SOME PEZIZOMYCETES COLLECTED ON THE TERRITORY OF THE SUTJESKA NATIONAL PARK

Nihad  Omerović; Nedim  Jukić

doi:10.54652/rsf.2015.v45.i2.89

Autor(i)

Nihad Omerović Amateur Mycological Association, MycoBH, Sarajevo
Nedim Jukić Amateur Mycological Association, MycoBH, Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i2.89

Ključne riječi:

Peziza polarispinosa, Parascutellinia carneosanguinea, Marcelleina brevicostatispora, Pyronemataceae, NP Sutjeska, Tjentište

Sažetak

UDK: 582.282.16:712.2(1-751.2) (497.6 Sutjeska)

Tokom augusta 2014. godine provedeno je mikološko istraživanje i prikupljanje uzoraka uz obalna područja rijeka Hrčavke i Sutjeske (područje Nacionalnog parka Sutjeska), a s ciljem kontribucije poznavanju diverziteta gljiva Bosne i Hercegovine.

Sve pronađene vrste su fotografisane in situ i uzorkovane radi naknadnih mikroskopskih analiza, a za iste su zabilježene osnovne karakteristike samih staništa. Nakon provođenja svih neophodnih analiza eksikati vrsta su pohranjeni u privatne herbarije.

U okviru pomenutih terenskih istraživanja na teritoriji NP Sutjeska zabilježeno je niz značajnih i izuzetno vrijednih nalaza za mikofloru Bosne i Hercegovine, a u radu su predstavljeni i ukratko opisani neki od pronađenih operkulatnih diskomiceta.

Izdvojene su, opisane, te makroskopski i mikroskopski prezentirane sljedeće vrste: Peziza polarispinosa (prvi put zabilježena na teritoriji Bosne i Hercegovine), Parascutellinia carneosanguinea (do sada poznata sa jednog lokaliteta na prostoru Bosne i Hercegovine), te Marcelleina brevicostatispora (vrsta čiji je holotip pronađen u okolini Sarajeva prije 45 godina).

Diverzitet i ukupan broj pronađenih vrsta na predmetnim područjima ukazuju na značaj i očuvanost staništa u okviru NP Sutjeska koja bi svakako u dogledno vrijeme trebalo detaljnije istražiti.

Ova staništa i pripadajuće vrste su ujedno i potencijalno ugrožene jer je na prirodnim tokovima Hrčavke i Sutjeske, odnosno na teritoriji Nacionalnog parka, planirana izgradnja pet manjih hidrocentrala, te djelomično isušivanje istoimenih rijeka.

Zbog svega navedenog nužno je realizovati dodatna sistematska istraživanja askomiceta ovog područja, te dati jasne preporuke i usmjerenja za dalje korake orijentisane ka očuvanju vrijednih staništa za gljive ovog područja.

References

BARAL, H.-O. (1992). Vital versus herbarium taxonomy: morphological differences between living and dead cells of ascomycetes, and their taxonomic implications. Mycotaxon. 44(2): 333-390.

DONADINI, J.C. (1986). Parascutellinia violacea (Vel.) Svrček – nom correct pour Humaria carneo-sanguinea Fuckel – espèce commune dans les Alpes Françaises. Bull. Féd. Myc. Dauphiné-Savoie, 100: 57-62.

GRADDON, W.D. (1960). British records nos. 43-49. Transactions of the British Mycological Society. 43(4): 689-691.

HÄFFNER, J. (1986). Die apiculaten Becherlinge. Zeitschrift für Mykologie, 52: 189-212.

MORAVEC, J. (1971). Some operculate Discomycetes from the park in Ilidža near Sarajevo (Jugoslavia). Ceská Mykologie, 25(4): 197-202.

MORAVEC, J. (1985). A taxonomic revision of species related to Peziza apiculata. Agarica, 6(12): 56-66.

MORAVEC, J. (1987). A taxonomic revision of the genus Marcelleina. Mycotaxon, 30: 473-499.

SCHUMACHER, T. (1988). The Scutellinia battle: the lost, missing and dead. Mycotaxon 33: 149-189.

SVRČEK, M. (1975). New or less known Discomycetes. II. Ceská Mykologie, 29(3): 129-131.

USČUPLIĆ, M. (2012). Više gljive – Macromycetes. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, knjiga LXXXV, odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 8. Str. 284.

ERS: http://www.ers.ba/stara/malehe.htm (viewed 10 January 2015).