Inventarizacija i analiza dekorativnog i zdravstvenog stanja drveća izletišta Stojčevac na Ilidži

Dino Hadžidervišagić; Naida Gadžo; Selma Vehabović

doi:10.54652/rsf.2026.v56.i1.640

Autor(i)

Dino Hadžidervišagić Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet, ul. Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina https://orcid.org/0000-0002-4476-3873
Naida Gadžo Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet, ul. Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina https://orcid.org/0009-0009-0839-0641
Selma Vehabović Green Servis d.o.o, Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2026.v56.i1.640

Ključne riječi:

inventory, dendroflora, tree health condition, Stojčevac, Ilidža

Sažetak

This paper presents the results of an inventory and analysis of the decorative and health condition of the dendroflora of the Stojčevac excursion site in Ilidža, conducted in 2024. The research encompassed an area of 20.78 ha, within which 375 trees were recorded and analyzed. The results indicate a dominance of deciduous species (98%) compared to conifers (2%). A total of 33 woody taxa belonging to 13 families were identified, with the highest representation of species from the families Rosaceae and Betulaceae.

The analysis of geographical origin shows a significant presence of Eurasian species (41.1%), while horticultural species account for the smallest share (7.2%). Assessment of tree health condition using the modified Visual Tree Assessment (VTA) method revealed that the majority of trees are in relatively good condition, with over 70% showing no significant damage across observed parameters. However, 29% of trees were classified as diseased, and 38% showed certain types of damage, indicating the need for management and maintenance measures.

The vitality and decorative value of most trees were assessed as high, confirming the ecological and aesthetic importance of the site. The study provides a valuable basis for future planning, and protection of green spaces.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Avdagić, A., Hadžidervišagić, D., Balić, B., Erović, B. (2025). Application of GIS in Urban Inventory – Study Case. In: Karabegović, I., Kovačević, A., Mandžuka, S. (eds) New Technologies, Development and Application VIII. NT 2025. Lecture Notes in Networks and Systems, vol. 1484. Springer, Cham. pp. 327-335. https://doi.org/10.1007/978-3-031-95200-5_36

Bašić, N.; Hadžidervišagić, D.; Hadžić, S. (2019). Inventarizacija dendroflore Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva. Naše šume, UŠIT FBiH i Hrvatsko šumarsko društvo, God. XVII, Br. 56-57, Sarajevo, str. 79-89.

Bašić, N., Pustahija, F., Boškailo, A., Muratović, E. (2024). A Survey of Alien Dendroflora of Bosnia and Herzegovina, SEEFOR – South-East European Forestry, International Scientific Journal in Field of Forestry, Vol. 15, No. 2, p. 225-232. https://doi.org/10.15177/seefor.24-20

Delić, E., Dorbić, B., Adžemović, A. (2021). Dendroflora Donatim parka u Adapazariju/Sakarija - Republika Turska. Glasilo Future, Vol. 4, Br. 2-3, Šibenik, Hrvatska, str. 1-15. https://doi.org/10.32779/gf.4.2-3.1

Fukarek, P. (1959). Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine. Narodni šumar, 5/6 Sarajevo, str. 263-286.

Gadžo, N. (2021). Utvrđivanje zdravstvenog stanja drveća – studij slučaja Veliki park u Sarajevu. Master teza, Univerzitet u Sarajevu – Šumarski fakultet.

Hadžidervišagić, D. (2018). Pejzažno-arhitektonska i istorijska analiza Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva - koncept razvoja. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Hadžidervišagić, D.; Krstić, M. (2020). Valorizacija dekorativno-estetskog i zdravstvenog stanja drveća Banjskog parka Ilidža. Naše šume, UŠIT FBiH i Hrvatsko šumarsko društvo, God. XVIII, Br. 60-61, Sarajevo, str. 57-68.

