Prilog poznavanju dendroflore Banje Luke i okoline
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1964.v12.i2.430Sažetak
Bogatstvo naše autohtone dendroflore je veliko. I pored toga čovjek je odavno težio da obogati i poveća asortiman drveća i grmlja nekim stranim (egzotičnim) vrstama. To prvo unošenje egzota, kako u Evropu tako i kod nas, služilo je isključivo botaničkim i estetskim ciljevima. Tek kasnije uočeno je da neke od introduciranih vrsta mogu biti od interesa i sa šumskoprivrednog gledišta. Od tada unošenje egzota ne biva spontano i slučajno, već planski i sistematski posao, koji ima osnovni cilj da se poveća broj vrsta koje su po šumskouzgojnim osobinama jednake ili čak bolje od nekih naših vrsta drveća i grmlja. Te izvanredne osobine nekih vrsta bile su poznate prije nekoliko decenija, pa se još tada otpočelo s manjim pokusima. Danas nalazimo po čitavoj Jugoslaviji raširene manje kulture duglazije (Pseudotsuga menziesii ŠMirb.Ć Franco), vajmutovca (Pinus strobus L.), crnog oraha (Juglans nigra L.), a da ne govorimo o brojnim kulturama bagrema (Robinia pseudoacacia L.), pajasena (Ailanthus peregrina ŠBuc.Ć Backley) i dr. Rezultate tih pokusa današnji šumarski stručnjaci mogu svestrano iskoristiti; oni su od velike važnosti jer daju nepogrešive smjernice za dalji rad. Danas u vrijeme intenzivnog i naprednog šumarstva unošenju stranih vrsta drveća u našu zemlju posvećuje se sve veća pažnja. U posljednje vrijeme mnoštvo stranih vrsta se s uspjehom kultiviše u monokulturama ili u smjesi s odgovarajućim našim vrstama drveća. Time se povećao šumski inventar pa smo dobili veliki izbor vrsta drveća s najraznovrsnijim uzgojnim i tehničkim svojstvima, a ovim su povećane i mogućnosti uspješnijeg pošumljavanja na odgovarajućim staništima, što je za našu šumsku privredu od velike važnosti. Istina, nije tako veliki broj vrsta koje su izašle iz okvira botaničkih bašta, parkova, vrtova i drvoreda i našle svoje mjesto u šumskim kulturama među našim najvažnijim vrstama drveća. Mnoge od ovih vrsta mogu se iskoristiti pri podizanju zelenih površina u našim gradovima, a naročito većih industrijskih centara, što je danas od naročite važnosti i čemu se poklanja velika pažnja.
References
Anić M.: Dendrologija, »Šumarski priručnik« I, Zagreb, 1946.
Anić M.: Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko starih parkova u po dručju Varaždina, sv. 9—10, Zagreb, 1954.
Bailey H. L.: The Standard Cyclopedia of Horticulture, Vol. I, II, III, New York, 1947.
Beck G.: Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, Glas. Zem. muz., Sarajevo, 1923.
Begović B.: Strani kapital u šumskoj privredi Bosne i Hercegovine za vrijeme otomansike vladavine, Radovi Šum. fak. i Inst. za šum. i drv. industr. u Sarajevu, br. 5, Sarajevo, 1960.
Beissner L. — Fitschen: Handbuch der Nađelholzkunde, Berlin, 1930.
Beltram V.: Medonosna japanska sofora, »Narodni šumar«, sv. 8, Sa rajevo, 1948.
Boerner F.: Laubgeholze, Rosen und Nadelgeholze, Leipzig, 1938.
Bosna i Hercegovina — Turistički vodič, Sarajevo, 1954.
Bunuševac T.: Značaj šuma i potreba njihove zaštite, Zaštita pri rode, 2—3, Beograd, 1951.
