RAZVOJ STRUKTURE I MOGUĆNOST PRIRODNE OBNOVE U ŠUMSKOM REZERVATU "MEDVJEĐAK" UNUTAR N.P. PLITVIČKA JEZERA
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2004.v34.i1.203Ključne riječi:
stand structure, natural reforestation, young growth, crown-cover over soil, crown damage, diameter and height increment, soil, beechSažetak
UDK 630*231:712.2(1-751.2)(497.5)
Autori prikazuju rezultate istraživanja o razvoju strukture i mogućnosti prirodnog pošumljavanja čistih bukovih sastojina u sekundarnoj prašumi bukve u šumskom rezervatu "Medveđak". Rezervat je 1976. godine osnovao Šumarski institut Jastrebarsko, Zavod za tipologiju šuma, na površini od 156,3 ha. Istraživanja su provedena u prirodnoj sastojini planinske bukove šume s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938) na dvije stalne pokusne parcele površine 1 ha. Prvu plohu izradio je Šumarski fakultet 1980. godine, a drugu Šumarski institut 1998. godine. Izrađena su mjerenja osnovnih podataka procjene, snimljene horizontalne projekcije krune, na temelju kojih su izvršeni proračuni zbroja projekcija kruna. po ha u apsolutnoj i relativnoj veličini, tlo koje nije pokriveno krošnjama, srednja projekcija i srednji promjer krošnje. U svrhu praćenja mogućeg prirodnog pošumljavanja vođena je evidencija strukture i broja mladunaca, kao i sloja grmlja, na površini od 360 m2, razvrstanih u visinsko-dobne razrede. Procjena oštećenja krune izvršena je prema jedinstvenoj metodi koju je propisao Međunarodni program suradnje za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (ICP Forests).
Istraživanja obavljena na obje parcele temelj su za dugotrajno, multidisciplinarno promatranje procesa prirodnog tijeka razvoja strukturnih promjena u sastojinama obične bukve djevičanskog tipa, prema znanstveno-istraživačkim programima Šumarskog instituta. , Šumarski fakultet i Međunarodni kooperativni program za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (ICP Forests). Istraživanja se također koriste za usporedbu tijekom strukturnog razvoja u gospodarskim šumama.
References
CESTAR D., V. HREN, Z. KOVAČEVIĆ. J. MARTINOVIĆ, Z. PELCER 1976: Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Rad. Šumar. inst. 28: 1-87, Zagreb.
CESTAR D., V. HREN, Z. KOVAČEVIĆ, J. MARTINOVIĆ, Z. PELCER, K.BEZAK, A. KRZNAR, V. LINDIĆ, B. VRBEK, V. KREJČI 1982: Prirodni šumski rezervat Medveđak. Rad. Šumar. inst. 50:1-76, Zagreb.
CESTAR D., V. HREN, Z. KOVAČEVIĆ, J. MARTINOVIĆ, Z. PELCER, K.BEZAK, V. KREJČI, A. KRZNAR, V. LINDIĆ, J. MEDVEDOVIĆ, B. VRBEK 1983: Prirodni šumski rezervat Čorkova uvala-Čudinka. Rad. Šumar. inst. 53:1-44, Zagreb.
CESTAR D., V. HREN, Z. KOVAČEVIĆ, J. MARTINOVIĆ , Z. PELCER, K.BEZAK, V. KREJČI, A. KRZNAR, V. LINDIĆ, J. MEDVEDOVIĆ , B. VRBEK 1984: Prirodni šumski rezervat Rječica-Javornik. Rad. Šumar. inst. 58:41-76, Zagreb.
CESTAR D., V. HREN, Z. KOVAČEVIĆ, J. MARTINOVIĆ, Z. PELCER 1986: Uputstva za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova gorskog područja
(I) SR Hrvatske. Rad. Šumar. inst. izvanredno izdanje 4: 1–125, Zagreb.
DUBRAVAC, T., V. NOVOTNY, 1992: Metodologija tematskog područja uzgajanje šuma - rast i prirast (primijenjena u multidisciplinarnom projektu ekološko ekonomske valencije tipova šuma). Rad. Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko.
DUBRAVAC, T., 2002: Zakonitosti razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba ovisno o prsnom promjeru i dobi u zajednici «Carpino betuli- Quercetum roboris Anić em Rauš 1969». Disertacija pp 196, Zagreb.
DUBRAVAC, T., BENKO, M, ČAVLOVIĆ, J. 2003: Application of digitalisation in studying the structure of uneven-aged stands in non-economic forests of Croatia. IUFRO Internacionalni Interdisciplinary Conference and Field Tour, «Uneven-aged Forest Management: Alternative Forms, Practises, and Constraints» Finland and Sweden, june 8-17, 2003., pages 5 (usmeno izlaganje).
DUBRAVAC. T., D. VULETIĆ, 2003: Aktivna ili pasivna zaštita šuma- primjer nacionalni park Risnjak. 8. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, 27 rujna do 2. listopada 2003., usmeno izlaganje, Zbornik, 394-395, Zagreb.
HREN, V., 1972: Ramino korito-prašuma bukve. Šum. list, 96 9/10: 315-324, Zagreb.KLEPAC, D., 1984: Principi uređivanja šuma Nacionalnog Parka “Plitvička jezera”. Šum. list 7/8:319-335, Zagreb.
KLEPAC, D., 1994: Ekološko uređivanja šuma u Nacionalnom Parku “Plitvička jezera”. Plitvička jezera nacionalno dobro Hrvatska svjetska baština: 69-80.
KREJČI, V., T. DUBRAVAC, 2001: Mogućnost obnove šuma Nacionalnih parkova. Rad. Šumar. inst. 36 (2): 113-122, Jastrebarsko.
KREJČI, V., T. DUBRAVAC, 2003: Mogućnost i opravdanost oplodnih sječa u bukovim šumama Gorskog kotara, Like i Hrvatskog primorja. Šum. list 9/10:449-456, Zagreb.
LUKIĆ, N., T. KRUŽIĆ, 1992: Razvoj obične bukve (Fagus sylvatica L.) na trajnoj plohi Medveđak. Šum. list 11/12, 510-513, Zagreb.
MATIĆ, S., M. ORŠANIĆ, I. ANIĆ, 1995: Strukturne osobine šuma otoka Mljeta. Prirodne značajke i društvena revitalizacija otoka Mljeta (simpozij), 297-303.
MATIĆ, S., M. ORŠANIĆ, I. ANIĆ, 1996: Bukove šume Hrvatske i njihovo mjesto u kompleksu šuma središnje i jugoistočne Europe. Znanstvena knjiga: B. Mayer (ur), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko, str. 113-124, Zagreb.
POŠTENJAK, K., M. GRADEČKI M, 1994: Stojbinske prilike šuma N.P. “Risnjak”. Zbornik Radova, Crni lug, 34-46, Crni Lug.
SCHOBER, R., 1972: Rotbuche 1971. J.D. Sauerländer's V., Frankfurt, 333 pp + A112.
*** 2003: Obična bukva u Hrvatskoj. Monografija. Akademija šumarskih znanosti, «Hrvatske šume» d.o.o., Zagreb, Grad Zagreb, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb.
*** 1993: Zaštita i očuvanje Europskih šuma. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i J.P. «Hrvatske šume» p.o., Zagreb.
