ZNAČAJ GENETIČKIH MELIORACIJA U SJEMENSKIM SASTOJINAMA HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea/Matt/Liebl) U SVJETLU KLIMATSKIH PROMJENA
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2010.v40.i2.150Ključne riječi:
hrast kitnjak, sjemenske sastojine, genetske melioracije, klimatske promjeneSažetak
UDK 630*232:582.632 .2(497.6 Banja Luka)
582.632.2:502.3(497.6 Banja Luka)
Shodno klimatskim promjenama koje se dešavaju, već sada sa vidljivim posljedicama, neophodne su ljudske intervencije u cilju poboljšanja adaptacije vrsta sa isprekidanim (disjunktnim) arealima. U izmijenjenim ekološkim uslovima na udaru su najosjetljiviji šumski ekosistemi, a među njima sigurno i šume hrasta kitnjaka. Zato je očuvanje najkvalitetnijih sastojina ove vrste od višestrukog značaja. Tu treba izdvojiti i potrebu unapređenja sjemensko-rasadničke proizvodnje te je usmjeriti u pravcu proizvodnje sadnog materijala za klimatske uslove koji se predviđaju u narednih 50-100 godina.
Predmet istraživanja je sjemenska sastojina hrasta kitnjaka (Quercus petraea/Matt./Liebl.) starosti 100 godina na području šumskog gazdinstva Banja Luka. U periodu 2006.-2009. godine vršena su konstantna opažanja u sastojini koja su započela sa obilježavanjem i izdvajanjem sjemenskih stabala, prvim proredama (veoma slabog intenziteta 3%), praćenja obilnosti cvjetanja i plodonošenja te evidencije zdravstvenog stanja. Na osnovu prikupljenih podataka daje se prijedlog mjera koje će se obavljati u narednom periodu. Uvažavajući biološke i ekološke aspekte analizirane vrste, osjetljivost i složenost sastojina hrasta kitnjaka, te njihovu reakciju na klimatske promjene, sprovođenje genetičkih melioracija u sjemenskim objektima može značajno doprinijeti unapređenju proizvodnje sjemena ove vrste.
References
BALLIAN, D., IVANKOVIĆ, M., SLADE, D., (2007): Razdioba populacija hrasta kitnjaka (Quercus petraea/Matt/Liebl) u Bosni i Hercegovini pomoću kloroplastne DNK (cpDNK) i njezina primjena u šumarstvu. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, br. 7. :97-110.
BRUJIĆ, J., TRAVAR, J., (2001): Elaborat za sjemensku sastojinu Katunište, Banja Luka, p:1-122.
ILIĆ, B., (2009): Poboljšanje uslova za proizvodnju sjemena hrasta kitnjaka (Quercus petraea/Matt/Liebl) u sjemenskoj sastojini Katunište – ŠG «Banja Luka». Specijalistički rad u rukopisu. Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, p: 1-62.
ILIĆ, B., MILIJEVIĆ, I., (2007): Projekat genetičke melioracije i uređenja sjemenskog objekta hrasta kitnjaka u ŠG «Banja Luka» - Banja Luka. JPŠ «Šume Republike Srpske» a.d. Sokolac, Centar za sjemensko rasadničku proizvodnju, p:1-33.
ISAJEV, V., ČOMIĆ, R., MANČIĆ, A., MATARUGA, M., (1998): Priručnik za proizvodnju šumskog semena u prirodnim semenskim objektima, Banja Luka, p: 1-65.
ISAJEV, V., IVETIĆ, V., VUKIN, M. (2005): Veštačko obnavljanje šuma hrasta kitnjaka. Šumarstvo, vol. 57, ( 3): 37-52.
ISAJEV, V., IVETIĆ, V., VUKIN, M., (2007): Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta kitnjaka. In Monografija “Hrast Kitnjak (Quercus petraea agg. Ehrendorfer 1967) u Srbiji”. Univerzitet u Beogradu-Šumarski fakultet i Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije. p:111-150.
ISAJEV, V., MANČIĆ, A., (2001): Šumsko semenarstvo. Banja Luka-Beograd, p:1-283
ISAJEV, V., TUCOVIĆ, A., MATARUGA, M. (1998) Unapređenje tehnologije pošumljavanja degradiranih staništa. Savetovanje “Neki problemi šuma i voda i moguća rešenja”, Beograd: JP Srbijašume
JOHNSON, P., SHIFLEY, S., ROGERS, R., (2002): The ecology and Silviculture of Oaks, CABI Publishing, p: 1-489.
KARADŽIĆ, D., MIHAJLOVIĆ, LJ., MILIJAŠEVIĆ, T., KEČA, N., (2007): Zaštita šuma hrasta kinjaka. In Monografija “Hrast Kitnjak (Quercus petraea agg. Ehrendorfer 1967) u Srbiji”. Univerzitet u Beogradu-Šumarski fakultet i Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije. p:151-208.
