Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine

Autor(i)

  • Vitomir Stefanović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Vladimir Beus Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina
  • Čedomir Burlica Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Hamza Dizdarević Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Ivan Vukorep Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i17.275

Ključne riječi:

ekološko vegetacijaska rejonizacija, Bosna i Hercegovina

Sažetak

UDK 630*1:581.5(497.6)                                                                                                               

Ekološko-vegetacijska rejonizacija, kao prva faza uzgojno-sjemenske rejonizacije u Bosni i Hercegovini je složen i kompleksan stručni i naučni problem, a da bi se on otpočeo rješavati bilo je potrebno ispuniti više preduslova.

Kao prvo, trebalo je raspolagati sa vjerodostojnim kartografskim materijalom za čitavu Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da je rejonizacija rađena u razmjeri 1 : 200.000.*). Zahvaljujući pravilno razrađenim koncepcijama razvoja naučnog rada još prije dvadesetak godina i njihovim dosadašnjim ostvarenjima bitni preduslovi su bili ispunjeni u trenutku kad se pristupilo izradi rejonizacije. Sprovedena Inventura šuma na velikim površinama, u periodu od 1964—1968. godine, obezbjedila je široki spektar vrlo vrijednih podataka o šumama Bosne i Hercegovine. Ovaj materijal je publikovan (MATIĆ, V. et al. 1971) i korišten je mnogostrano (za izradu dugoročnog plana razvoja šumarstva Bosne i Hercegovine, za izradu tipološke klasifikacije šuma i njenu primjenu u šumarstvu i drugo). Potrebno je ovdje posebno podvući, da su od 1969. godine sve šumsko privredne osnove, prema Zakonu o šumama, izrađene na tipološkim principima. Upravo, zahvaljujući toj činjenici raspolagali smo u trenutku pristupa rejonizaciji kartama zemljišta i kartama šumske vegetacije za oko 70% ukupne površine teritorije Bosne i Hercegovine u razmjeri
1 : 25.000 (manjim dijelom i u razmjeri 1 : 10.000).

Drugi veoma značajan činilac koji je uticao na mogućnosti realnog kartografskog prikazivanja stanja zemljišta i stanja šumske vegetacije je dostignuti nivo izrade pedoloških i vegetacijskih karata koje su rađene u okviru posebnih naučnih projekata na nivou Bosne i Hercegovine, a u kojima su, dugi niz godina, učestvovali autori ove studije, pa su mogli uspješno koristiti one dijelove područja koja su lično istraživali i kartirali.

Treći odlučujući činilac, bio je značajno visok nivo naučnih saznanja, na osnovu niza sprovedenih istraživanja iz oblasti koje su neposredno zastupljene u ovoj rejonizaciji i na kojima se ona temelji: klimatologije, pedologije, fitocenologije i tipologije šuma.

Da bi se sagledao značaj ovog činioca prikazana je bibliografija važnijih istraživanja koja su izvršena dijelom na teritoriji Bosne i Hercegovine, a manjim dijelom je uvrštena i ona šireg teorijskog značaja iz nekih drugih
područja. Smatramo da će ona poslužiti korisno, poslije druge faze izrade uzgojno-sjemenske rejonizacije, odnosno njene praktične realizacije u rješavanju problema sjemenarstva i proizvodnje sadnog  materijala.

Radovi na rejonizaciji obavljeni su u periodu 1979—1980. godine. Odgovorni istraživač i rukovodilac bio je VITOMIR STEFANOVIĆ. Pojedine oblasti sa kartama su obradili: klimu, BURLICA ČEDOMIR i DIZDAREVIĆ
HAMZA; zemljište, BURLICA ČEDOMIR i VUKOREP IVAN; realnu i potencijalnu šumsku vegetaciju, STEFANOVIĆ VITOMIR i BEUS VLADIMIR; kartu ekološko-vegetacijskih rejona i komentar kartografskih jedinica — svi autori, svako za svoju užu specijalnost.