Bunuševac T.: Japanska kurika (Evonymus japonica Thunb.) moguć nosti njenog odgajivanja u cilju proizvodnje gutaperke, Glasnik Šumarskog fakulteta, 10, Beograd, 1955.
Bunuševac T.: Prilog metodologiji projektovanja zelenih površina naselja, Biološka osnova projekta zelenih površina fabrike superfosfata u Kosovskoj Mitrovici, Glasnik Šumarskog fakulteta, 20, Beograd, 1960.
Bunuševac T. — Antić M.: Uticaj kultura nekih vrsta šumskog drveća na edafske prilike Deliblatske peščare, Glasnik Šumarskog fakulteta, 3, Beograd, 1951.
Bunuševac T.: Rezultati istraživanja fenoloških i drugih pojava na dendroflori zelenih površina Novog Beograda u 1959. godini, Glasnik Šumarskog fakulteta, Knj. 25, Beograd, 1961.
Conrath P.: Beitrag zur Flora von Banja Luka, Oesterr. botan. Zeitschrift. Wien, 1887.
Conrath P.: Ein weiterer Beitrag zur Flora von Banja Luka sowie einiger Punkte im mittleren Bosnien, Oesterr. bot. Zeitschr., 1888.
Čavkić F.: O Banjoj Luci i okolici, Šumarski vjesnik X, 1903.
Čavkić F.: O Banjoj Luci i okolici, Šumarski vjesnik, 1905.
Černjavski P.: O bukovim šumama u FNRJ, Zbornik Instituta za ekologiju i biogeografiju, Knj. II, sv. 1, Beograd, 1950.
Černjavski P. — Jovanović B.: Šumska staništa i odgovarajuća dendroflora u Srbiji, SAN, Beograd, 1950.
Čorović V.: Političke prilike u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.
Džaja M.: Banja Luka u putopisima i zapisima, Banja Luka, 1962.
Enciklopedija Jugoslavije 1, str. 345—351, Zagreb, 1955.
Evlija Čelebija. — Putopis, Sarajevo, 1957.
Flogl S.: O nasadima uz ceste, »Šumarski list«, LXVII, 1943.
Fukarek P.: Raširenje poljskog ili lučkog jasena (Fraxinus oxycarpa Willd.) u FNRJ, God. Biol. Inst. Sarajevo, sv. 2, Sarajevo, 1948.
Fukarek P.: Podaci o geografskom raširenju munike (Pinus heldreichii Christ.) God. Biol. Inst. u Sarajevu, god. II, sv. 1—2, Sarajevo, 1949.
Fukarek P.: Areal prirodnog rasprostranjenja evropskog bijelog jasena (Fraxinus excelsior L.) sa osvrtom na njegova staništa na Balkanskom Poluostrvu, Radovi Polj. šum. fakulteta u Sarajevu, God. I, Br. 1, Sarajevo, 1952.
Fukarek P.: Neki osnovni podaci u vezi sa pitanjem bukve u Bosni i Hercegovini, »Narodni šumar«, br. 7—8, Sarajevo, 1954.
Fukarek P.: Razlika između običnog i poljskog jasena» Narodni šu mar«, sv. 1—2, Sarajevo, 1956.
Fukarek P.: Bosna i Hercegovina — Biljni pokrov, Enciklopedija Ju goslavije, sv. 2, str. 11-—16, Zagreb, 1956.
Fukarek P.: Prilog poznavanju crnog bora (Pinus nigra Arn. s. lat.) Radovi Polj. šum. fakulteta Univerziteta u Sarajevu br. 3, Sarajevo, 1958.
Fukarek P.: Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine, »Narodni šu mar«, Nr. 5/6, Sarajevo, 1959.
Fukarek P.: Poljski jasen i njegova morfološka varijabilnost (Fraxinus angustifolia Vahl., F. oxycarpa Willd.) Glasnik za šumske pokuse, knj. XIV, Sarajevo, 1960.
