Biodiverzitet voćnih šumskih vrsta u zaštićenom pejzažu "Konjuh"
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2019.v49.i2.35Ključne riječi:
Biodiversity, Fruit-bearing Forest species, Protected landscape , relevé (phytosociological plot), distributionSažetak
UDK: 634.2:574.4]:502(497.6 “Konjuh“)
Područje zaštićenog pejzaža "Konjuh" odlikuju se kvalitetnim šumskim ekosistemima, koji sadrže raznolike voćne šumske vrste, što doprinosi očuvanju biodiverziteta zaštićenog pejzaža "Konjuh". Cilj rada je procijeniti stanje biološke raznolikosti voćnih vrsta u šumskim ekosistemima istraživanog područja, s naglaskom na utvrđivanju rodnog bogatstva kao osnove za očuvanje (in / ex situ), uzgoj i ekonomsku upotrebu . Tokom vegetacijske sezone 2015. i 2016. godine, u zaštićenom pejzažu "Konjuh" napravljeno je nekoliko izdanja (fitosociološka parcela). Rezultati istraživanja ukazuju na visok nivo varijabilnosti većine vrsta u skladu sa karakteristikama biologije, pomologije i ekologije. Voćke su poput plemenitog tvrdog drveta divlje trešnje (Prunus avium L.), divlje kruške (Pyrus communis L.), divlje jabuke (Malus sylvestris Mill.), Breče (Torminalis clusii M.Roem.), Sorbus aria L. et all, Divlja trešnja, Vrapcarka (Prunus avium L.) najpoznatiji je uzgajivač šumskog voća, javlja se kao pojedinačno stablo ili u manjim skupinama (Noćajević, 2009). Blagodati plodonosnih šumskih vrsta naglašavaju se u vremenu cvjetanja i plodonošenja, kada „okićena“ šuma pruža bogatu pčelinju pašu i hranidbu za šumsku faunu (Orešković i sur. 2006). Voćne šumske vrste značajne su kao rodovi sorti i kao osnova za kalemljenje visokokvalitetnih sorti. Također, za ljude su važni s aspekta ekologije, prehrane, dijetetske terapije, farmakologije i bioenergetske ravnoteže.
References
Ballian, D. (2002): Drvo budućnosti, Biološki List br.1., Biološko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 29-30
Bojadžić, N; (2001): Gazdovanje šumama, Udruženje šumarskih inženjera i tehničara FBiH, Sarajevo
Braun-Blanquet, J., (1964): Pflanzensoziologie. Grundzüge der Vegetationskunde. Springer Wien-New York.
Dizdarević, A. (1997): Šume i životna sredina, Stručni skup iz oblasti šumarstva “Eko: Tuzla 97“
Domac, R., (1994): Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, Zagreb
Hegi, G., (1906-1974): Ilustrierte Flora von Mitteleuropa, I-VII, München
Horvat,I., Glavač,V., Ellenberg,H., (1974): Vegetation Südostruropas. Geobotanica selecta, Bd.4 Fisher Verlag, Jena
Idžojtić, M. (2004): Brekinja, Sorbus torminalis (L.) Crantz – plemenita listača naših šuma, Šumarski list 3–4: 181–185, Zagreb.
Jašić, M. (2007): Tehnologija voća i povrća, Tehnološki fakultet, Tuzla, 370. Str
Javorka, S. & Csapody, V., (1991): Iconographia florae partis Austro-orientalis Europae centralis. Akademiai Kiado,Budapest.
Matović, M., Rakonjac, Lj., Ratknić, M. (2005): Lekovite biljke i šumske voćkarice. Beograd: Institut za šumarstvo, str. 1-268 .
Nišić, A., Abadžić, O., Butković, I., Jašić, M., Noćajević, S. (2005): LEAP Općine Živinice, Živinice, 15-18.
Noćajević, S., (2009): Morfološko-fenološka diferencijacija prirodnih populacija divlje trešnje Prunus avium u okolini Tuzle., Magistarski rad.
Noćajević, S., Ferhatović, Dž., Smajlhodžić H., Karić, S., (2011): Stanje i mogućnosti zastupljenosti divlje trešnje (Prunus avium L.) kao pratilac šumskih ekosistema. Međunarodni naučni Skup “Šume indikator kvaliteta okoliša ”Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
Noćajević, S., Ferhatović, Dž., Smajlhodžić H., (2011): Uticaj ekoloških faktora na distribuciju divlje trešnje ( Prunus avium L. ) u okolini Tuzle, Međunarodni naučni Skup „Struktura i Dinamika Ekosistema Dinarida (Stanje, mogućnosti perspektive)“ (posvećen životu i naučnom djelu Profesora emeritusa dr. Muse Dizdarevića) 15-16.juna/lipnja 2011., Prirodno-matematički fakultet/ Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
Noćajević, S., Ferhatović, Dž., Smajlhodžić, H., Muhić, B., (2011): Habitus of superior genotypes of wild cherry (Prunus avium L.) from natural populations of areas of environment Tuzla, Agricultural University of Tirana International Conference of Ecosystems Tirana, Albania, June 4-6, 2011
Oberdorfer, E., (1994): Pflanzensociologische Exkursionsflora 7. Auflage. Stuttgart, Verlag Eugen Ulmer, 1050 str.
Orešković, Ž., Dokuš, A., Harapin, M., Jakovljević, T., Maradin, R., (2006): Istraživanja tehnologije proizvodnje voćkarica, Radovi, Izvanredno izdanje 9, Šumarski institut Jastrebarsko: 65–73, Jastrebarsko.
Redžić, S., Velić, S., (2007): Etnobotanika ljekovitih biljaka u liječenju metabolitičkih bolesti kod čovjeka. Međunarodni naučni skup „Prirode i društvene vrijednosti ekosistema Dinarida“ Berane, Andrejevica,Plav, 25-27. maj 2007. Crna Gora
Rothmahler, W., (2000): Exkursionsflora von Deutschland. Bd. 3. Spektrum, Berlin.
Šaković, Š. (1996): Šuma kao faktor razvoja Bosne i Hercegovine
Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Vukorep, I., (1983): Ekološko-vegetacijska reonizacija Bosne i Hercegovine, Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Posebno izdanje: br.17, I-51, Sarajevo
Westhoff, V. & E. Van Der Maarel, (1973): The Braun-Blanquet approach. In Handbook of Vegetation Science (Ed. R. Tüxen) Part V. Ordination and Classification of Communities (ed. R. H. Whittaker), p. 617–726. Junk, The Hague.
http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/Prostorni_plan-Konjuh.PDF
