Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine

Authors

  • Vitomir Stefanović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Vladimir Beus Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina
  • Čedomir Burlica Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Hamza Dizdarević Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Ivan Vukorep Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i17.275

Keywords:

ekološko vegetacijaska rejonizacija, Bosna i Hercegovina

Abstract

UDK 630*1:581.5(497.6)     

Diese Studie stellt die erste Phase einer waldbaulichen Gliederung Bosniens und der Herzegowina dar und wurde im Rahmen einer gemeinschaftlischen wissenschaftlichen Projektes vorgenommen. Sie beinhaltet Untersuchungsergebnisse der Bereiche Bodenkunde,Phytozenologie und Ökologie im weiteren Sinn, und sie besteht aus einem allgemeinen und besonderen Teil. Der allgemeine Teil stellt eine Einführung dar, in der die theoretischen Grundlagen einer ökologisch-vegetationskundlichen Gliederung Bosniens und der Herzegowina sowie die Vorbedingungen ihrer Verwirklichung untersucht werden sowie das methodologische Verfahren mit einer Darstellung der Methoden bei der Bearbeitung der einzelnen Komponenten: Bodenkunde, Vegetation, Klima. In diesem Teil werden auch die Kriterien für eine Differenzierung des Bosnien und Herzegowine in homogene Einheiten von Gebiet, Bezirk und Region aufgezeigt. Im besonderen Teil wird zuerst eine Tabellenübersicht der ökologisch-vegetationskundlichen Gliederung gegeben und im Ganzen dargestellt, um eine Deskription zu vermeiden.

Eine Analyse des gesamten Territoriums erlaubt die Verwendung der drei Kategorien Gebiet, Bezirk und Region.

Die Unterscheidungsmerkmale für Gebiet zur territorialen Gliederung sind: homogene phytogeographische klimatische Merkmale, relative Ähnlichkeit geomorphologischer und orographischer Gegebenheiten,
Vorkommen einer oder mehrerer klimazonaler und klimaregionaler Phytozenosen sowie ihre besonderen Eigenschaften nach dem Vorkommen florischer Elemente, begonnen mit den weitesten bis zu den engsten synhorologischen Einheiten — Region, Provinz, Sektor. Die andere Einheit Bezirk schliesst sich an das Gebiet nach den folgenden übernommenen Kriterien an: wenn er besondere gemeinsame phytogeographische Charakteristiken aufweist sowie einige spezifische geomorphologische, orographische und klimatische Merkmale besitzt. In anbetracht der Waldvegetation ist er ebenfalls gekennzeichnet durch eine hervortretende
Charakteristik einiger klimazonaler und klimaregionaler Waldgesellschaften, z. B. Buchen- und Tannenwäl der mit Fichte und Buchen- und Tannenwälder ohne Fichte. Ausbreitung grösserer Waldkomplexe, bedingt durch orographischedaphische Faktoren (Föhren und Schwarzkiefer — wälder auf Dolomit, Serpentinit, Kalkstein) orographisch — edaphische Bedingungen der Eichenwälder usw.

Innerhalb der erwähnten Gebiete (nicht alle) werden die Einheiten auch in Regionen hervorgehoben.
Die Kriterien sind Besonderheiten eines Teils dieses Territoriums, besondere geomorphologische, orographisch-edaphische und Wegetationkundliche Eigenschaften. Für jede Einheit, bzw. ökologisch-vegetations kundliche Kategorie wurden die grundlegenden ökologisch-vegetationskundlichen Daten bearbeitet. Die höchste Kategorie Gebiet umfasst folgende Elemente: geographische Lage, Klima, Geomorphologie, Boden, phytogeographische Zugehörigkeit; Bezirk und Region umfassen die Elemente: geographische Lage, Klima, Geomorphologie, Boden, reale Waldvegetation, potentiale Waldvegetation. Die Kategorien Gebiet und Bezirk sind klimatisch mit Angaben der zugehörenden metheorologischen Standorte in den Tabellenübersichten mit den Bezeichnungen gekennzeichnet: metheorologischer Standort, Höhe ü. M., Breitengrad nach Greenwich, Lufttemperatur, relative Feuchtigkeit, Niederschläge, N/S Quotient, Trockenheits-Index, Dauer der Vegetationsperiode, potentiale Evapotranspiration, Klima-Index Im. Ebenfalls sind die Wasserbilanzen für Gebiete und Bezirke graphisch dargestellt sowie Diagramme der Kontinentalität des Klimas. Interpretationen des textlichen Teils der Studie  stehen integral in Verbindung mit den kartographischen Beiträgen, die hier aus technischen Gründen im Masstab 1 : 500.000 gedruckt wurden, obwohl ursprünglich alle Beiträge im Masstab 1 : 200.000 hergestellt waren.

