PRISUSTVO RIZOMORFI VRSTA RODA Armillaria U GOSPODARSKOJ ŠUMI I PRAŠUMI „RAVNA VALA“ PLANINSKOG KOMPLEKSA BJELAŠNICA – IGMAN

Autor(i)

  • Tarik Treštić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Midhat Usčuplić Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina
  • Mirza Dautbašić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Osman Mujezinović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Azra Čabaravdić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2007.v37.i1.179

Ključne riječi:

rizomorfe, Armillaria spp, šume bukve i jele sa smrčom, prašuma

Sažetak

UDK 630*44:582.284 (234 Bjelašnica - Igman)

U radu se analizira prisustvo rizomorfi gljiva roda Armillaria u dva šumska ekosistema: gospodarskoj šumi i prašumi planinskog kompleksa Bjelašnica – Igman. Objekti istraživanja pripadaju šumama bukve i jele sa smrčom koje su dominantno zastupljene u ukupnom šumskom resursu Bosne i Hercegovine. Ciljevi istraživanja su bili: (1) utvrđivanje intenziteta prisustva rizomorfi Armillaria spp. u tlu istraživanih šumskih ekosistema, (2) analiza značaja prisustva ovih struktura po zdravstveno stanje šuma i (3) razmatranje uticaja gospodarskih mjera na zakonitosti njihove pojave. Prisustvo podzemnih rizomorfi gljiva utvrđivano je na presjecištima kvadratne mreže rastojanja 75 m x 75 m, u tri cilindrična uzorka zemljišta Ø 15 cm, dubine do 15 cm. Pored prisustva rizomorfi, na presjecištima – stajnim tačkama opažano je zdravstveno stanje drveća i grmlja te karakter gospodarskih mjera. Rezultati istraživanja daju uvid u prisustvo rizomorfi u tlu istraživanih objekata i omogućavaju sagledavanje značaja mikrostaništa za bujnost rasta ovih struktura, što je od značaja i za planiranje i za realizaciju gospodarskih mjera u srodnim šumskim ekosistemima.

References

ADASKAVEG, J.E.; MILLER, R.W.; AND GILBERTSON, R.L. (1993): Wood Decay, Lignicolous Fungi, and Decline of Peach Trees in South Carolina. Plant Disease 77: 707-711.

BLOOMBERG, W.J. AND MORRISON, D.J. (1989): Relationship of the growth reduction in Douglas-fir to infection by armillaria root disease in Southeastern British Columbia. Phytopathology 79: 482-487.

BRUHN, J.N.; WETTEROFF, JR. J.J.; KABRICK, J.M.; AND PICKENS, J.B. (2000): Distribution of Armillaria species in upland Ozark Mountain forests with respect to site, overstory species composition and oak decline. Forest pathology 30: 43-60.

BURRILL, E.A.; WORRALL, J.J.; WARGO, P.M.; AND STEHMAN, S.V. (1999): Effects of defoliation and cutting in eastern oak forests on Armillaria spp. and a competitor, Megacollybia platiphylla. Canadian Journal of Forest Research 29: 347-355.

ENTRY, J.A.; CROMACK, JR. K.; HANSEN, E.; AND WARING, R. (1991a): Response of Western Coniferous Seedlings to Infection by Armillaria ostoyae Under Limited Light and Nitrogen. Phytopathology, 81: 89-94.

ENTRY, J.A.; CROMACK, JR. K.; KEISEY, R.G.; AND MARTIN, N.E. (1991b): Response of Douglas-Fir to Infection by Armillaria ostoyae after Thinning or Thinning Plus Fertilization. Phytopathology, 81: 682-689.

GUILLAUMIN, J.J.; MOHAMMED, C.; ANSELMI, N.; COURTECUISSE, R.; GREGORY, S.C.; HOLDENRIEDER, O.; INTINI, M.; LUNG, B.; MARXMÜLLER, H.; MORISSON, D.; RISHBETH, J.; TERMORSHUITZEN, A.J.; TIRRÓ, A.; VAN DAM, B. (1993): Geographical distribution and ecology of the Armillaria species in western Europe. European Journal of Forest Pathology 23: 321-341.

LEGRAND, P.; GHAHARI, S.; AND GUILLAUMIN, J-J. (1996): Occurrence of genets of Armillaria spp. in four mountain forests in Central France: the colonization strategy of Armillaria ostoyae. New Phytologist 133: 321-323.

MATIĆ, V.; DRINIĆ, P.; STEFANOVIĆ, V. I ĆIRIĆ, M. (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-68. godini. Posebno izdanje Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo. Sarajevo.

PRONOS, J. AND PATTON, R.F. (1978): Penetration and colonization of oak roots by Armillaria mellea in Wisconsin. European Journal of Forest Pathology 8: 259-267.

PROSPERO, S.; RIGLING, D.; AND HOLDENRIEDER, O. (2003): Population structure of Armillaria species in managed Norway spruce stands in the Alps. New Phytologist 158: 365-373.

ROBINSON, R.M. (2003): Short-term impact of thinning and fertilizer application on Armillaria root disease in regrowth karri (Eucalyptus diversicolor F. Muell.) in Western Australia. Forest Ecology and Management 176: 417-426.

SINGH, P. (1981): Armillaria mellea: Growth and distribution of rhizomorphs in the forest soils in Newfoundland. European Journal of Forest Pathology 11: 208-220.

STANOSZ, G.R. AND PATTON, R.F. (1990): Stump colonization by Armillaria in Wisconsin aspen stands. European Journal of Forest Pathology 20: 339-346.

STANOSZ, G.R. AND PATTON, R.F. (1991): Quantification of Armillaria rhizomorphs in Wisconsin aspen sucker stands. European Journal of Forest Pathology 21: 5-16.

TOPALOVIĆ, M. I TRAVAR, J. (1978): Tumač pedološke i tipološke karte za gospodarske jedinice “Igman”, “Zujevina” i “Mehina luka”. Zavod za šumarstvo i lovstvo. Beograd.

TREŠTIĆ, T., USČUPLIĆ, M.; MEMIŠEVIĆ, M. I MUJEZINOVIĆ, O. (2003): Armillaria gljive u centralnoj Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, No 1/2003, pp: 41-46.

TWERY, M.J.; MASON, G.N.; WARGO, P.M.; AND GOTTSCHALK, K.W. (1990): Abundance and distribution of rhizomorphs of Armillaria spp. in defoliated mixed oak stands in western Maryland. Canadian Journal of Forest Research 20: 674-678.

Downloads

Objavljeno

01. 12. 2007.

How to Cite

Treštić, T. ., Usčuplić, M., Dautbašić, M., Mujezinović, O. ., & Čabaravdić, A. (2007). PRISUSTVO RIZOMORFI VRSTA RODA Armillaria U GOSPODARSKOJ ŠUMI I PRAŠUMI „RAVNA VALA“ PLANINSKOG KOMPLEKSA BJELAŠNICA – IGMAN. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 37(1), 1–10. https://doi.org/10.54652/rsf.2007.v37.i1.179

Most read articles by the same author(s)

<< < 1 2 3 4 5 > >>