Kontrolna lista vegetacionih klasa Bosne i Hercegovine: Koliko znamo?
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2019.v49.i2.31Ključne riječi:
European Vegetation Survey, phytosociology, relevé database, syntaxonomy, vegetation classificationSažetak
UDK: 581.5(497.6)
Počeci istraživanja vegetacije u Bosni i Hercegovini (BiH), prema Braun-Blanquetovom pristupu, datiraju iz ranih 1930-ih godina, kulminaciju dosežu u periodu 60-ih i 70-ih godina i regresiju do kraja 20. stoljeća. I danas dvadeset godina nakon rata nauka o vegetaciji u BiH još uvijek nije postigla predratni nivo.
Polazna tačka za pripremu kontrolne liste klasa vegetacije bila je vegetacijska baza podataka Bosne i Hercegovine koja sadrži 6823 izdanja, koja su digitalizirana i uvezena u bazu podataka TURBOVEG za čuvanje većih skupova podataka. Ukupno je prikupljeno 4780 izdanja iz 123 reference (2906 redovito objavljenih, 1331 iz sive literature i 543 iz rukopisa), dok su 2043 neobjavljena izdanja, uglavnom snimljena od strane tima Odsjeka za ekologiju šuma Šumarskog fakulteta u Banjaluci.
Analiza ovog skupa podataka sugerira da vegetacija Bosne i Hercegovine obuhvaća 60 klasa. Prema dosad objavljenim pregledima vegetacije u Bosni i Hercegovini, vegetacija kojom dominiraju vaskularne biljke broji 33, odnosno 39 klasa. Ova se neusklađenost može djelomično pripisati različitim sintaksonomskim konceptima koji se koriste u ovim pregledima u odnosu na najnoviji Kontrolni spisak sastavljen na evropskom nivou (EuroVegChecklist), koji nam je bio smjernica, ali i na neravnomjeran nivo razrađenosti različitih vrsta vegetacije i geografskih regija u BiH.
Šest klasa šumske vegetacije dijeli gotovo 60% od ukupnog broja releve baza podataka, dok još šest klasa različitih travnjaka uzima dodatnih 25%. Ostalih 15% podijeljeno je između ostalih 48 razreda.
Neke od klasa nemaju releve baze podataka, a prema našem mišljenju su prisutni u BiH, ali ih ipak treba potvrditi, dok drugi, iako se spominju u literaturi, nisu mogli biti potvrđeni na terenu nakon opsežnih istraživanja.
References
Barudanović, S., Macanović, A., Topalić-Trivunović, L., & Cero, M. (2015). Ekosistemi Bosne I Hercegovine u funkciji održivog razvoja. Sarajevo, BA: Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet.
Braun-Blanquet, J. (1921). Prinzipien einer Systematik der Pflanzengesellschaften auf floristischer Grundlage. Jahrbuch der St. Gallischen Naturwissenschaftlichen Gesellschaft, 57, 305–351.
Braun-Blanquet, J. (1928). Pflanzensoziologie. Berlin: Springer Verlag.
Braun-Blanquet, J. (1964). Pflanzensoziologie, Grundzüge der Vegetationskunde (3rd ed.). Wien: Springer Verlag.
Chytrý, M., Hennekens, S. M., Jiménez-Alfaro, B., Knollová, I., Dengler, J., Jansen, F., Yamalov, S. (2016). European Vegetation Archive (EVA): an integrated database of European vegetation plots. Applied Vegetation Science, 19(1), 173–180.
De Cáceres, M., Chytrý, M., Agrillo, E., Attorre, F., Botta‐Dukát, Z., Capelo, J., … Wiser, S. K. (2015). A comparative framework for broad-scale plot-based vegetation classification. Applied Vegetation Science, 18(4), 543–560.
De Cáceres, M., Franklin, S. B., Hunter, J. T., Landucci, F., Dengler, J., & Roberts, D. W. (2018). Global overview of plot-based vegetation classification approaches. Phytocoenologia, 48(2), 101–112.
Dengler, J., Chytrý, M., & Ewald, J. (2008). Phytosociology. In S. E. Jørgensen & B. D. Fath (Eds.), Encyclopedia of Ecology (General Ecology, Vol. 4, pp. 2767–2779). Oxford, UK: Elsevier.
Dengler, J., Jansen, F., Glöckler, F., Peet, R. K., De Cáceres, M., Chytrý, M., … Spencer, N. (2011). The Global Index of Vegetation-Plot Databases (GIVD): a new resource for vegetation science. Journal of Vegetation Science, 22(4), 582–597.