References

Adamović, L. (1907): Pflanzengeographische Stellung und Gliederung der Balkanhalbinsel. — Wien.

— (1909): Die Vegetationsverhältnisse der Balkan-länder. Die Veget. der Erde, XI Leipzig.

Beck, G. (1901): Die Vegetationsvethältnisse der illyrischer Länder. Die Vegetation der Erde, IV, Leipzig.

B e u s, V. (1980): Zajednica bukovo jelove šume na peridotitu i serpentinitu Bosne, Magistarski rad. Radovi Šum. fak. i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, Godina XXIV, Knj. 24., Sv. 6.

Bunuševac, T. (1959): Klimatski uslovi sjeveroistočne Srbije i pojava sušenja stabala u njenim bukovim šumama. Glasnik Šum. fak. br. 17, Beograd.

B u r l i c a, Č. (1971): Problemi proučavanja vodnog režima šumskih zemljišta. Radovi ANU BiH, Posebno izdanje, knj. 5, Sarajevo.

— (1980): Vodni režim najvažnijih tipova šumskih zemljišta (dokt. disertacija). Radovi Šum fak. knj.

, sv. 1—2.

— (1979): Izdvajanje pedoloških jedinica i njihovo pedološko definisanje. Glasnik Šum. fak., br. 4.

Pos. izdanje, Beograd.

Burlica, Č. et al. (1971): Padavine u području Trebinja i njihov uticaj na debljinski prirast alepskog i crnog bora. Pos. izd. ANUBiH, XXIII, knj. 5, Sarajevo.

— (1977): Značaj poznavanja ekološko proizvodnog potencijala šuma submediteranskog područja

Hercegovine u zaštiti čovjekove sredine. »Šum. list«, br. 10—12, Zagreb.

Burlica, Č., Fabijanić, B. (1968): Ein Beitrag zur Landschafts-ökologischen Gliederung Bosniens

und der Herzegovina auf pflanzensoziologisch-bodenkundlichen Grundlagen. »Pflanzensoziologie und Landschaftsökologie«. Bericht über das Int. Simp. Stolzenau/Weser 1963.

C e s t a r, D. et al. (1970): Tipološko istraživanje i kartiranje šumskih staništa SR Hrvatske. Pos. izd.

Inst, za šumarska istraživanja Hrvatske, Zagreb.

Ćirić, M. (1962): Ein Beitrag zur Bodenbildung auf Serpentin. Zeitschrift für Pflanz. Düng. Bod. 96—

—141 / Band, Heft 2.

— (1958): Neki važniji problemi šumarske pedologije. »Nar. šumar«, sv. 7—9, Sarajevo.

— (1959): O nekim nalazištima podzola u centralnoj Bosni. »Nar. šumar«, sv. 11—12, Sarajevo.

— (1961): Planinska šumska zemljišta Jugoslavije. Jug. sav. centar za polj. i šum., Beograd.

— (1966): Zemljišta planinskog područja Igman —Bjelašnica. Radovi Šum. fak. i Inst. za šum., knj.

, Sarajevo.

— (1967): Osobenosti obrazovanja počv na izvestnjekah i osnovi ih klasifikaii, Počvovedenie. No 1.

— (1975): Problemi istraživanja produktivnosti šumskih zemljišta. Pos. izd. ANUBiH XXIII, knj. 5,

Sarajevo.

— (1975b): Iskorištavanje i interpretacija pedoloških karata u šumarstvu. Pos. izd. ANUBiH, knj. 6.

Ćirić, M. AleksandrovićD. (1959): Jedno gledište o genezi terra rossa (crvenice). Zb. rad.

Polj. fak., br. 277, Beograd.

Ćirić, M. et al. (1971): Uticaj stanišnih faktora na produktivnost bukovih šuma u BiH. Pos. izd. ANU

BiH XXII, knj. 5.

