Dendroflora urbanog područja općine Srebrenik
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2020.v50.i2.348Sažetak
U radu se iznose rezultati istraživanja urbane dendroflore općine Srebrenik. Općina Srebrenik nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i pripada Tuzlanskom kantonu. Površina općine je 249 km², a prosječna nadmorska visina je 199 metara. Istraživanje je provedeno u razdoblju ožujak-kolovoz 2020.2021. godine. Na području istraživanja identificirano je 100 svojti koje su razvrstane u 37 porodica i 64 roda. Sa najvećim brojem svojti ističe se porodica Rosaceae, zatim Pinaceae, Aceraceae i Cupressaceae. Analiza zastupljenosti listopadnih i zimzelenih elemenata pokazuje da u dendroflori Srebrenika prevladavaju listopadne u odnosu na zimzelene svojte. U dendroflori Srebrenika zastupljenije su alohtone svojte (50 svojti) od autohtonih (48 svojti). Prema broju svojti dominiraju skrivenosmjenenjače (84 svojte) u odnosu na golosjemenjače (16 svojti). Analiza alohtone dendroflore prema geografskom porijeklu pokazuje najveću zastupljenost svojti evroazijskog porijekla (29 svojti), zatim iz Azije (26 svojti), Sjeverne Amerike (15 svojti), Evrope (10 svojti), dok su ostali zastupljeni s manje od 10 svojti. Rezultati istraživanja dendroflore Srebrenika pokazuju nedostatak parkovnih površina i urbanog zelenila, pa je potrebno posebnu pažnju posvetiti uređenju postojećih i formiranju novih zelenih površina.
References
Davies, Z.G., Edmondson, J.L., Heinemeyer, A., Leake, J.R., Gaston, K.J. (2011). Mapping an urban ecosystem service: quantifying above-ground carbon storage at a citywide scale. Journal of Applied Ecology, 48, 1125–1134.
Delić, E., Medak, J., Bakrač, A., Džafić, S., Muhović, B. (2018). Dendroflora Gradskog Parka U Bihaću. Glasilo Future, 1(3), 01-14.
Dervišević, R., Huseinović, S., Bektić, S., Osmanović, Z., Ahmetbegović, S. (2017). Dendroflora of Central Park in Tuzla, Bosnia and Herzegovina. International Multidisciplinary ScientificGeoConference: SGEM 2017: Water Resources. Forest, Marine and Ocean Ecosystems & mining Ecology Management 33 (17), 481-488.
Dobrić, B., Šolić, I., Gugić, M., Temim, E., Šarolić, M., Šuste, M. (2014). Inventarizacija voćnih vrsta i ukrasne dendroflore u privatnim vrtovima na području grada Knina. Pomologia Croatica, 20 (1-4), 43-56.
Domac, R. (1994). Flora Hrvatske, priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, Zagreb.
Erhardt, W., Gotz, E., Bodeker, N., Seybold, S. (2002). Zander,Handwörterbuch der Pflanzennamen. 17. auf. Eugen Ulmer,
Stuttgart.
Goel, A., Singh, R.B. (2006). Sustainable forestry in mega-cities of India for mitigating carbon sequestration: case study of Delhi. Advances in Earth Science, 21, 144–150.
Hadžić, S., Hadžidervišagić, D., Vojniković, S., Avdagić Pintarić, B., Bašić, N., (2016). Inventarizacija Dendroflore Javnih Zelenih Površina Grada Jajca. Naše šume, 57-66.
Hatunć, D. (2009). Prirodno-Geografske Karakteristike Opštine Srebrenik. Globus-Geografski List, 5, 14-15.
Hoffman, M.H.A. (2005). List of names of woody plants. International standard.
Huang, H.H., Huang, H.W., Chang, S.H. (2009). The study of ecological benefits of Chiayi city. In: Schrenk, M., Popovich,V.V., Engelke, D., Elisei, P.(Eds.), Proceedings REAL CORP 2009. Tagungsband, Taiwan, 535–540.