Hadžidervišagić, D.; Čabaravdić, A. (2021). Važnost i strukturna raznolikost stabala u povijesnom parku. Šumarski list, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, God. CXLV, Br. 3-4:117-125. https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.1

Hadžidervišagić, D.; Šačić, D.; Krstić, P. (2022). Način i učestalost korištenja parkovske baštine i mogućnost vraćanja historijskih elemenata na primjeru Malog parka u Sarajevu. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Vol. 52, No. 1, Sarajevo, str. 35-44. https://doi.org/10.54652/rsf.2022.v52.i1.369

Hadžidervišagić, D.; Bašić, N. (2023). Procjena historijskih vrijednosti Banjskog parka Ilidža u svrhu zaštite i očuvanja parkovske baštine. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Vol. 53, No. 2, Sarajevo, str. 3-11. https://doi.org/10.54652/rsf.2023.v53.i2

Hadžidervišagić, D.; Muratović, E. (2024). Inventarizacija i valorizacija dendrovrsta u parku Safet Isović i dvorištu kod Druge gimnazije u Sarajevu. Naše šume, UŠIT FBiH, God. XXII, Sarajevo, Br. 74/75:30-39.

Hadžidervišagić, D.; Vehabović, S., Avdagić, A. (2025). Način i učestalost korištenja zelene površine izletišta Stojčevac na Ilidži. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Vol. 55, No. 1, Sarajevo, str. 15-23. https://doi.org/10.54652/rsf.2025.v55.i1.600

Janjić, N. (1966). Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Radovi-XXIX, Odjel prirodno-tehničkih nauka, knjiga 9, Sarajevo, str. 115-186.

Janjić, N. (1984). Dalji prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Radovi-LXXVI, Odjel prirodnomatematičkih nauka, knjiga 23, Sarajevo, str. 185-218.

Janjić, N. (1996). Četvrti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Radovi-LXXXIX (1992-1996), Odjel prirodno-matematičkih nauka, knjiga 23, Sarajevo, str. 67-107.

Janjić, N. (1998). Peti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 1, knjiga XXVIII, Sarajevo, str. 41-75.

Janjić, N. (2002). Šesti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 1, knjiga XXXII, Sarajevo, str. 53-97.

Jovanović, B. (2000). Dendrologija. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd.

Krüssmann, G. (1976–1978). Handbuch der Laubgeholzel, II, III. 2. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg.

Krüssmann, G. (1983). Handbuch der Nadelgeholze, 2. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg.

Ljujić-Mijatović, LJ., Živojević, S., Bečić, B. (2010). Identifikacija, valorizacija i zaštita parkovske baštine u periodu Austrougarske u Bosni i Hercegovini. Glasnik Zaštite bilja, God. 33, Br. 6, Zagreb, str. 18-25.

Mattheck, C.; Breloer, H. (1994). The Body Language of Trees: A Handbook for Failure Analysis. London: HMSO.

Mujezinović, O., Dautbašić, M., Zahirović, K. (2016). Zdravstveno stanje stabala urbanog zelenila grada Viteza. Naše šume, UŠIT FBiH, God. XV, Sarajevo, Br. 44/45:51-56.

Mujezinović, O., Prljača, D., Gadžo, N., Martinović-Jukić, A., Čilaš, M., Ivojević, S., Dautbašić, M. (2025). Ocjena kvaliteta i zdravstvenog stanja urbanog zelenila u kampusu Univerziteta u Sarajevu i ulici Zmaja od Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 1, knjiga LV, Sarajevo, str. 3-14.

Stefanović, V. (1955). Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. Nauč. Druš. NRBiH Radovi - V, Odjelj. privr.-tehn. nauka, knj. 1, Sarajevo, str. 75-109.

Šilić, Č. (1964). Prilog poznavanju dendroflore Banja Luke i okoline. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, Knjiga 9, Sveska 2, Sarajevo. https://doi.org/10.54652/rsf.1964.v12.i2.430

Vukićević, E. (1996). Dekorativna dendrologija. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd.

Warda, H-D. (2001): Das grose Buch der Garten- und Landschaftsgeholze. 2. erweiterte Auflage, Bruns Pflanzen, Bad Zwischenahn.

Zelić, J., Crnjac, T. (2012). Park u Lipiku – zaštićeni spomenik parkovne arhitekture (grad, lječilište i perivoj). Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije, Požega.