PRILOG POZNAVANJU RASADNIČKE PROIZVODNJE CRNOG BORA (Pinus nigra Arn.)
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2004.v34.i1.204Ključne riječi:
Austrian pine (Pinus nigra Arn.), seed processing, seed density/filledSažetak
UDK 630*232:582.475
U istraživanju je korišteno sjeme crnog bora podrijetlom iz klonske sjemenske plantaže “Prkos” (nije priznata), Uprave šuma Podružnica Gospić, Šumarija Gospić (urod 2001), dorađeno tijekom zime 2001/2002 u trušnici u Šumarskom institutu Jastrebarsko.
Prilikom sjetve u sjemeništu rasadnika, bitna je količina sadnica po jedinici površine (ovisno o vremenu zadržavanja u sjemeništu 1, 2, ili 3 godine), što ovisi o kakvoći sjemena (punoća, čistoća, klijavost i dr.), te o količini posijanog sjemena (kom / m2 ili g / m2) koja je određena formulom na osnovi koje dobivamo potrebnu količinu sjemena za željeni broj biljaka. Za gustoću sjetve, u dosadašnjoj praksi uglavnom su se koristile neke iskustvene norme i načini izračunavanja broja odnosno količine sjemena po m2.
U našim istraživanjima razvidno je kako smo dorađenim sjemenom (do 98% punoće) i manjim brojem sjemenki dobili veći broj biljaka u odnosu na broj istih dobivenih iz manje kvalitetno dorađenog sjemena.
Isto tako, razvidno je kako pri sjetvi na osnovu formule “1” (X = broj sjemenki / m2) dobivamo od 40% do 45% željenog broja biljaka, dok sijanjem količine sjemena po formuli “2” (N = količina sjemena u g / m2), dobivamo 3,5 puta više biljaka crnog bora od željenog broja (željeni br. “V”).
Određenim izmjenama postojećih formula za izračunavanje potrebne količine sjemena za željeni broj biljaka, postigli bismo veću točnost, što je i potvrđeno u ovim istraživanjima sa sjemenom crnog bora.
Ista istraživanja (sa sjemenom – jele i bukve), provodimo u drugim rasadnicima, gdje preliminarni rezultati ukazuju na sličnost s prikazanima u ovome radu, čime bismo potvrdili navedeno.
References
Matić, S; Oršanić, M; Orlić, S; Anić, M. (2001): Sjemenarstvo, rasadnička proizvodnja i šumske kulture obične jele (Abies alba Mill.). U: Obična jela u Hrvatskoj: 375 – 393, Akademija šumarskih znanosti, «Hrvatske šume», p.o. Zagreb, Zagreb.
Regent, B. (1972): Šumsko sjemenarstvo. Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, 196 str., Zagreb.
Roth, V. (2000): Prilog poznavanju dorade sjemena običnog bora (Pinus sylvestris L.). Rad. Šumar. inst. 35 (2): 5 – 16, Jastrebarsko.
Roth, V. (2002): Prilog poznavanju rezultata dorade sjemena crnog bora (Pinus nigra Arn.) iz pet sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Rad. Šumar. inst. 37 (1): 19 – 35, Jastrebarsko.Roth, V. (2003): Prilog poznavanju dorade sjemena obične smreke (Picea abies L. / Karst.). Rad. Šumar. inst. : 38 (1): 23 – 33, Jastrebarsko.
Šmelkova, L. (1969): Zakladanie lesa. Tehnicka univerzita vo Zvolen, 239 str., Zvolen.
Vidaković, M. (1982): Četinjače – morfologija i varijabilnost. Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.
Žgela, M. (1999): Proizvodnja šumskog sjemena u sjemenskim plantažama. Rad. Šumar. inst. 34 (1): 103 – 121, Jastrebarsko.