Fukarek P.: Crvenolisni gorski javor ŠAcer pseudoplatanus f. purpureum (Louđ) Rehd.Ć, »Narodni šumar«, 3—4, Sarajevo, 1961.
Glišić M.: Prilog poznavanju pitomog kestena i bukve u Bosni, »Šu marstvo« VII, sv. 3, Beograd, 1954.
Glušac V.: Banja Luka, Glas. Jug. profesorskog društva, god. XIV, br. 10—12, Beograd, 1934.
Hangi A.: Banja Luka i njena okolica, Školski vjesnik, 1903.
Harlow W. and Harar E.: Textbook of dendrology, New York, Toronto, London, 1950.
Hofmann F.: Correspondenz, Oesterr. bot. Zeitschr., 29, 1879.
Hofmann F.: Beitrage zur Kentniss der Flora von Bosnien, Oesterr. bot. Zeitschr., 32, 1882.
Horvat A.: Osnivanje drvoreda, »Šumarski list«, LXVII, Zagreb, 1943.
Horvat I.: Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb, 1949.
Horvat I.: Šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb, 1950.
Hylan der N.: Traed och buskar i Uppsala, Foreningens for dendrologioch parkvard arsbok Lustgarden 1954—55, Stockholm, 1955.
Ilešić S.: Banja Luka, Geografski vestnik, 1—4, 1939.
Jelovac V.: Banja Luka u prošlosti (Period od najstarijih — predistoriskih vremena do početka drugog svetskog rata), Banja Luka, 1960.
Jovanović B.: Nesamonikla dendroflora Beograda i okoline, Glasnik Šum. fak., Beograd, 1950.
Jovanović B.: Dendrologija sa osnovama fitocenologije (skripta), Beo grad, 1956.
Jukić F. I.: Putopisi i istorisko-etnografski radovi, Sarajevo, 1953.
Karavia J.: Prilog opisu nalazišta egzota i nekih (forma) naših autohto nih vrsta na području nekih zagrebačkih parkova, »Šum. list« 7, Zagreb, 1962.
Katzer F.: Geološka pregledna karta Bosne i Hercegovine, razmjer 1,200.000, Sarajevo, 1921.
Klika J. — Šiman A. F. — Kavka B.: Jehličnate, Praha, 1953.
Knjiga o topolama (prevod sa njemačkog), Beograd, 1957.
Kriissmann G.: Die Laubgeholze, Berlin, 1951.
Kriissmann G.: Die Nadelgeholze, Berlin und Hamburg, 1955.
Kriissmann G.: Handbuch der Laubgeholze, Band I, II, Berlin und Hamburg, 1960.
Lončar I.: Borovac (Pinus strobus L.), »Šumarski list«, 74, 1950.
Mayer E.: Prispevki k flori Slovenskega ozemlja III, Biološki vestnik I, Ljubljana, 1952.
Mayer E.: Pregled spontane dendroflore Slovenije, »Gozdarski vest nik«, štev. 6—7, Ljubljana, 1958.
Mayer F.:Die Nađelholzer einfchl. Ginkgo (Eine Einfuhrung in die Kenntnis der in Mitteleuropa, kulturwerten Arten und Gartenformen und ihre Kultur). Stuttgart, 1952.
Miklavžić J.: O zeleni duglaziji, »Gozdarski vestnik«, Letnik IX, št. 1—2, 1951.
Milojević Ž. B.: Privreda i naselja u okolini Vrbasa, Geogr. Vesnik, Ljubljana, XV, Ljubljana, 1939.
Milošević M. — Brevinac: Bagrem i pajasen u seljačkom pošumljavanju, »Šumarski list«, 74, 1950.
Moscheles J.: Das Klima von Bosnien und der Hercegovina, Sara jevo, 1918.
Panov A.: O fiziološkoj zrelosti bora kod nas. Godišnjak Biološkog in stituta u Sarajevu, Sarajevo, 1948.