— (1971b): Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i Hercegovini, šum.

fak. i Inst. za šum. Pos. izd. br. 8, Sarajevo.

— (1972): Proizvodni potencijal šumskih zemljišta BiH. Zemljište i biljka. Vol. 21, No 1. Beograd.

Đikić, S. (1965): Principi i perspektive unapređenja proizvodnje šumskog sjemena u Bosni i Herce-

govini. Radovi Šum. fak. u Sarajevu, Posebno izdanje, Sarajevo.

Fabijanić, B. et al. (1963): Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije Lepenice. Naučno društvo SR

BiH. Pos izd., knj. 3, Sarajevo.

— (1967): Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šum. fak. i Inst. za šumarstvo

u Sarajevu, knj. 12, sv. 1.

Filipovski, G.— Ćirić, M. (1963): Zemljišta Jugoslavije, JDPZ. Pos. izd. 7, Beograd.

Fukarek, P. (1950): Današnje rasprostranjenje Pančićeve omorike (Picea omorica Pančić) i neki podaci o njenim sastojinama, Godišnjak Biološkog instituta, III, Sarajevo.

— (1951): Staništa Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946—1947. godini, Šumarski list,

—2, Zagreb.

— (1955): Kartiranje šumske vegetacije i zadaci Zavoda za šumarsku botaniku Polj. šum. fak. u Sa-

rajevu, »Nar. šumar«, br. 9—10, Sarajevo.

— (1955b): Zaštita endema Pančićeve omorike u Bosni i Hercegovini, Naše starine, sv. 3, Sarajevo.

— (1956): Nalazište alpske johe (Ainus viridis (Chair) D. C.) u Bosni, Nar. šumar, X, 9—12, Sarajevo.

— (1956 b): Zajednica klekovine bora (Pinetum mugi, Horv.) i neke njene razvojne tendencije na

bosansko-hercegovačkim planinama. Šum. list, br. 11—12.

— (1962): Inverzija vegetacije na planinskom masivu Igman — Bjelašnica. »Narodni šumar«, sv.

—2, Sarajevo.

— (1966): Zajednica endemne munike na planini Prenju u Hercegovini, Acta botanica croatica,

Vol. XXV, Zagreb.

— (1966 b): Das Quercetum confertae herzegovinicum in Narenta Tal. »Pflanzensoziologie«, Ht 19, Wien.

— (1969): Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka »Sutjeska«,

ANUBiH, knj. 3, Sarajevo.

— (1970): Areali rasprostranjenja bukve, jele i smrče na području BiH, ANUBiH, Radovi —

XXIX, knj. 11.

— (1977): Zur Gliederung der illyrischen Florenprovinz in natürliche Vegetationsgebiete mit Hilfe

der Wald — gesellschaften. Centr. für des ges. Forstw., Ht. 3, Wien.

— (1977 b): Granice i podjela Jadranskog kraškog područja na osnovu prirodne vegetacije. Šum. list«. 10—12.

— (1978): Fitocenološka istraživanja šumskih i šibljačkih zajednica na hercegovačkim planinama,

Orjenu, Preju, Čvrsnici, ANUBiH, Radovi, knj. 11.

— (1978 b): Verbreitungsgebiete einiger Charakterarten der Slowenischen und Kroatischen Buchenwälder und ihre Bedeutung für die Regionale Gliederung des Dinarischen Florengebietes. Poroč.

Vzhodnoal. — din. druž. preuč. veget. 14. Ljubljana.

— (1979): Die pflanzengeographische Abgrenzung des illyrischen vom moesischen Gebiet. »Phytocoenologia«, Ht. 6. Stuttgart.

— et Stefanović, (1958): Prašuma Peručica i njena vegetacija. Radovi Polj. šum. fak., br. 3, Sara-

jevo.

— et al. (1967): Zajednica bukve i javora gluhača (Aceri obtusati — Fagetum Fab., Fuk, Stef.) za-

padnih dinarskih planina. Mitt. d. ostalp. — din. Arbeit gem., Ht. 7.