Die Studie enthält folgende kartographischen! Beiträge: Karte der ökologisch-vegetationkundliche Gliederung Bosniens und der Herzegowina, M 1 : 500.000; Bodenkundliche Karte Bosniens und der Herzegowina, M 1 : 500.000; Karte der realen Waldvegetation Bosniens und der Herzegowina, M 1 : 500.000; Karte der potentialen  Waldvegetation Bosniens und der Herzegowina, M 1 : 500.000; Karte potentialer Evapotranspiration in Vegetationsperioden, M 1 : 1.000.000; Karte der Dauer von Vegetation perioden bei Temperaturen höher als 10°C in Bosnien und der Herzegowina, M 1 : 1.000.000.

 

References

Adamović, L. (1907): Pflanzengeographische Stellung und Gliederung der Balkanhalbinsel. — Wien.

— (1909): Die Vegetationsverhältnisse der Balkan-länder. Die Veget. der Erde, XI Leipzig.

Beck, G. (1901): Die Vegetationsvethältnisse der illyrischer Länder. Die Vegetation der Erde, IV, Leipzig.

B e u s, V. (1980): Zajednica bukovo jelove šume na peridotitu i serpentinitu Bosne, Magistarski rad. Radovi Šum. fak. i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, Godina XXIV, Knj. 24., Sv. 6.

Bunuševac, T. (1959): Klimatski uslovi sjeveroistočne Srbije i pojava sušenja stabala u njenim bukovim šumama. Glasnik Šum. fak. br. 17, Beograd.

B u r l i c a, Č. (1971): Problemi proučavanja vodnog režima šumskih zemljišta. Radovi ANU BiH, Posebno izdanje, knj. 5, Sarajevo.

— (1980): Vodni režim najvažnijih tipova šumskih zemljišta (dokt. disertacija). Radovi Šum fak. knj.

, sv. 1—2.

— (1979): Izdvajanje pedoloških jedinica i njihovo pedološko definisanje. Glasnik Šum. fak., br. 4.

Pos. izdanje, Beograd.

Burlica, Č. et al. (1971): Padavine u području Trebinja i njihov uticaj na debljinski prirast alepskog i crnog bora. Pos. izd. ANUBiH, XXIII, knj. 5, Sarajevo.

— (1977): Značaj poznavanja ekološko proizvodnog potencijala šuma submediteranskog područja

Hercegovine u zaštiti čovjekove sredine. »Šum. list«, br. 10—12, Zagreb.

Burlica, Č., Fabijanić, B. (1968): Ein Beitrag zur Landschafts-ökologischen Gliederung Bosniens

und der Herzegovina auf pflanzensoziologisch-bodenkundlichen Grundlagen. »Pflanzensoziologie und Landschaftsökologie«. Bericht über das Int. Simp. Stolzenau/Weser 1963.

C e s t a r, D. et al. (1970): Tipološko istraživanje i kartiranje šumskih staništa SR Hrvatske. Pos. izd.

Inst, za šumarska istraživanja Hrvatske, Zagreb.

Ćirić, M. (1962): Ein Beitrag zur Bodenbildung auf Serpentin. Zeitschrift für Pflanz. Düng. Bod. 96—

—141 / Band, Heft 2.

— (1958): Neki važniji problemi šumarske pedologije. »Nar. šumar«, sv. 7—9, Sarajevo.

— (1959): O nekim nalazištima podzola u centralnoj Bosni. »Nar. šumar«, sv. 11—12, Sarajevo.

