Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Novo nalazište bijelog vimenjaka (Platanthera bifolia (L.) L. C. Rich.) u Bosni i Hercegovini

Anis Hasanbegović, Dario Pintarić, Senad Murtić, Fejzo Bašić — Sun, 22 Dec 2024 00:00:00 +0000

Bijeli vimenjak je rijetka vrsta naših šuma. Tokom dvogodišnjih terenskih istraživanja (2021-2023) flore okoline Sarajeva, na lokalitetu Donjih Miševića konstatovan je niz populacija ove vrste. Vrsta je nađena u nekadašnjoj hrastovo grabovoj šumi na kojoj je zasađen bijeli bor. Dati su svi dostupni geološki, pedološki i ekološki parametri. Nadmorska visina je izmjerena pomoću GPS uređaja „Magelan eXplorist 500“. Nagib terena je utvrđen sa klinometrom iz kompasa „Recta DP 6 GLOBAL“. Takođe, utvrđeno je da u "Herbarijumu Zemaljskog muzeja BiH (SARA)" ne postoji nijedan herbarizovan primjerak pa će se dio materijala herbarizovati i pohraniti u isti.

Ispitivanje antioksidativne i antibakterijske aktivnosti ekstrakata biljnih vrsta Lysimachia vulgaris L. i Lythrum salicaria L.

Lejla Mekić, Emir Horozić, Ermina Cilović-Kozarević, Darja Husejnagić — Sun, 22 Dec 2024 00:00:00 +0000

Biljne vrste Lysimachia vulgaris L. i Lythrum salicaria L. su invazivne biljne vrste čija ljekovita svojstva su poznata u tradicionalnoj medicini Europe i Azije. Ove biljne vrste pokazale su blagotvorne efekte u tretmanu kožnih oboljenja, dijareje, proširenih vena, sinuzitisa, različitih vrsta krvarenja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitivanje antioksidativnog i antibakterijskog potencijala ekstrakata navedenih biljnih vrsta. Pripremljeni su ekstrakti različite polarnosti korištenjem metoda maceracije i ultrazvučne ekstrakcije. Za ispitivanje sadržaja polifenola korištena je metoda Folin-Ciocalteou, a putem FRAP i DPPH metode ispitan je antioksidativni potencijal. Prema dobivenim rezultatima možemo uočiti dobro poznat značaj odabira pravog otapala i metode ekstrakcije za maksimalno iskorištenje ljekovitog potencijala biljne vrste. Rezultati ispitivanja pokazali su prisustvo antioksidativne aktivnosti ekstrakata obje biljne vrste, što je evidentirano u tabeli 1, 2 i 3. Od naročitog značaja jeste upečatljivi rezultat antioksidativne aktivnosti metanolnog ekstrakta Lythrum salicaria L. dobivenog metodom maceracije. Antibakterijska aktivnost ispitana je za vodene ekstrakte dobivene metodom ultrazvučne ekstrakcije. Poseban akcenat stavlja se na rezultat antibakterijskog dejstva ekstrakta Lythrum salicaria L. na sojeve bakterije Pseudomonas aeruginosa koja pripada MDR sojevima. Prema dobivenim rezultatima studije evidentno je da biljna vrsta Lythrum salicaria L. Ima naročit potencijal za dalja farmakokinetička i farmakodinamična ispitivanja njenih biološki aktivnih komponenti.

Dimenzije konstruktivnih elemenata šumskih puteva

Vladimir Petković, Aleksandar Laketa, Dragana Gavrić, Dane Marčeta — Sun, 22 Dec 2024 00:00:00 +0000

Rad istražuje konstruktivne elemente šumskog puta "Lokva-Odjel 66", smještenog u Šumskom gazdinstvu (ŠG) "Srednjevrbasko", i analizira dimenzije puta u odnosu na postojeće norme i standarde. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi dimenzije osnovnih konstruktivnih elemenata šumskog puta i usporediti ih s propisanim standardima prema "Priručniku za projektovanje šumskih kamionskih puteva u Republici Srpskoj" iz 2002. godine i drugim relevantnim izvorima. Ova studija daje uvid u trenutnu situaciju šumskih puteva, naglašavajući potrebne mjere za poboljšanje efikasnosti i sigurnosti puta.