Horvat, I. (1954): Pflanzegeographische Gliederung Südosteuropas, Vegetatio 5—6, Der Haag.

— et al. (1974): Vegetatio Südosteuropas. Geobotanica selecta, Bd. IV, Stuttgart.

Horvatić, S. (1957): Biljnogeografski položaj Jadranskog Primorja i raščlanjenje krša. Monografija »Krš Jugoslavije«, Split.

— (1967): Fitogeografske značajke i raščlanjenje Jugoslavije. Anali flore Jugoslavije, br. 1. Zagreb.

Jelem, H. (1960): Grundzüge und Aufweisungen für die forstliche Standortserkundung und Kartirung.

Forst. Bundesversuchsanstallt. Mariabrun, Ht. 1, Wien.

Jovančević, M. (1965): Rasporostranjenje, varijabilitet i sistematika crnog cera (Quereus macédonien A. DC.) u Jugoslaviji, JAZU Zagreb.

Jović, D., et al. (1979): Primjena tipologije u savremenom gospodarenju šumama Jugoslavije. Glasn.

Šum. fak. Pos. izd., knj. 4, Beograd.

Jovanović, B. (1954): Fitocenoza Quercetum confertae-cerris kao biološki indikator. Gl. šum. fak.,

sv. 8, Beograd.

— (1967): Neke šumske fitocenoze severozapadne Srbije, Inst. za šum. istraživanja. Zbornik radova,

knji. 6, Beograd.

Krause, W., Ludwig W. (1957): Zur Kenntnis der Flora und Vegetation auf Serpentinstandorten

des Balkans. 2 Pflanzengesellschaften und Standorten in Gostović-Gebiet (Bosnien), Flora 145.

Kušan, F. (1956): Sastav i raspored vegetacije na planini Kamešnici (1849 m), God. Biol. inst. u Sa-

rajevu, God. IX, Fase. 1—2.

Lakušić, R., (1975): Prirodni sistem geobiocenoza na planinama Dinarida, God. Biološ. Instituta Uni-

verziteta Sarajevo, vol XXVIII, Sarajevo.

Lučić, V. (1965): Prilog poznavanju klimatskih odnosa na Igmanu. Radovi Šum. Fak. i Inst. za šumar,

knj. 10, sv. 2 Sarajevo.

Maly, K. (1938, 1939): Ravna planina kod Pala. Glasnik Zemalj. muzeja br. 50 i 51. Sarajevo.

Manuševa, L. (1975): Organska materija u tlima pod šumskom vegetacijom, Posebna izdanja ANUBiH

XXIII, knj. 5 Sarajevo.

— (1967): Sastav humusa u seriji tala na krečnjaku, Zemljište i biljka, vol. XVI, No 2, Beograd.

— (1970): Različja v nekotorih svojstvah gumusova gorizonta pod vlijanijem materinskoj parodi i

sastava lesnih fitocenozov. Počvovedenie. No 6. Moskva.

— et Ćirić, M., (1969): O specifičnostima humusa u prašumskim zemljištima BiH. Zemljište i biljka

vol. 18, No 1—3 Beograd.

— (1971): Zemljišta na andezitu, andezito — dacitu i dacitu istočne Bosne, Arhiv za polj. nauke sv.

, god. XXIV. Beograd.

M a t i ć, V., et al. (1963): Metod Inventure šuma na velikim površinama I i II, Instit. za šumar. Sa-

rajevo.

— et al. (1971): Stanje šuma u SR BiH prema Inventuri šuma na velikim površinama u 1964 — 1968

godini. Posebna izdanja Šumar. fak. i Institut za šum. br. 7, Sarajevo.

Mayer, H., et al. (1971): Die Waldgebiete und Waldsbezirke Österreich. — Centralblatt für das gesamte Forstwesen, Heft 3. Wien.