— (1961): Planinska šumska zemljišta Jugoslavije. Jug. sav. centar za polj. i šum., Beograd.

— (1966): Zemljišta planinskog područja Igman —Bjelašnica. Radovi Šum. fak. i Inst. za šum., knj.

, Sarajevo.

— (1967): Osobenosti obrazovanja počv na izvestnjekah i osnovi ih klasifikaii, Počvovedenie. No 1.

— (1975): Problemi istraživanja produktivnosti šumskih zemljišta. Pos. izd. ANUBiH XXIII, knj. 5,

Sarajevo.

— (1975b): Iskorištavanje i interpretacija pedoloških karata u šumarstvu. Pos. izd. ANUBiH, knj. 6.

Ćirić, M. AleksandrovićD. (1959): Jedno gledište o genezi terra rossa (crvenice). Zb. rad.

Polj. fak., br. 277, Beograd.

Ćirić, M. et al. (1971): Uticaj stanišnih faktora na produktivnost bukovih šuma u BiH. Pos. izd. ANU

BiH XXII, knj. 5.

— (1971b): Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i Hercegovini, šum.

fak. i Inst. za šum. Pos. izd. br. 8, Sarajevo.

— (1972): Proizvodni potencijal šumskih zemljišta BiH. Zemljište i biljka. Vol. 21, No 1. Beograd.

Đikić, S. (1965): Principi i perspektive unapređenja proizvodnje šumskog sjemena u Bosni i Herce-

govini. Radovi Šum. fak. u Sarajevu, Posebno izdanje, Sarajevo.

Fabijanić, B. et al. (1963): Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije Lepenice. Naučno društvo SR

BiH. Pos izd., knj. 3, Sarajevo.

— (1967): Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šum. fak. i Inst. za šumarstvo

u Sarajevu, knj. 12, sv. 1.

Filipovski, G.— Ćirić, M. (1963): Zemljišta Jugoslavije, JDPZ. Pos. izd. 7, Beograd.

Fukarek, P. (1950): Današnje rasprostranjenje Pančićeve omorike (Picea omorica Pančić) i neki podaci o njenim sastojinama, Godišnjak Biološkog instituta, III, Sarajevo.

— (1951): Staništa Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946—1947. godini, Šumarski list,

—2, Zagreb.

— (1955): Kartiranje šumske vegetacije i zadaci Zavoda za šumarsku botaniku Polj. šum. fak. u Sa-

rajevu, »Nar. šumar«, br. 9—10, Sarajevo.

— (1955b): Zaštita endema Pančićeve omorike u Bosni i Hercegovini, Naše starine, sv. 3, Sarajevo.

— (1956): Nalazište alpske johe (Ainus viridis (Chair) D. C.) u Bosni, Nar. šumar, X, 9—12, Sarajevo.

— (1956 b): Zajednica klekovine bora (Pinetum mugi, Horv.) i neke njene razvojne tendencije na

bosansko-hercegovačkim planinama. Šum. list, br. 11—12.

— (1962): Inverzija vegetacije na planinskom masivu Igman — Bjelašnica. »Narodni šumar«, sv.

—2, Sarajevo.

— (1966): Zajednica endemne munike na planini Prenju u Hercegovini, Acta botanica croatica,

Vol. XXV, Zagreb.

— (1966 b): Das Quercetum confertae herzegovinicum in Narenta Tal. »Pflanzensoziologie«, Ht 19, Wien.

— (1969): Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka »Sutjeska«,

ANUBiH, knj. 3, Sarajevo.

— (1970): Areali rasprostranjenja bukve, jele i smrče na području BiH, ANUBiH, Radovi —

XXIX, knj. 11.

— (1977): Zur Gliederung der illyrischen Florenprovinz in natürliche Vegetationsgebiete mit Hilfe

der Wald — gesellschaften. Centr. für des ges. Forstw., Ht. 3, Wien.

— (1977 b): Granice i podjela Jadranskog kraškog područja na osnovu prirodne vegetacije. Šum. list«. 10—12.

— (1978): Fitocenološka istraživanja šumskih i šibljačkih zajednica na hercegovačkim planinama,

Orjenu, Preju, Čvrsnici, ANUBiH, Radovi, knj. 11.