Ukupna dužina puta "Lokva-Odjel 66" iznosi 4.015 km, a prolazi kroz odjele 65 i 66, završavajući na granici između odjela 66 i 67. Putevi prolaze kroz područja sa šumama bukve i jele, sa smrčom i borom kao dodatnim vrstama. Teritorija kroz koju prolazi ovaj put karakterišu uski grebeni i jarkovi, što je predstavljalo izazov prilikom određivanja trase puta. Ruta je većinom orijentisana prema sjeveru, a 30% puta čine krivine dok ostatak čine pravci.

Izmjereni podaci uključuju širinu kolovoza, uzdužni nagib, poprečni nagib, te nagibe otkopnih i nasipnih kosina na svakih 10 metara puta. Prosječna širina kolovoza iznosi 6.11 m, uz prosječan uspon od 3% i pad od 6.5%. Poprečni nagib kolovoza iznosi 3.1%, dok su nagibi otkopnih kosina 120% (1.2:1), a nagibi nasipnih kosina 86% (0.86:1). Rezultati pokazuju da je prosječna širina puta veća od propisane prema Priručniku iz 2002. godine i standardima koje je utvrdio Jeličić (1983). Takođe, maksimalno izmjereni uzdužni nagibi puta prelaze preporučene vrijednosti, iako su prosječne vrijednosti unutar granica.

Kada se dimenzije puta "Lokva-Odjel 66" usporede sa sličnim putevima u ŠG "Potoci-Resanovača" i "Prosara", ustanovljeno je da su dimenzije šire, a nagibi otkopnih kosina veći. Prosječna širina kolovoza na putevima ŠG "Potoci-Resanovača" iznosi 4.5 m, dok je prosječni uzdužni nagib 2.8%, a poprečni nagib kolovoza 3%. Maksimalni izmjereni uzdužni nagib iznosi 8%. U poređenju s ovim dimenzijama, put "Lokva-Odjel 66" ima veće vrijednosti, što ukazuje na potrebu za usklađivanjem sa standardima.

Nagib otkopnih i nasipnih kosina zavisi od vrste zemljišta, visine kosina, poprečnog nagiba terena i drugih faktora. Prema Jeličiću (1983), nagib otkopnih i nasipnih kosina za duboka tla treba biti u rasponu od 1:1 do 1:1.5, dok za stjenovita tla treba biti 2:1 ili između 1:1.3 i 1:1.5. Prema Aćimovskom (1997), za obična i pjeskovita tla nagib otkopnih i nasipnih kosina treba biti 1:1 i 1:1.5. U FMU "Prosara" prosječni nagib otkopnih kosina iznosi 1:1.4 (71%), dok prosječni nagib nasipnih kosina na dubokim tlima iznosi 1:2.2 (45%). U FMU "Potoci-Resanovača" prosječni nagib otkopnih kosina na plitkim tlima iznosi 1:1.7 (59%), a prosječni nagib nasipnih kosina iznosi 1:0.9 (111%).

Na šumskom putu "Lokva-Odjel 66" nalazi se 99 krivina, a radijus horizontalnih krivina varira od 10 m do 200 m, sa prosječnim radijusom od 50 m. Prema IRPC (2002), minimalni radijus krivina treba biti 15 m, međutim četiri krivine na ovom putu imaju radijus ispod ove propisane minimalne vrijednosti. Šezdeset i dvije krivine imaju radijus manji od 70 m, što prema Priručniku (2002) zahtijeva izračunavanje proširenja kolovoza. Ovo pokazuje da je trasa puta "Lokva-Odjel 66" prilagođena terenskim uvjetima.