KRSTIĆ, M., STOJANOVIĆ, LJ., (2007): Gajenje šuma hrasta kitnjaka. In Monografija “Hrast Kitnjak (Quercus petraea agg. Ehrendorfer 1967) u Srbiji”. Univerzitet u Beogradu-Šumarski fakultet i Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije. p:209-292.
MARIĆ, B., JOVANOVIĆ, M., (1961): Uputstva za izdvajanje i registraciju semenskih objekata četinara, Jugoslovenski centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd, p: 1-56.
MARINKOVIĆ, P., POPOVIĆ, J., KARADŽIĆ, D. (1990): Uzroci epidemijskog sušenja hrasta, značaj i mogućnosti saniranja žarišta zaraze. Šumarstvo 2-3. Tematski broj “Sušenje šuma”. Beograd. p:7-17.
MATARUGA, M., ISAJEV, V., LAZAREV, V., BALOTIĆ, P., DANIČIĆ, V., (2005): Registar šumskih sjemenskih objekata Republike Srpske –osnova unapređenja sjemenske proizvodnje, Banja Luka, p:1-222.
MÁTYÁS, C., (2007): What do field trials tell about the future use of forest reproductive material? Edited by: Koskela, J., Buck, A. and Teissier du Cros, E., in: „Climate change and forest genetic diversity: Implications for sustainable forest management in Europe“. Bioversity International, Rome, Italy. p: 53-68.
MEDAREVIĆ, M., BANKOVIĆ, S., PANTIĆ, D., MILOŠEVIĆ, R., (2007): Planiranje gazdovanja šumama hrasta kitnjaka. In Monografija “Hrast Kitnjak (Quercus petraea agg. Ehrendorfer 1967) u Srbiji”. Univerzitet u Beogradu-Šumarski fakultet i Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije. p: 329-354.
MIKIĆ, T., (1987): Uređenje i korišćenje sjemenskih sastojina, Šumarstvo i prerada drveta, 10-12: p: 381-390.
O’NEILL G., AITKEN, S., (2004): Area-based breeding zones to minimize -adaptation. Can. J. For. Res. 34: p: 695–704
O’NEILL G., UKRAINETZ, N., (2008): Climate-based seed transfer, Canadian Tree improvement Association, Seed use efficiency, News Bulletin, No. 47, August, p: 8-10.
O’NEILL, G. (2007) Seed transfer 101, Canadian Tree improvement Association. Tree Seed Working Group. News Bulletin, 46: p: 4-8
O’NEILL, G., UKRAINETZ, N., CARLSON, M., CARTWRIGHT, C., JAQUISH, B., KING, J., KRAKOWSKI, J., RUSSELL, J., STOEHR, M., XIE, C., YANCHUK, A., (2008): Assisted Migration to Address Climate Change in British Columbia Recommendations for Interim Seed Transfer Standards. Tehnical report 048. Ministry of Forests and Range and Forest Science Program. p: 1-28.
OSZAKO, T. (2000): Oak declines in Europe's forest - history, causes and hypothesis. u: Recent advances on oak health in Europe, International Scientific Conference 1999, Warsaw, 22-24, November, Oszako, T., Delatour, C., (Ur), Forest Research Institute, 11-40.
POŠTENJAK, K., GRADEČKI, M., IVANKOVIĆ, M., (2007): Uloga selektivnih proreda u gospodarenju priznatim sjemenskim sastojinama bjelogorice panonskog područja. Rad. Šumar. inst. Jastrebarsko, Izvanredno izdanje 9: p: 7–24.
RUSENEN, M., (2007): Finland's national strategy for adaptation to climate change. Edited by: Koskela, J., Buck, A. and Teissier du Cros, E., in: „Climate change and forest genetic diversity: Implications for sustainable forest management in Europe“. Bioversity International, Rome, Italy. p: 85-94.
STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP, I. (1983): Ekološko vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja br 17. Šumarski fakultet u Sarajevu. p. 1-120.
STOJANOVIĆ, LJ., KRSTIĆ, M., (1990): Uzgojne mere kao faktor borbe protiv sušenja šuma u Srbiji, Šumarstvo 2-3, tematski broj «Sušenje šuma», UŠITS, Beograd.
WEST, P., (2006): Growing Plantation Forests. Springer, p:1-304.
YING, C., LIANG, Q., (1994): Geographic pattern of adaptive variation of lodgepole pine (Pinus contorta Dougl.) within the species' coastal range: field performance at age 20 years. For. Ecol. Manage. 67: p: 281–298.
YING, C., YANCHUK, A.D. (2006): The development of British Columbia's tree seed transfer guidelines: purpose, concept, methodology, and implementation. For. Ecol. Manage. 227: p: 1–13.
*** (2009): Chief Forester’s Standards for Seed Use. Ministry of Forests, British Columbia: 1-38.