— (1978 b): Verbreitungsgebiete einiger Charakterarten der Slowenischen und Kroatischen Buchenwälder und ihre Bedeutung für die Regionale Gliederung des Dinarischen Florengebietes. Poroč.

Vzhodnoal. — din. druž. preuč. veget. 14. Ljubljana.

— (1979): Die pflanzengeographische Abgrenzung des illyrischen vom moesischen Gebiet. »Phytocoenologia«, Ht. 6. Stuttgart.

— et Stefanović, (1958): Prašuma Peručica i njena vegetacija. Radovi Polj. šum. fak., br. 3, Sara-

jevo.

— et al. (1967): Zajednica bukve i javora gluhača (Aceri obtusati — Fagetum Fab., Fuk, Stef.) za-

padnih dinarskih planina. Mitt. d. ostalp. — din. Arbeit gem., Ht. 7.

Horvat, I. (1954): Pflanzegeographische Gliederung Südosteuropas, Vegetatio 5—6, Der Haag.

— et al. (1974): Vegetatio Südosteuropas. Geobotanica selecta, Bd. IV, Stuttgart.

Horvatić, S. (1957): Biljnogeografski položaj Jadranskog Primorja i raščlanjenje krša. Monografija »Krš Jugoslavije«, Split.

— (1967): Fitogeografske značajke i raščlanjenje Jugoslavije. Anali flore Jugoslavije, br. 1. Zagreb.

Jelem, H. (1960): Grundzüge und Aufweisungen für die forstliche Standortserkundung und Kartirung.

Forst. Bundesversuchsanstallt. Mariabrun, Ht. 1, Wien.

Jovančević, M. (1965): Rasporostranjenje, varijabilitet i sistematika crnog cera (Quereus macédonien A. DC.) u Jugoslaviji, JAZU Zagreb.

Jović, D., et al. (1979): Primjena tipologije u savremenom gospodarenju šumama Jugoslavije. Glasn.

Šum. fak. Pos. izd., knj. 4, Beograd.

Jovanović, B. (1954): Fitocenoza Quercetum confertae-cerris kao biološki indikator. Gl. šum. fak.,

sv. 8, Beograd.

— (1967): Neke šumske fitocenoze severozapadne Srbije, Inst. za šum. istraživanja. Zbornik radova,

knji. 6, Beograd.

Krause, W., Ludwig W. (1957): Zur Kenntnis der Flora und Vegetation auf Serpentinstandorten

des Balkans. 2 Pflanzengesellschaften und Standorten in Gostović-Gebiet (Bosnien), Flora 145.

Kušan, F. (1956): Sastav i raspored vegetacije na planini Kamešnici (1849 m), God. Biol. inst. u Sa-

rajevu, God. IX, Fase. 1—2.

Lakušić, R., (1975): Prirodni sistem geobiocenoza na planinama Dinarida, God. Biološ. Instituta Uni-

verziteta Sarajevo, vol XXVIII, Sarajevo.

Lučić, V. (1965): Prilog poznavanju klimatskih odnosa na Igmanu. Radovi Šum. Fak. i Inst. za šumar,

knj. 10, sv. 2 Sarajevo.

Maly, K. (1938, 1939): Ravna planina kod Pala. Glasnik Zemalj. muzeja br. 50 i 51. Sarajevo.

Manuševa, L. (1975): Organska materija u tlima pod šumskom vegetacijom, Posebna izdanja ANUBiH

XXIII, knj. 5 Sarajevo.

— (1967): Sastav humusa u seriji tala na krečnjaku, Zemljište i biljka, vol. XVI, No 2, Beograd.

— (1970): Različja v nekotorih svojstvah gumusova gorizonta pod vlijanijem materinskoj parodi i

sastava lesnih fitocenozov. Počvovedenie. No 6. Moskva.

— et Ćirić, M., (1969): O specifičnostima humusa u prašumskim zemljištima BiH. Zemljište i biljka

vol. 18, No 1—3 Beograd.

— (1971): Zemljišta na andezitu, andezito — dacitu i dacitu istočne Bosne, Arhiv za polj. nauke sv.

