Tipovi degradiranih bukovih šuma na karbonatnim supstratima u Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1970.v18.i4-6.464Sažetak
Ovaj rad predstavlja nastavak istraživanja tipova šuma u Bosni i Hercegovini (Ćirić M. i dr., 1971., Fabijanić B. i dr., 1967.) s ciljem da se pruži šumarskoj praksi osnova za racionalnije iskorištavanje različitih šumskih staništa. Rad predstavlja sintezu fitocenoloških, pedoloških, šumskomeliorativnih i taksacionih istraživanja, a po načinu obrade i metodici je istovjetan kao i prethodni rad o klasifikaciji tipova bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i Hercegovini (Ćirić M. i dr., 1971.).
Dio rada o vegetaciji obradili su Stefanović V. i Fabijanić B., o zemljištu Ćirić M. i Burlica Č., o taksacionim elementima Drinić P., o šumsko meliorativnim zahvatima Djikić S.
U radu su korišteni podaci iz prikupljenog materijala inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini (Matić V. i dr. 1971.). U obradu su uvršteni veći kompleksi degradiranih bukovih šuma u Bosni i Hercegovini (oko 27% površine svih degradiranih bukovih šuma u Bosni i Hercegovini) na jedrim mezozojskim krečnjacima, tercijernim krečnjacima, laporcima i glincima.
References
Bertović S. (1959): Opći program kompleksne melioracije Krša FNRJ (Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kartama Krša) Dok. Inst. za šum. i lovna istraživanja NRH, Zagreb.
Bertović S. (1963): Pflanzensoziologische Kartierungen in Kroatien und in anderen Teilen Jugoslaviens. Bericht über des Intern. Symposion für Vegetations¬kartierung. Stolzenau - Weser, Weinheim.
Burlica Č. i Fabijanić B.(1969):Prilog metodici tipološke klasifikacije šumskih staništa. Šumarski list sv. 5 - 6, Zagreb.
Ćirić M. (1962): Pedologija za šumare (udžbenik). Beograd.
Ćirić M. (1966): Zemljište šumskog oglednog dobra "Igman". Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, knj. 10, sv. I, Sarajevo.
Ćirić M., Stefanović V., Drinić P. (1971): Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma
bukve, jele i smrče. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu. Posebna izdanja broj 8, Sarajevo.
Djikić S. (1965): Osnovi za proizvodno ekološku klasifikaciju zapuštenih i degradiran ih panjača u Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Sarajevo.
Fabijanić B. (1965): Šumske fitocenoze planine Majevice u severo-istočnoj Bosni, Sarajevo.
Fabijanić B., Burlica Č., Vukorep I., Živanov N.(1967): Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, knj. 12, sv. I, Sarajevo.
Fukarek P. (1957): Fitocenološka raspodjela bosanskog i herce¬govačkog krša. Savezno savjetovanje o kršu, sv. 3, Split.
Fukarek P., Stefanović V.(1958): Prašuma Peručica i njena vegetacija .Radovi Poljoprivredno šumarskog fakulteta u Sarajevu, sv. 3, Sarajevo.
Horvat I. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske.Prirodos¬lovna istraživanja, 30, Zagreb.
Matić V., Drinić P., Stefanović V., Ćirić M., i saradnici (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964 - 1968. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu. Posebna izdanja broj 7, Sarajevo.
Mišić V. i Popović V.(1954): Bukove i rmrčeve šume Kopaonika. Izdanje SAN, sv. 5, Beograd.
Slavnić Ž., Bajić Đ., Fabijanić B. (1970): Komentar vegetacijske karte, sekcija
:50.000 Bijeljina 1-4 i Tuzla 1-4 (rukopis), Sarajevo.
Stefanović V. (1964): Šumska vegetacija šireg područja Trebevića, Naučno društvo SRBiH, Radovi, knj. 7, Sarajevo.
Stefanović V. (1970): Komentar vegetacijske karte, sekcija Sarajevo, i Višegrad od 1-4 (rukopis).
Stefanović V. (1963): Tipologija šuma. Univerzitet u Sarajevu.
Wraber M. (1960): Fotocenološka raščienitev gozdne vegetacije v Sloveniji, Ljubljana.