Panov A.: O fruktifikaciji naših četinara, »Šumarski list«, 9—10, Za greb, 1950.
Panov A.: Ailanthus glandulosa Desf., »Šumarstvo«, br. 2, Beograd, 1953.
Pavičić S.: Tercijerna zavala Vrbasa kod Banje Luke i njene terase, Glasnik zem. muz. u Bosni i Hercegovini, 1918.
Pedološka karta Jugoslavije, razmjer 1:1,000.000, Beograd, 1959.
Petračić A.: Amorpha fruticosa L. kao nov i opasan korov u posav skim šumama, »Šumarski list«, godina LXII, 1938.
Petrović D.: Strane vrste drveća (egzote) u Srbiji, SAN, Knj. 1, Beo grad, 1951.
Pilat A.: Listnate stromy a kere našich zahrad a parku, Praha, 1953.
Pintarić K.: Studie zum Larchenanbau in Bosnien, Arbaiten đer Fakultat fiir Landwirtschaft und Forstwesen der Universitat in Sarajevo, Sarajevo, 1957.
Radulović S.: Duglazija u svetlosti podataka njenoga razvoja na Avali, »Šumarstvo«, br. 9—10, Beograd, 1960.
Rehder A.: Manual of Cultivated Trees and Shrubs — New York, 1951.
Schenck C.: Fremdlandische Wald und Parkbaume, Bd. I, II, III, Ber lin, 1939.
S c h n e i d e r K. C.: Illustriertes Handbuch der Laubholzkunde, Berlin, I, II, Jena, 1912.
Stefanović V.: Prilog poznavanju japanske sofore (Sophora japonica L.), »Šumarski list«, br. 9—10, Zagreb, 1954.
Stefanović V.: Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline, »Radovi«, Knj. V, Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1953.
Stefanović V.: Zelena duglazija (Pseudotsuga taxifolia var. viridis Asch. et Graeb.) i njena kultura u NR Bosni i Hercegovini, »Narodni šumar«, Sv. 7—9, Sarajevo, 1958.
Stefanović V.: Šumarska fitocenologija (Tipologija šuma), II dio (Pre davanja za studente šumarstva), Sarajevo, 1961.
Sučić J.: Rasprostranjenost pitomog kestena na području Bosne i Her cegovine, »Narodni šumar«, sv. 9—10, Sarajevo, 1953.
Šumsko gazdinstvo Banja Luka, Program šumsko-kulturnih i građevinskih radova i otvaranja šumskog područja »Starčevica«, Banja Luka, 1957.
Trifunović D.: Borovi, Beograd, 1954.
Tucović A.: Prilog poznavanju dendroflore Beograda i okoline, Gla snik Šumarskog fakulteta, sv. 7, Beograd, 1954.
Ugrenović A.: Trsteno, Zagreb, 1953.
Urbas I.: Eksote u gozdnem gospodarstvu Slovenije, Pola stoleća šu marstva, 1926.
V e m i ć M.: O klimi Bosne i Hercegovine, III kongres geografa Jugo slavije, 14—23.1X 1953.
Vodić adresar i plan Banja Luke, 1960.
Vouk V.: Prilozi morfologiji i horologiji paprati (Adiantum capillus veneris) u Jugoslaviji, Rad Jugosl. akad. znanosti i umjetnosti, knj. 267 (83), Zagreb, 1940.
Vujević P.: Podneblje FNRJ, Arhiv za poljoprivredne nauke, sv. 12, Beograd, 1953.
Wraber M.: O biološko-sociološki problematiki uvajanja gozđnih eksot, »Šumarski list«, sv. 1/2, Zagreb, 1951.
Z a n d e r R.: Hanđworterbuch der Pflanzennamen und ihre Erklarungen, Stuttgart, 1955.
Zubović J.: Zemljište Vrbaske banovine (Položaj, oblik i veličina), »Razvitak«, br. 4, Banja Luka, 1936.
