Indikacija stanja ekosistema tresetišta u Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2019.v49.i2.34Ključne riječi:
peatland ecosystems, degradation, biodiversity, conservation, restoration, pressuresSažetak
UDK: 582.323: 574.4(497.6)(234.422)
551.438.22(497.6)(234.422)
Ekosistemi tresetišta u Bosni i Hercegovini predstavljaju reliktni ostatak vegetacije, flore i faune iz perioda glacijacije. Tresetišta su raširena na sjeveru, gdje zauzimaju velika područja sjeverne Evrope, Azije i Kanade. Pojava ove vrste ekosistema u Bosni i Hercegovini sadrži naznake očuvanja prirode uopšte i predstavlja izvanrednu prirodnu vrijednost. Status ekosistema tresetišta na Balkanu treba pažljivo pratiti posebno danas, u vrijeme već prepoznatljivih efekata klimatskih promjena. Očuvana struktura i funkcionalnost ovih ekosustava mogu ukazivati na zadovoljavajući stupanj otpornosti na klimatske promjene, ali nepovoljno stanje upozorava na potrebu poduzimanja odgovarajućih radnji. Višestruki pokretači prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa, zagađenje vode, vazduha i tla i širenje invazivnih stranih vrsta, takođe imaju negativan efekat na ekosisteme tresetišta. U cilju procjene stanja ekosistema tresetišta u Bosni i Hercegovini, vršena su istraživanja na planini Vranica i Zvijezda u srednjoj Bosni. Istraživanje je sprovedeno na sljedećim zajednicama: Sphagno-Piceetum montanum Stef 1964, Sphagnetum recurvo-subsecundi Grgić i sur. 1991, Menyanthi-Sphagnetum Grgić i dr. 1991. Scirpetum silvatici Ht i H-ić, Calthaetum rostratae Lakušić i dr. 1991, Abieti-Piceetum illyricum Fuk. 1960 Stef. 62 s.l ect. Da bi se istražilo postojeće stanje ekosistema tresetišta, utvrđeni su floristički elementi i oblici života za svaku biljnu vrstu. Provedena je usporedba prethodnog i današnjeg stanja ovih zajednica, povezanih s analizom Ellenbergovih indeksa temperature, svjetlosti, reakcije tla itd. Prema Lakušiću i dr., 1991. ova vrsta ekosistema u Bosni i Hercegovini bila je zadovoljavajuća. Međutim, današnji nalaz pokazuje ozbiljne promjene. Gubitak staništa tresetišta zabilježen je u čitavom području istraživanja. Glavni identificirani pokretači su krčenje šuma, promjena staništa i isušivanje vodotoka. Da bi se zaštitila ova vrsta ekosistema i važnih indikatorskih vrsta potrebno je provoditi različite aktivnosti očuvanja i restauracije.
References
Atherton, I, Bosanquet, S., & Lawley, M. (2010). Mosses and liverworts of Britain and Ireland - a field guide. British Bryological Society, United Kindom
Barudanović, S., Mašić, E., & Macanović, A. (2017). Tresetišta na bosanskim planinama. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. 1-184.
Braun–Blanquet, J. (1964). Pflanzensoziologie. Springer Verlag, Wien - New York.
Daniels, R. E. & Eddy, A. (1990). Handbook of European Sphagna. Institute of Terrestrial Ecology, Natural Enviroment Research Council. London, HMSO, 263 pp.
Domac, R. (2002). Flora Hrvatske - Priručnik za određivanje bilja, II izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Đug, S. (2003). Diverzitet i konzervacija vegetacije subalpinskog pojasa planine Vranice. Doktorska disertacija. Prirodno-matematički fakultet, Univerziteta u Sarajevu.
Glenn, A. J., Flanagan, L. B., Syed, K. H., Carlson, P. J. (2006). Comparison of net ecosystem CO2 exchange in two peatlands in western Canada with contrasting dominant vegetation, Sphagnum and Carex, Agricultural and Forest Meteorology, 140 (1–4), 115–135.
Gorham, E. (1991). Northern peatlands: role in the carbon cycle and probable responses to climatic warming. Ecol. Appl. 1: 182-195.