, god. XXIV. Beograd.

M a t i ć, V., et al. (1963): Metod Inventure šuma na velikim površinama I i II, Instit. za šumar. Sa-

rajevo.

— et al. (1971): Stanje šuma u SR BiH prema Inventuri šuma na velikim površinama u 1964 — 1968

godini. Posebna izdanja Šumar. fak. i Institut za šum. br. 7, Sarajevo.

Mayer, H., et al. (1971): Die Waldgebiete und Waldsbezirke Österreich. — Centralblatt für das gesamte Forstwesen, Heft 3. Wien.

M i l o s a v l j e v i ć, R., (1976): Klima Bosne i Hercegovine, doktorska disertacija, (Mnsc.) Sarajevo.

— (1977): Opšta klasifikacija tipova klime u Bosni i Hercegovini. Seminar o korišćenju pedoloških i tipoloških karata u šumarstvu, (Mnsc.) Sarajevo.

— (1977): Suša i njen prostorni raspored u Bosni i Hercegovini Geografski pregled XXI, Sarajevo.

Moscheies, J., (1918): Das Klima von Bosnien und Herzegovina, Sarajevo.

Otto, H. J., (1972): Die Ergebnisse der Standortskartierung im Pleistozänen Flachland Niedersachsens

— Grundlage Waldbaulicher Leitvorstellungen, (Doktorarbeit), Forstliche Fakul. Göttingen.

Oberdörfer, E., (1948): Gliederung und Umgrenzung der Mittelmeervegetation auf d. Balkanhalbinsel,

ber. Geobot. Forsch. Instit. Rübel in Zürrch.

Obuljen, A., (1954): Klimatska reonizacija i problemi našeg šumarstva, VIII. Šumarstvo, (1955) Beo-

grad.

P i n t a r i ć, K., (1957): Studie zum Lärcheanbau in Bosnien, Radovi Polj.-Šumar. fakul. Sarajevo.

Popović, B., (1963): Neki rezultati ogleda sa đubrenjem crnoga bora, Agrohemija 7/8, Beograd.

— (1964) Tipovi tala na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne, Radovi šum. fak. i Inst. za šum. God. IX, knj. 9, sv. 3 Sarajevo.

— (1953): Tla nekih šumskih rasadnika sa gledišta primjene kalcifikacije, kao meliorativne mjere, Narodni šumar, 9/10, Sarajevo.

Radkov, I. (1963): Gorski formacii i tipovete goru v NR Bulgaria, Zemizdat, Sofia.

Ritter-Studnička, H. (1956, 1957, 1959): Flora i vegetacija na dolomitima Bosne i Hercegovine: I. Konjic, God. Biol. Instituta, Sarajevo 1956, II.

Dalja okolina Konjica i III. Kompleksi kod Drvara, na Boru i Ormanju kod Pazarića. God. Biol. Instit. Sarajevo, IV. Lastva kod Trebinja, God. Biol. Inst. 1959 Sarajevo.

— (1963): Biljni pokrivač na serpentinu u Bosni. God. Biol. instit. u Sarajevu sv. 1—2, Sarajevo.

— (1970): Die Vegetation der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vegetatio 21.

Rubner, K., Reinhald, K., (1953): Das natürliches Waldbild Europas.

Stefanović, V., (1960): Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Naučno dru-

štvo NR BiH, knj. 4 Sarajevo.

— (1961): Prilog poznavanju mikroklime nekih šumskih staništa u području istočne Bosne. Radovi

Šum. fak. i Inst. za šum. God. VI, br. 6, Sarajevo.

— (1963): šumska vegetacija šireg područja Trebevića, Naučno društvo SR BiH, Radovi XXV, knj.

, Sarajevo.

— (1964): šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Ra-

dovi Šum. fak. i Inst. za šum. knj. 9, sv. 3, Sarajevo.

— (1968): Fitocenoza cera (Orno — Quercetum cerris Ass. n.) i njeno biljnogeografsko mjesto u

vegetaciji zapadne Bosne i šireg područja Dinarida. Glas. Zemalj. muzeja BiH, sv. VII, Sarajevo.