Guarino, R., Willner, W., Pignatti, S., Attorre, F., & Loidi, J. J. (2018). Spatio-temporal variations in the application of the Braun-Blanquet approach in Europe. Phytocoenologia, 48(2), 239–250.
Hennekens, S. M., & Schaminée, J. H. J. (2001). TURBOVEG, a comprehensive data base management system for vegetation data. Journal of Vegetation Science, 12(4), 589–591.
Horvat, I. (1930). Vegetacijske studije o hrvatskim planinama I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, 238, 1–96.
Horvat, I. (1931). Vegetacijske studije o hrvatskim planinama II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, 241, 147–206.
Horvat, I. (1933). Istraživanje vegetacije hercegovačkih i crnogorskih planina. Ljetopis Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, 46, 101–113.
Horvat, I. (1941). Istraživanje vegetacije Biokova, Orjena i Bjelašnice. Ljetopis Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, 53, 163–172.
Horvat, I., Glavač, V., & Ellenberg, H. (1974). Vegetation Südosteuropas. Stuttgart, DE: Gustav Fischer Verlag.
Horvat, I., & Pawlowski, B. (1939). Istraživanje vegetacije planine Vranice. Ljetopis Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, 51, 149–152.
Jiménez-Alfaro, B., Chytrý, M., Rejmánek, M., & Mucina, L. (2014). The number of vegetation types in European countries: major determinants and extrapolation to other regions. Journal of Vegetation Science, 25(3), 863–872.
Jovanović, B., Lakušić, R., Rizovski, R., Trinajstić, I., & Zupančič, M. (1986). Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae ad mappam vegetationis m 1:200 000. Bribir-Ilok: Naučno veće vegetacijske karte Jugoslavije.
Lakušić, R., Pavlović, D., Abadžić, S., & Grgić, P. (1978). Prodromus biljnih zajednica Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu (posebno izdanje), 30, 5–88.
Lubarda, B., Stupar, V., Milanović, Đ., & Stevanović, V. (2014). Chorological characterization and distribution of the Balkan endemic vascular flora in Bosnia and Herzegovina. Botanica Serbica, 38(1), 167–184.
Mucina, L. (1997). Conspectus of classes of European vegetation. Folia Geobotanica & Phytotaxonomica, 32(2), 117–172.
Mucina, L., Bültmann, H., Dierßen, K., Theurillat, J.-P., Raus, T., Čarni, A., … Tichý, L. (2016). Vegetation of Europe: hierarchical floristic classification system of vascular plant, bryophyte, lichen, and algal communities. Applied Vegetation Science, 19, 3–264.
Mueller-Dombois, D., & Ellenberg, H. (1974). Aims and methods of vegetation ecology. New York, US: John Wiley & Sons.
Peet, R. K., & Roberts, D. W. (2013). Classification of natural and semi-natural vegetation. In E. van der Maarel & J. Franklin (Eds.), Vegetation ecology (2nd ed., pp. 28–70). John Wiley & Sons, Ltd.
Redžić, S. (2007a). Syntaxonomic diversity as an indicator of ecological diversity — case study Vranica Mts in the Central Bosnia. Biologia, 62(2), 173–184.
Redžić, S. (2007b). The syntaxonomy of the vegetation of the continental Dinaric Alps (W. Balkans). Collection of Papers Devoted to Academician Kiril Micevski, 249–280. Skopje: Macedonian Academy of Sciences and Arts.
Redžić, S. (2012). Biodiverzitet Bosne i Hercegovine - stanje, mogućnosti upotrebe i neophodnost održivog upravljanja. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Posebna izdanja, 148(22), 47–70.
Rodwell, J. S., Schaminée, J. H. J., Mucina, L., Pignatti, S., Dring, J., & Moss, D. (2002). The Diversity of European Vegetation – An overview of phytosociological alliances and their relationships to EUNIS habitats. Wageningen, NL: National Reference Centre for Agriculture, Nature and Fisheries [report no. EC-LNV 2002(054)].
Škvorc, Ž., Jasprica, N., Alegro, A., Kovačić, S., Franjić, J., Krstonošić, D., … Čarni, A. (2017). Vegetation of Croatia: Phytosociological classification of the high-rank syntaxa. Acta Botanica Croatica, 76(2), 200–224.
Tregubov, V. S. (1941). Les forêts vierges montagnardes des Alpes Dinariques - Massif de Klekovatcha-Guermetch: Étude Botanique et Forestière. Montpellier, FR: Causse, Graille et Castelnau.
Weber, H. E., Moravec, J., & Theurillat, J.-P. (2000). International Code of Phytosociological Nomenclature. 3rd edition. Journal of Vegetation Science, 11(5), 739–768.