Gorham, E. (1995). The biogeochemistry of northern peatlands and its possible responses to global warming. In: Woodwell, G.M. & Mackenzie, F.T. (eds.), Biotic Feedbacks in the Global Climate System: Will the Warming Feed the Warming? pp. 169–186. Oxford University Press, Oxford, UK.
Houghton, J. T., Jenkins, G. E. J. & Ephraums, J. J. (eds) (1990). Climate change. The IPCC scientific assessment. Cambridge Univ. Press, Cambridgge.
Javorka, S., & Csapody, V. (1979). Ikonographie der Flora des Sudostlichen Metelleurope. Germany: Gustav Fisher Verlag.
Joosten, H., Tanneberger, F., & Moen, A. (eds.) (2017). Mires and peatlands of Europe. Status, distribution and conservation. Schweizerbart Science Publishers. Stuttgart
Kulijer, D. (2015). Sympetrum flaveolum in the Dinaric Alps (Odonata: Libellulidae). Libellula 34. 1/2 91-101.
Lakušić, R., Grgić, P., Kutleša, Lj., Muratspahić, D., Redžić, S., Barudanović, S. (1991). Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima tresetišta na planinama Bosne. Bilten Društva ekologa BiH, serija a, Ekološke monografije, No. 7, 35-84.
Landolt, E., Bäumler, B., Erhardt, A., Hegg, O., Klötzli, F., Lämmler, W., Michael Nobis, M., Rudmann-Maurer, K., Schweingruber, H.F., Theurillat, J-P., Urmi, E., Vust, M., Wohlgemuth, T. (2010). Flora indicativa. Ökologische Zeigerwerte und biologische Kennzeichen zur Flora der Schweiz und der Alpen. Ecological indicators values and biological attributes of the flora of Switzerland and the Alps (2nd ed.). Verlag Paul Haupt, Wien.
Oberdorfer, E. (1979). Pflanzensoziologische Excursions Flora. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart.
Pavletić, Z. (1968). Flora mahovina Jugoslavije. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.
Rice, S. K., Aclander, L., & Hanson, D. T. (2008). Do bryophyte shoot systems function lice vascular plant leaves or conopies? Functional trait relationship in Sphagnum mosses (Sphagnaceae). American Journal of Botany. 95, 1366-1374.
Roulet, N.T. (2000). Peatlands, carbon storage, greenhouse gases, and the Kyoto Protocol: prospects and significance for Canada. Wetlands 20: 605–615.
Rydin, H. & Jeglum, J. K. (2013). The biology of peatlands. Second Edition. Biology of Habitats. Oxford University Press. pp 1-382.
Stevanović, M. B., & Janković, M. M. (2001). Ekologija biljaka sa osnovama fiziološke ekologije biljaka. Prvo izdanje. Beograd,
Tanneberger, F., Tegetmeyer, C., Busse, S., Barthelmes, A., Shumka, S., Moles Mariné, A., Jenderedjian, K., Steiner, G. M., Essl, F., Etzold, J., Mendes, C., Kozulin, A., Frankard, P., Milanović, D., Ganeva, A., Apostolova, I., Alegro, A., Delipetrou, P., Navrátilová, J., Risager, M., Leivits, A., Fosaa, A. M., Tuominen, S., Muller, F., Bakuradze, T., Sommer, M., Christanis, K., Szurdoki, E., Oskarsson, H., Brink, S. H., Connolly, J., Bragazza, L., Martinelli, G., Aleksāns, O., Priede, A., Sungaila, D., Melovski, L., Belous, T., Saveljić, D., de Vries, F., Moen, A., Dembek, W., Mateus, J., Hanganu, J., Sirin, A., Markina, A., Napreenko, M., Lazarević, P., Šefferová Stanová, V., Skoberne, P., Heras Pérez, P., Pontevedra - Pombal, X., Lonnstad, J., Küchler, M., Wüst - Galley, C., Kirca, S., Mykytiuk, O., Lindsay, R. and Joosten, H. (2017). The peatland map of Europe. Mires and Peat. 19 (Art.22), pp. 1-17.
Wider, R. K. & Vitt, D. H (2006). Boreal Peatland Ecosystems. Ecological Studeism, Analysis and Synthesis. Vol. 188. Springer. pp 1-447