— (1968): Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni (Quercetum roboris montanum, Stef.

, Ekologija, vol. 4, No 2, Beograd.

— (1970): Fitocenoza bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod Knežine na Romaniji (As.

Piceo — Pinetum quercetosum roboris, Stef.), Radovi ANUBiH, knj. 11, Sarajevo.

— et Sokač, A., (1962): Fitocenoza bijelog bora i maljave breze na rubu tresetišta kod Han Kra-

ma (Pino — Betuletum pubescentis, Stef.), Radovi N. D. BiH, XIX, knj. 5, Sarajevo.

— et Manuševa, L., (1966): Šumska vegetacija i zemljišta na permokarbonskim pješčarima i

škriljcima u Bosni, Radovi Šum. fak. i Inst. Za šum. knj. 11, sv. 3 Sarajevo.

— et Manuševa, L., (1971): Šumska vegetacija i zemljišta na andezitu i dacitu istočne Bosne,

Radovi Šum. fak. i Inst. za šum., knj. 15, sv. 1—3, Sarajevo.

— et Beus, V., (1978): Die Phytozenosen der Zerreiche in den Vegetationsbedingungen Jugosla-

wiens, II. Inter. Simp, za floru i vegetaciju Balkana, Istanbul. (Mnscr.).

— et Beus, V., (1976): Zajednica zelene johe (Athyrio — Alnetum viridis Stef, et Beus) na Vrani-

ci planini u Bosni, Glasnik Zemalj. muzeja u Sarajevu (XIX — XX — 1980/81.

— (1977): Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, IGKRO »Svjetlost«, Univer-

zitetski udžbenik, Sarajevo

— et al. (1977a): Tipovi šuma hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini, Radovi Šum. fak. i Inst. za šum.

god., XX, knj. 20, sv. 1—2, Sarajevo.

— (1977b): Tipovi šuma crnog i bijelog bora u Bosni i Hercegovini, Radovi Šum. fak. i Instit. za

šum. god. XX, knj. 20, sv. 1—2, Sarajevo.

— et. al. (1977c): Tipovi niskih degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine, Radovi

Šum. fak. i Inst. za šum. Posebni radovi, sv. 11, Sarajevo.

T schermak, L. (1950): Die Waldgebiete Österreich. In Waldbau auf pflanzensoziologisch-ökologischer

Grundlage, Wien.

— (1961): Zur Karte der Wuchsgebiete des österreichischen Waldes. Beibl. z. Wuchsgebietskarte, Wien.

Schlenker, G. (1962): Forstliche Vegetationskunde in Rahmen der forstlichen Standortskunde, referent in Wien, (mnscr.).

Trinajstić, I., (1978): O uticaju fitogeograskih granica na stupanj antropogene degradacije klimazonalne vegetacije Jadranskog primorja Jugoslavije. Šum. list sv. 11—12, Zagreb.

— (1980): Selektivna fitogeografska analiza flore Jugoslavije, IV. Simp, biosist. Jugoslavije rezimei referata (36), Đerdap.

Vemić, M., (1954): O klimi Bosne i Hercegovine, III. Kongres geografa Jugoslavije, Sarajevo.

Vlahinić, M., (1969): Viškovi i manjkovi vode i njihova učestalost u području Sarajeva, Vodoprivreda No 1.

Vukorep, I., (1965): Pedološka karta srednjebosanskog škriljavog gorja, M 1 : 100000, Šumar. fak. Sarajevo, (mnscr.).

— (1966): Sastav humusa kiselih zemljišta na filitu pod hrastom sa različitom prizemnom vegetacijom, (magistarski rad), Sarajevo, (mnscr.).

Wittich, W., (1963): Grundlage der forstlichen Standortskartierung und Grundzüge über Durchfürung, Forst. Fak. der Univer. Göttingen.

Wraber, M., (1960): Fitocenološka rasčlanitev gozne vegetacije v Sloveniji. Inštitut za biol. SAZU, Ljubljana.

Published

05. 05. 1983.

How to Cite

Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Čedomir, Dizdarević, H., & Vukorep, I. (1983). Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo, 17(1), 1–83. https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i17.275

Issue

Section

Original scientific paper