M i l o s a v l j e v i ć, R., (1976): Klima Bosne i Hercegovine, doktorska disertacija, (Mnsc.) Sarajevo.

— (1977): Opšta klasifikacija tipova klime u Bosni i Hercegovini. Seminar o korišćenju pedoloških i tipoloških karata u šumarstvu, (Mnsc.) Sarajevo.

— (1977): Suša i njen prostorni raspored u Bosni i Hercegovini Geografski pregled XXI, Sarajevo.

Moscheies, J., (1918): Das Klima von Bosnien und Herzegovina, Sarajevo.

Otto, H. J., (1972): Die Ergebnisse der Standortskartierung im Pleistozänen Flachland Niedersachsens

— Grundlage Waldbaulicher Leitvorstellungen, (Doktorarbeit), Forstliche Fakul. Göttingen.

Oberdörfer, E., (1948): Gliederung und Umgrenzung der Mittelmeervegetation auf d. Balkanhalbinsel,

ber. Geobot. Forsch. Instit. Rübel in Zürrch.

Obuljen, A., (1954): Klimatska reonizacija i problemi našeg šumarstva, VIII. Šumarstvo, (1955) Beo-

grad.

P i n t a r i ć, K., (1957): Studie zum Lärcheanbau in Bosnien, Radovi Polj.-Šumar. fakul. Sarajevo.

Popović, B., (1963): Neki rezultati ogleda sa đubrenjem crnoga bora, Agrohemija 7/8, Beograd.

— (1964) Tipovi tala na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne, Radovi šum. fak. i Inst. za šum. God. IX, knj. 9, sv. 3 Sarajevo.

— (1953): Tla nekih šumskih rasadnika sa gledišta primjene kalcifikacije, kao meliorativne mjere, Narodni šumar, 9/10, Sarajevo.

Radkov, I. (1963): Gorski formacii i tipovete goru v NR Bulgaria, Zemizdat, Sofia.

Ritter-Studnička, H. (1956, 1957, 1959): Flora i vegetacija na dolomitima Bosne i Hercegovine: I. Konjic, God. Biol. Instituta, Sarajevo 1956, II.

Dalja okolina Konjica i III. Kompleksi kod Drvara, na Boru i Ormanju kod Pazarića. God. Biol. Instit. Sarajevo, IV. Lastva kod Trebinja, God. Biol. Inst. 1959 Sarajevo.

— (1963): Biljni pokrivač na serpentinu u Bosni. God. Biol. instit. u Sarajevu sv. 1—2, Sarajevo.

— (1970): Die Vegetation der Serpentinvorkommen in Bosnien, Vegetatio 21.

Rubner, K., Reinhald, K., (1953): Das natürliches Waldbild Europas.

Stefanović, V., (1960): Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Naučno dru-

štvo NR BiH, knj. 4 Sarajevo.

— (1961): Prilog poznavanju mikroklime nekih šumskih staništa u području istočne Bosne. Radovi

Šum. fak. i Inst. za šum. God. VI, br. 6, Sarajevo.

— (1963): šumska vegetacija šireg područja Trebevića, Naučno društvo SR BiH, Radovi XXV, knj.

, Sarajevo.

— (1964): šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne. Ra-

dovi Šum. fak. i Inst. za šum. knj. 9, sv. 3, Sarajevo.

— (1968): Fitocenoza cera (Orno — Quercetum cerris Ass. n.) i njeno biljnogeografsko mjesto u

vegetaciji zapadne Bosne i šireg područja Dinarida. Glas. Zemalj. muzeja BiH, sv. VII, Sarajevo.

— (1968): Fitocenoza brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni (Quercetum roboris montanum, Stef.

, Ekologija, vol. 4, No 2, Beograd.

— (1970): Fitocenoza bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod Knežine na Romaniji (As.

Piceo — Pinetum quercetosum roboris, Stef.), Radovi ANUBiH, knj. 11, Sarajevo.

