PRILOG POZNAVANJU SASTAVA NAŠIH SIJENA
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1953.v2.i2-3.321Sažetak
Nema sumnje da unapređenje stočarske proizvodnje pretpostavlja uspješno rješenje mnogobrojnih problema, među kojima veća proizvodnja i poboljšanje kvalirbetta sredstava koja služe za ishranu domaćih životinja svakako pretstavljaju najosnovnije i najpresudnije. Nedovoljne količine i loš kvalitet krmiva unaprijed osuđuju na neuspjeh sve druge mjere koje bi se preduzele sa ciljem razvijanja i unapređenja našeg stočnog fonda. Ova činjenica nameće svim našim ustanovama koje se bave naučno istraživačkim radom obimne i važne zadatke.
Ako se ma i letimično osvrnemo na'strukturu naše krmne baze, uočićemo sa lakoćom činjenicu da ogroman i pretežan dio izvora krmiva za zimsku prehranu stoke kod nas Čine gruba krmiva: sijeno, slame, a ponegdje i lisnik. Zbog toga, kada bi se u rješavanju spomenutih zadataka ograničilo samo i na oblast grubih krmiva, i u tome slučaju učinio bi se ogroman korak naprijed u podizanju stočarske proizvodnje, Smalcelj (13) konstatuje ispravno, da se još uvijek u pogledu proizvodnje i primjene sirove krme susrećemo sa tri bitna negativna faktora:
- sa nedovoljnom proizvodnjom (jedva 55% od potrebe),
- sa nepravilnom proizvodnjom i zbog toga slabim kvalitetom i
- sa nepravilnom primjenom i zbog toga nepravilnim iskorišćavanjem.
Prema tome izlazi da pri rješavanju krmne problematike, pored pitanja pređuzimanja mjera za podizanje prinosa sa jedinice površine i poboljšanja tehnološkog procesa dobijanja i konzervisanja proizvoda sa krmnih površina, pitanja organizacije pravilne ishrane domaćih životinja zauzimaju istaknuto mjesto u sklopu svih nastojanja koja imaju za cilj unapređenje stočarske proizvodnje. Sa svoje strane organizacija pravilne ishrane domaćih životinja ne da se ni zamisliti bez poznavanja, hranijive vrijednosti raznih krmnih sredstava. Činjenica je da mi nimalo, ili vrlo malo znamo o hranljivoj vrijednosti naših krmnih sredstava. Prema tome bi istraživanje kvaliteta naših domaćih krmiva, a za naše prilike naročito kabastih krmiva, pretstavljalo jednu od polaznih tačaka u rješavanju pitanja pravilne ishrane našeg stočnog fonda.
References
Batinica D.t Planinski, pašnjaci biljne zajednice »Nardetum strictae«.-Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, god. II (1950) sv. 1—2, Sarajevo,
'
Handbuch der landw. Versuchs-Untersuchungsmethodik, Bd. III, —Berlin, 1941.
Honcamp F.: Die natürlichen pflanzlichen Futtermittel. Handbuch der Ernährung und des Stoffwechsels der landw. Nutztiere. Herausgegeben
von Ernst Mangold, I Bd., Berlin 1929.
Kapetanović S.: Mogućnosti izmjene nekih metoda u vezi sa hemijskom analizom sijena. Glasnik društva hemićara Nr. BiH-I, Sarajevo, 1952.
K e 11 n e r-F i n g e r 1 i n g: Grundziige der Füttererungslehre, Berlin, 1940
Maisurjan A.: Rastenievođstvo, Laboratornije zanjatija (rus.) , Moskva 1946.
Marković P.: Porovnâni botanückého a chemiôkého rozboru lu&mho sen-a.
Sboirnik Cehoslovenské Akademie Zemëdëlské Ročmk ХХИ, Sesit I, Praha, 1949.
Mohaček M.: Surova vlakna i njihovo određivanje u krmivima. Polj. znan. smotra, sv. 10/11 —- Zagreb 1947.
Nikolić S.: Praktikum iz agrikulturu© hernije, Beograd 1948.
Popov I.: Ishrana domaćih životinja (srp.), Beograd, 1949.
Popović J.: Ljetni stanovi (mahale) na planini Treskavici. Glasnik Zem, Muzeja BiH, XLV, Sarajevo, 1933.
Strelec P.: Prilog melioraciji travnjaka Nardetum, Veterinaria br. 5-6-7,.Sarajevo, 1952.
Smalcelj .: Pitanje krmne baze — njena rekonstrukcija i povećanje u vezi sa Petogodišnjim planom i perspektivnim razvitkom stočarstva. FNRJ. Referati I Savezne konferencije Zootehničara, Zagreb 1950.
