out under the supervision of qualified experts in the fields of ichthyology and aquatic ecosystem management.

Porodica Fabaceae u polenskom spektru uzoraka meda iz Bosne i Hercegovine

Velida Bakić — 2025-12-31

Floristički sastav medonosne paše koji je određen specifičnom kombinacijom medonosnih biljaka na lokalitetu čini ključni faktor koji definiše fizičke, hemijske kao i biološke osobine meda. Melisopalinološki spektri predstavljaju vjeran odraz florističkog sastava medonosne paše, te je njihova analiza ključna u razumjevanju medonosnog potencijala medonosnog bilja. Cilj ovog istraživanja je na osnovu melisopalinološke analize uzoraka meda utvrditi: a) broj vrsta, b) procentualni udio i c) frekvencu pojavljivanja vrsta porodice Fabaceae u uzorcima meda iz Bosne i Hercegovine (BiH). U okviru istraživanja prikupljeno je i analizirano 100 uzoraka različitih tipova meda sa prostora Bosne i Hercegovine. Melisopalinološkom analizom je identifikovano 47 različitih tipova polena u ukupno 30 000 izbrojanih polenovih zrna. U botaničkom smislu, identifikovan je polen 24 porodica među kojima su najveći melisopalinološki značaj imala porodica Fabaceae, čija su polenova zrna konstatovana u čak 86% analiziranih profila. Na osnovu mikromorfoloških karaktera polenovih zrna identifikovane su sljedeće vrste/rodovi iz porodice Fabaceae: Robinia pseudoacacia L., Lotus corniculatus L., Trifolium pratense L., Trifolium repens L., Amorpha fruticosa L., Lathyrus sp., Medicago sativa L. i Onobrychis sp. Polenova zrna porodice Fabaceae su kao dominantna identifikovana u 22%, kao akcesorna u 40%, kao važna u 21% i kao minorna u 3% palinoloških profila. U okviru rada je prezentirano deset kategorija palinoloških profila koje su diferencirane na osnovu procentualnog udjela polenovih zrna porodice Fabaceae u pojedinačnim uzorcima. Specifično je da je od ukupnog broja uzoraka čak 70% imalo udio polenovih zrna ove porodice više od 10%. Na osnovu rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da vrste iz porodice Fabaceae imaju veliki medonosni potencijal i predstavljaju važnu komponentu apiflore BiH. Rezultati istraživanja predstavljaju naučnu osnovu za unapređenje strategije održivog pčelarenja i očuvanje biodiverziteta autohtone apiflore BiH.

Ekološki uvjeti i makrozoobentos planinskog jezera Šator (Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina)

Sadbera Trožić-Borovac — 2025-12-31

Prirodna planinska jezera Bosne i Hercegovine predstavljaju rijetke, osjetljive i biološki vrijedne ekosisteme koji služe kao indikatori klimatskih promjena i antropogenih pritisaka. Ovaj rad donosi prvu cjelovitu ekološku procjenu Šatorskog jezera, glečarskog porijekla, smještenog na 1.488 m n.v. u podnožju planine Veliki Šator. Terenska istraživanja provedena su u julu i novembru 2021. godine, s obuhvatom mjerenja fizičko-hemijskih parametara, uzorkovanja vode i analize makrozoobentosa litorala i sublitorala. Rezultati ukazuju na očuvane oligotrofne uvjete: visoku prozirnost i zasićenost kisikom (101–134%), niske vrijednosti BPK₅ i HPK, stabilnu elektrovodljivost (208 µS/cm) te niske koncentracije fosfora. U novembru je zabilježen porast nitrata, što odražava sezonske procese cirkulacije i dotok podzemnih voda. Makrozoobentosna zajednica sadržavala je 10 taksa u julu (26 jedinki) i 11 taksa u novembru (19 jedinki), uz sezonske razlike u brojnosti i sastavu. Najčešće zabilježene vrste bile su vilinski konjic Sympetrum flaveolum, izopodni račić Asellus aquaticus, pijavica Erpobdella octoculata, te tulari Limnephilus rhombicus i Limnephilus flavicornis. Pored njih, važnu ulogu imale su oligohete (Tubificidae), grinje (Hydracarina), preimaginalni stadiji efemeroptera (Caenis sp.) i larve trihoptera (Hydroptilidae). Analiza funkcionalnih grupa ishrane (FFG) pokazala je dominaciju predatora (42–46%), potom sakupljača, usitnjivača i strugača. Ovakva raspodjela svjedoči o stabilnoj trofičkoj mreži i dobroj oksigenaciji, dok sezonske razlike učešća sakupljača i usitnjivača odražavaju unos organske materije i fenološke promjene. Vrijednosti saprobnoga indeksa (2,24 u julu; 2,14 u novembru) potvrđuju β-mezosaprobni status litorala, što znači umjereno organsko opterećenje uz dobar ekološki kvalitet. Shannon–Weaver indeks ukazuje na stabilnu, iako sezonski varijabilnu, raznolikost. Zaključci istraživanja potvrđuju da Šatorsko jezero predstavlja značajan prirodni referentni lokalitet sa očuvanim ekološkim karakteristikama i bogatim makrofitskim pojasom. Rezultati pružaju osnovu za dalji monitoring i naglašavaju potrebu za uspostavom zaštitnih mjera u okviru evropskih standarda (WFD, Natura 2000). S obzirom na nedostatak sistematskih podataka o jezerima BiH, Šatorsko jezero treba posmatrati zajedno sa detaljnije istraženim jezerima poput Prokoškog i Boračkog, uz naglašenu potrebu za nastavkom bioloških i ekoloških istraživanja.

Inovacije u sektoru šumarstva: trenutni kapaciteti, izazovi i mogućnosti - studij slučaja Kanton Sarajevo

Sabina Delić — 2025-12-31

Forestry faces many challenges due to global trends like climate change, economic shifts, and technological advances. Innovation and inventiveness are becoming essential for improving competitiveness and efficiency, ensuring sustainable forest resource use, and improving environmental protection. Therefore, research into forestry innovation is crucial for identifying factors that either facilitate or hinder innovation and for developing strategies to enhance the sector's innovative capacity. This paper explores the importance and role of innovation in forestry, focusing on Sarajevo Canton. The study aimed to understand the perceptions and attitudes of forestry sector employees in Sarajevo Canton towards innovation, as well as to identify existing capacities, challenges, and opportunities for implementing innovations. The findings show a strong interest and considerable potential for developing and applying innovations across all areas of forest management, despite certain barriers that need to be addressed to maximise the opportunities for improvement. These obstacles can inform the creation of a strategy and policy that promote innovation, sustainability, and sector competitiveness in Sarajevo Canton.

Usporedba dvije metode mjerenja potrošnje goriva skidera

Marijan Šušnjar — 2025-12-31

The study shows a comparison of fuel consumption measurements with two different methods in real working conditions of timber extraction with an Ecotrac 140 V skidder. The two methods relate to measuring fuel consumption via a sensor on the fuel supply pump as part of a Fleet Management system and measurements using a built-in differential fuel flowmeter DFM 100CD.

The study established differences in measured fuel quantities over 12 days measured when pulling wood from a final cut of a beech stand, and 12 days measured when pulling wood from a thinning beech stand. At both worksites, a half-stem method was used, with the downhill extraction. The load volumes per cycle were measured at landing.

The results indicate that difference between the reading of the fuel consumption of the flowmeter and the sensor on the fuel pump is significant as the daily outputs increases. That is because the sensor on the fuel pump does not register the return of fuel to the tank, but only reads the current fuel flow. The flowmeter takes into account the return of fuel back to the tank