— et Sokač, A., (1962): Fitocenoza bijelog bora i maljave breze na rubu tresetišta kod Han Kra-

ma (Pino — Betuletum pubescentis, Stef.), Radovi N. D. BiH, XIX, knj. 5, Sarajevo.

— et Manuševa, L., (1966): Šumska vegetacija i zemljišta na permokarbonskim pješčarima i

škriljcima u Bosni, Radovi Šum. fak. i Inst. Za šum. knj. 11, sv. 3 Sarajevo.

— et Manuševa, L., (1971): Šumska vegetacija i zemljišta na andezitu i dacitu istočne Bosne,

Radovi Šum. fak. i Inst. za šum., knj. 15, sv. 1—3, Sarajevo.

— et Beus, V., (1978): Die Phytozenosen der Zerreiche in den Vegetationsbedingungen Jugosla-

wiens, II. Inter. Simp, za floru i vegetaciju Balkana, Istanbul. (Mnscr.).

— et Beus, V., (1976): Zajednica zelene johe (Athyrio — Alnetum viridis Stef, et Beus) na Vrani-

ci planini u Bosni, Glasnik Zemalj. muzeja u Sarajevu (XIX — XX — 1980/81.

— (1977): Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, IGKRO »Svjetlost«, Univer-

zitetski udžbenik, Sarajevo

— et al. (1977a): Tipovi šuma hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini, Radovi Šum. fak. i Inst. za šum.

god., XX, knj. 20, sv. 1—2, Sarajevo.

— (1977b): Tipovi šuma crnog i bijelog bora u Bosni i Hercegovini, Radovi Šum. fak. i Instit. za

šum. god. XX, knj. 20, sv. 1—2, Sarajevo.

— et. al. (1977c): Tipovi niskih degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine, Radovi

Šum. fak. i Inst. za šum. Posebni radovi, sv. 11, Sarajevo.

T schermak, L. (1950): Die Waldgebiete Österreich. In Waldbau auf pflanzensoziologisch-ökologischer

Grundlage, Wien.

— (1961): Zur Karte der Wuchsgebiete des österreichischen Waldes. Beibl. z. Wuchsgebietskarte, Wien.

Schlenker, G. (1962): Forstliche Vegetationskunde in Rahmen der forstlichen Standortskunde, referent in Wien, (mnscr.).

Trinajstić, I., (1978): O uticaju fitogeograskih granica na stupanj antropogene degradacije klimazonalne vegetacije Jadranskog primorja Jugoslavije. Šum. list sv. 11—12, Zagreb.

— (1980): Selektivna fitogeografska analiza flore Jugoslavije, IV. Simp, biosist. Jugoslavije rezimei referata (36), Đerdap.

Vemić, M., (1954): O klimi Bosne i Hercegovine, III. Kongres geografa Jugoslavije, Sarajevo.

Vlahinić, M., (1969): Viškovi i manjkovi vode i njihova učestalost u području Sarajeva, Vodoprivreda No 1.

Vukorep, I., (1965): Pedološka karta srednjebosanskog škriljavog gorja, M 1 : 100000, Šumar. fak. Sarajevo, (mnscr.).

— (1966): Sastav humusa kiselih zemljišta na filitu pod hrastom sa različitom prizemnom vegetacijom, (magistarski rad), Sarajevo, (mnscr.).

Wittich, W., (1963): Grundlage der forstlichen Standortskartierung und Grundzüge über Durchfürung, Forst. Fak. der Univer. Göttingen.

Wraber, M., (1960): Fitocenološka rasčlanitev gozne vegetacije v Sloveniji. Inštitut za biol. SAZU, Ljubljana.

Downloads

Objavljeno

05. 05. 1983.

How to Cite

Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Čedomir, Dizdarević, H., & Vukorep, I. (1983). Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 17(1), 1–83. https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i17.275

Broj časopisa

Rubrika

Originalni naučni rad