Ekotipovi bijelog bora (Pinus silvestris L.) u Bosni

Autor(i)

  • Vitomir Stefanović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Stanimirka Milanović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Safer Međedović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Konrad Pintarić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Slobodan Rončević Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Darinka Sisojević Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1980.v1.i14.272

Ključne riječi:

ekotipovi, bijeli bor, Pinus silvestris, Bosna

Sažetak

UDK 582.475:581.4/.5](497.6)                                                                                                      

U okviru naučnog projekta "Razrada sistema gazdovanja u hrastovim i borovim šumama u SR Bosni i Hercegovini" obradjivan je zadatak pod radnim naslovom "Ekotipska diferencijacija bijelog bora (Pinus silvestris L.) u Bosni i Hercegovini". Pri formulisanju ovog zadatka pred-
lagač je imao u vidu dva osnovna momenta: prvo, što su bijeli bor i njegove fitocenoze bile do sad u SR BiH predmet širih istraživanja i, drugo, veliki značaj koji ima ova vrsta drveća u rekonstrukciji lišćarskih šuma u Bosni.

Postavljanje, koncepcijski i sadržajno, jednog šireg morfološko-anatomskog i ekofiziološkog kompleksa istraživanja upravo je adekvatno važnosti i značaju koji se pridaju ovoj vrsti drveća u praktičnom pogledu. Na temeljima rezultata dosadašnjih istraživanja, nova istraživanja su
metodološki i sadržajno koncipirana tako da okarakterlšu odredjene osobine bijelog bora u širokom intervalu stanišnih uslova u glavnim područjima njegovog areala u Bosni. Da bi se to ostvarilo, istraživanja su vršena na Istim objektima s osnovnim pristupom da se ispitivana svojstva mogu medjusobno korelirati po oblastima istraživanja i u cjelini. Iz veoma obim-
nih materijala istraživanja koji su predočeni u ovom radu pretpostavljalo se da će proizići sinteza - ekotipska diferencijacija bijelog bora u Bosni, a što je krajnji cilj istraživanja.

Rad je rezultat timskog rada više specijalista: postavljanje programa istraživanja i rukovodjenje zadatkom, te obradu uvodnog dijela izvršio je dr Vitomir Stefanović, morfološka svojstva
obradio je dr Slobodan Rončević, anatomska svojstva mr Darinka Sisojević, ekofiziološka svojstva dr Stanimirka Milanović, istraživanje pigmenata hloroplasta Safer Medjedović, fenotipska svojstva obradio je dr Konrad Pintarić

References

Huxley, J. (1948.): Evolution- the modern synthesis, London

Janjić, N. (1976.): Raširenost, varijabilnost i sistematika poljskih brijestova (Ulmus minor Mill. U. canescens Melville) u Bosni i Hercegovini (Disert, - manuscript), Sarajevo

Janković, M. M. (1958.): Ekologija, rasprostranjenje, sistematika i istorija roda Trapa L. u Jugoslaviji, Srpsko biološko društvo, Posebna izdanja, knj. 2, Beograd

Lakušić, R, (1973.): Prirodni sistem populacija i vrsta roda Edrainthus DC. God. Biol. inst. u Sarajevu. Vol. XXVI, Sarajevo

Milosavljević, N.R. (1973.): Klima Bosne i Hercegovine-Disertacija,Mnsc.

Mišić, V. (1957.): Varijabilitet i ekologija bukve u Jugoslaviji, Posebno izdanje, knj, 1, Beograd

Mišić, V, (1972,): Uloga ekološke diferencijacije u procesu postanka organskih vrsta u prirodi. Dijalektika, br. 4, Beograd

Mišić, V., Popović, M., Čolić, D., (1972.): Grupni varijetet smrče (Picea excelsa L.) na Kopaoniku. Institut za biološka istraživanja u Beogradu. Posebno izdanje, Beograd

Moscheles, J. (1918.): Das Klima von Bosnien und Herzegowina. Sarajevo

Sinskaja, E.N. (1938,): Učenije ob ekotipaj v svjete fllogeneze visših rastenij. Usp. svo. biol. 9, 1. Moskva