Zaključeno je da šumski put "Lokva-Odjel 66" može prihvatiti saobraćajno opterećenje u trenutnom stanju. Međutim, potrebno je obratiti pažnju na veću širinu puta i niže nagibe otkopnih i nasipnih kosina. Prema rezultatima studije, radi optimizacije troškova izgradnje i prilagođavanja uslovima tla, širina kolovoza treba biti smanjena, dok nagibi otkopnih i nasipnih kosina trebaju biti povećani kako bi se smanjili obim i troškovi građevinskih radova, ali treba biti i oprezan zbog sigurnosti vožnje.

Utjecaj omjera vode i organskih otapala na antioksidativno djelovanje i sadržaj bioaktivnih komponenti u ekstraktima Artemisia annua L. i Artemisia absinthium L.

Emir Horozić, Jasmina Dedić, Edina Huseinović — Sun, 22 Dec 2024 00:00:00 +0000

Gorki (Artemisia absinthium L.) i slatki pelin (A. annua L.) tradicionalne su biljne vrste u Asteraceae (Compositae). Njihova upotreba u tradicionalnoj medicini odavno je poznata jer se čajevi i tinkture spravljeni od njih koriste u liječenju bolesti probavnog sistema. U radu je ispitan sadržaj bioaktivnih komponenti (polifenola i flavonoida) i antioksidativno djelovanje (FRAP i DPPH metodom) navedenih vrsta. Za analizirane vrste pripremljena je serija ekstrakata sa odabranim rastvaračima (voda, metanol, etanol i aceton) te smjesama navedenih organskih rastarača sa vodom u različitim volumnim omjerima. Rezultati istraživanja su pokazali da ekstrakti slatkog pelina imaju više bioaktivnih komponenti a time i izraženije antioksidativno djelovanje u odnosu na ekstrakte gorkog pelina. U smislu učinkovitosti ekstrakcije, najučinkovitijom se pokazala mješavina acetona i vode (20:30 v/v). Što se tiče čistih organskih otapala, najučinkovitija za izolaciju bioaktivnih komponenti je voda, dok je aceton pokazao najslabiju ekstrakcijsku moć.

Prediktivno modeliranje distribucije novoopisane endemične Dinarske vrste Cirsium greimleri Bureš

Sun, 22 Dec 2024 00:00:00 +0000

Prema najnovijim podacima, Dinaride i Istočne Alpe naseljava endemična, diploidna, novoopisana vrsta Cirsium greimleri umjesto, do sada navođene, tetraploidne C. waldsteinii. Ova studija, koristeći podatke iz literature, herbarijske zbirke SARA i terenskih istraživanja, potvrdila je prisustvo vrste C. greimleri u Bosni i Hercegovini na 40 lokaliteta. Upotrebom MaxEnt modela i GIS alata izrađena je karta rasprostranjenosti i ekoloških niša za novu bh. vrstu, pri čemu su ključni faktori za njenu distribuciju identificirani kao srednja temperatura najvlažnijeg i najsušnijeg kvartala te količina padavina. Model je pokazao visoku tačnost (AUC vrijednost 0.970), što ukazuje na sposobnost preciznog razlikovanja područja sa i bez prisustva vrste. Pored toga, model je ukazao na prisustvo vrsta sa kojima C. greimleri često hibridizira (C. rivulare i C. erisithales) na više lokaliteta. Terenskim istraživanjima je potvrđeno prisustvo dilploidnih populacija istraživane vrste sa rasponom variranja nuklearne veličine genoma od 1.72 do 2.25 pg. Također, na osnovu prezentiranog prediktivnog modela je izvršena provjera odabranih lokaliteta na kojima C. greimleri koegzistira sa C. rivulare i C. erisithales. Tako je na lokalitetu Bistrica-Paljevina uočena populacija u kojoj su individue imale značajno iskazanu morfološku varijabilnost, što je i odgovaralo dvjema vrijednostima veličine genoma (1.76-1.82 pg i 2.22-2.25 pg). Ova studija ukazuje na potrebe daljih istraživanja problema simpatrije C. greimleri i njenih srodnika te neophodnu taksonomsku reviziju ovog kompleksa.