Svoboda, P. (1953.); Lesni drevini a jajich poresty. Čast I. Praha

Staszkieewicz, J. (1968.): Investigations on Pinus silvestris L, from South-eastern Europe and from Causasus and its relation to the pine from other territories of Europe based on morphological variability of cones. Fragmenta floristica et geobotanica, Ann. XIV, Pars 3. Krakow

Stanković, S. (1957,): Specijacija - proces postanka organskih vrsta. Nauka i priroda X, 1, Beograd

Stefanović, V. (1958.): Areal prirodnog rasprostranjenja bijelog bora {Pinus silvestris L.) u NR Bosni i Hercegovini. Radovi Polj.šum. fak., br. 3, Sarajevo

Stefanović, V, (1958-b): Zajednica bijelog bora (Pinetum silvestris diпаriсит) i neke njene karakteristike na području zapadne Bosne. Radovi Polj.-šum. fak. br. 2, Sarajevo

Stefanović, V. (1960.): Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Naučno društvo BIH, Radovi XVI. Odjeljenje prirodnih i tehničkih nauka, knj. 4, Sarajevo

Stefanović, V. (1961,): Prilog poznavanju mikroklime nekih šumskih staništa u području istočne Bosne. Radovi Polj.-šum. fak. i Inst. za šum., br. 6, Sarajevo

Stefanović, V. i Sokač, A. (1962.): Fitocenoza bijelog bora i maljave breze na rubu tresetiŠta kod Han-Krama, Naučno društvo BiH, Radovi, XIX, knj. 5, Sarajevo

Stefanović, V. (1964.): Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Radovi šum. fak, i Inst. Za šum. u Sarajevu, knj. 9, sv. 3, Sarajevo

Stefanović, V. (1969.): Borove šume na dolomitu zapadne Bosne Bugojansko -kupreškog područja (II prilog). Š.L. sv. 1-2, Zagreb

Stefanović, V. (1970,): Fitocenoza bijelog bora s brdskim lužnjakom kod Knežine na Romanlji, ANU BiH, Radovi XXXIX, knj. 11, Sarajevo

Stefanović, V, (1970-b): Uber relicte Waldgesellschaften aus dem Postglazial in Bosnien. Intern. Vereinigung f, Vegetationskunde Ostalpin- dinarische Sektion, Ht, 10/II, Wien

Stefanović, V. (1974.): Ekološko-sistematski dijapazon fitocenoza s bijelim borom (Pinus silvestris L.) u području Dinarida. "Tokovi", 8, Ivangrad

Vemić, M. (1954.): O klimi Bosne i Hercegovine. III kongres geografa Jugoslavije, Sarajevo

Holubčik, M. (1971.): Dimensions of cones of Norway spruce [Picea abiesKarst.) in Slovakia. Acta Instituti forestalis Zvolenensis, Tomus II

Linder, A. (1951.): Statische methoden für Naturwissenshafter Mediziner, und Ingenieur. Zweite, erweiterte Auflage, Basel

Mišić, V., Popović, M. i Čolić, D. (1972.): Individualni varijabi1itet smrče (Picea excelsa L.) na Kopaoniku. Glasnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, Serija B, Knjiga 27

Mišić, V., Popović, M. i Čolić, D. (1972.): Promjenljivost četina i šišarica na jednom stablu smrče (Picea excelsa L.) na Kopaoniku. Glasnik Prirodnjačkog muzeja Beograd, Serija B, Knjiga 27

Mišić, V., Popović, M. i Čolić, D. (1973.): Grupni varijabilitet smrče (Picea excelsa L.) na Kopaoniku. Glasnik Prirodnjačkog muzeja Beograd, Serija B, Knjiga 28

Popnikola, N (1975.): Prilog proučavanju individualne varijabilnosti belog bora (Pinus silvestris L.). Šumarstvo br. 6, Beograd

Staszkiewicz, J. (1963.): Recherches biometriques sur la variabilite des cones du Pin sylvestre (Pinus silvestris L.) du Massif central en France. Fragmenta floristica et geobotanica, Ann. IX, Pars. 2

Staszkiewicz, J, (1968.): Badania nad sosna zwyczajna z Europy Poludniowo-wschodniej i Kaukazu oraz jej stosunkiem do sosny z innych obszarov Europy, oparte na smiennosci morfologicznej szyszek. Fragmenta floristica et geobotanica, Ann. XIV, Pars, 3

Weber, E. (1972,): Grundriss der biologischen Statistik, VII Aufl. Stuttgart

Janković, M. (1963.): Razmatranje o uzajamnim odnosima motike i munike, kao i o njihovim ekološkim osobinama, posebno u odnosu na geološku podlogu, Glasnik Bot. zavoda i bašte Univ. u Bgd. 1 /V/, N. 2, Beograd

Janković, M. (1960.): Û specifičnostima u grananju munike i njihovom ekološkom aspektu, Arhiv bioloških nauka XIV, 3-4, Beograd

Jovanović, S. (1956.): O najvažnijem ekološkom činiocu za crni bor na Zlatiboru, šumarstvo br. 7-8/1955, Beograd

Kojić, M., Gajić, M, (1973.): Uporedna ispitivanja ekofizioloških i anatomskih karakteristika nekih mediteranskih vrsta (prvo saopš.), Glasnik šum. fak. u Beogradu - Serija A - "Šumarstvo" 2-4.

Kojić, M, (1968.): Osnovi fiziološke fitoekologije, Skripta – Beograd

Marić, B. (1959): Prilog poznavanju crnog bora sa krečnjačkih litica istočne Srbije, Šumarstvo" 1-2, Beograd

Mazek, K., Fiala (1954.): Die Wiessenschaftllichen grundlagen der Harzgewinnung, Wien

Ničota, V (1963.): Neke oznake planinskih tipova b. bora na planini Nidje,"Šumarstvo" 1-2, Beograd

Ûkroscvaridze, T.D. (1975.): Anatomičeskoe sroenie listjev i hvoi osnovnih lesoobrazujušcih porod Gruzii, Tbilisi

Paul, Ladislav (1971.): Anatomicka a morfologicka variabillta ihlic borovice sosni zo švedskych proveniencii, Zvolen

Popnikola, N. (1975.): Prilog proučvanja individualne varijabilnosti b.bora, "Šumarstvo" br. 5, Beograd

Sisojevlć, D, (1977.): Diferencijacija klonova b. bora po anatomiji četina, "Šumarstvo" 4-5, Beograd

Stamenkovlć, V. (1974.): Prirast i proizvodnost stabala i šumskih sastojina, Privremeni udžbenik (Beograd)

Stamenkovlć, B. Todorovlć D, (1968.): Analitička predstava zavisnosti nekih ekoloških činilaca i rastenja biljaka, "Šumarstvo" sept- oktobar

Vidakovlć, M. (1953,): Prilog poznavanju oblika vrste Рiпиs halepensis Мill., "Šumarski list" br, 1, Zagreb

Vidaković, M. (1953.): Prilog poznavanju anatomije iglica kod nekih srodnih borova, Glasnik za šum. pokuse br. 11, Zagreb

Vidaković, M. (1955.): Značenje anatomske gradje iglica kod svojta crnog bora u Jugoslaviji, "Šumarski list" 7-8, Zagreb

Zelawskl, W., Newinski, Z. (1966.): Variability of some needles characteristics in Scots Pine (Рiпив silvestris L.) ecotypes grown in native conditions, Ekologia Polska XIV, No 19, Warszawa

Zelawski, W., Gowln, T. (1966.): Variability of some needles characteristics in Scots Pine (Pinus silvestris L. ) ecotypes grown on comparative plantations, Ekologia Polska XIV, No 17, Warszawa

Downloads

Objavljeno

03. 03. 1980.

How to Cite

Stefanović, V., Milanović, S., Međedović, S., Pintarić, K., Rončević, S. ., & Sisojević, D. (1980). Ekotipovi bijelog bora (Pinus silvestris L.) u Bosni . Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 14(1), 1–183. https://doi.org/10.54652/rsf.1980.v1.i14.272