Huseinović, S., Bektić, S., Selimović, S., Memić, S., Mujanović, E. (2020). Nesamonikla dendroflora velikog parka u Brčkom. XXV Savetovanje o Biotehnologiji sa međunarodnim učešćem Čačak, Zbornik Radova 1,17-23.
Idžojtić, M. (2005). Dendrologija- List. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Idžojtić, M. (2005). Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet.
Karavla, J. (1997). Parkovni objekti u općini Rijeka. Šumarski list, 121 (3- 4), 133-160.
Mešić, A., Hadžidervišagić, D., Spasojević, B., Bašić, N. (2017). Inventarizacija i zaštita parkovske baštine na primjeru Gradskog parka „Zrinjevac” u Mostaru. Naše šume, UŠIT FBiH 46/47,42-49.
Milović, M. (2000). Flora papratnjača i sjemenjača Šibenika i okolice. Magistarski rad. Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Milović, M. (2008). Urbana flora Zadra. Disertacija. Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Nikolić, T. (2012). Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line URL: http://hirc.botanic.hr/fcd. Botanički zavod s Botaničkim vrtom, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Omanovic, M., i sar. (2012). Okolišna karakterizacija nesamonikle dendroflore na primjeru „Velikog parka“ u Sarajevu. Second International Colleqium „Biodiversity – theoretical and practical aspects Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Department of Natural Sciences and Mathematics, Zbornik radova 22,159-166.
Pandža, M. (2016). Dendroflora Okoliša Škola U Šibensko-Kninskoj Županiji. Agronomski Glasnik, 5-6, 251-270.
Pickett, S.T.A., Cadenasso, M.L., Grove, J.M., Groffman, P.M., Band, L.E., Boone, C.G., Burch JR., W.R., Grimmond, C.S.B., Hom, J., Jenkins, J.C., Law, N.L., Nilon, C.H., Pouyat, R.V., Szlavecz, K., Warren, P.S., Wilson, M.A. (2008). Beyond urban legends: an emerging frame work of urban ecology, as illustrated by the Baltimore Ecosystem Study. Bioscience 58,139–150.
Pignatti, S. (1982). Flora d’Italia 1-3. Edagricole. Bologna.
Rauš, Đ. (1969). Autohtona i alohtona dendroflora šire okolice Vukovara, Šumarski list 5-6, 185-209.
Repić, R., Franjić, J., Škvorc, Ž. (2013). Ukrasna flora vrtova i parkova grada Slatine (Hrvatska) Radovi (Hrvat. Šumar. inst.) 46 (1),1–27.
Ruščić, M. (2002). Urbana flora Splita. Magistarski rad. Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
Sreetheran, M., Philip, M., Adnan, M., Siti-Zajiah, M. (2006). A historical perspective of urban tree planting in Malaysia. Unasylva 57, 28–33.
Strohbach, M.W., Haase, D. (2012). Above-ground carbon storage by urban trees of Leipig, Germany: analysis of patterns in a European city. Landscape and Urban Planning 104, 95–104.
Stupar, V. (2009). Dendroflora parka "Univerzitetski grad" u Banjoj Luci. Glasnik Šumarskog Fakulteta, Univerziteta u Banjoj Luci 10, 25-42.
Stupar, V., i sar. (2005). PHOTOFOREST – CD-atlas drveća i žbunja Republike Srpske i susjednih područja, multimedijalno izdanje.
Šilić, Č. (2005). Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine, Matica hrvatske, Čitluk, 580
Šilić, Č. (1990a). Atlas drveća i grmlja, Svjetlost Sarajevo, 217.
Šilić, Č. (1990b). Ukrasno drveće i grmlje, Svjetlost Srajevo, 224.
Tafra, D., Pandža, M., Milović, M. (2012). Dendroflora Omiša, Šumarski list. 11-12, 605-617.
Thaiutsa, B., Puangchit, L., Kjelgren, R., Arunpraparut, W. (2008). Urban green space, street tree and heritage large tree assessment in Bangkok, Thailand. Urban Forestry and Urban Greening 7, 219–229.
Tutin, T.G., et al. (1964-1980). FLORA EUROPAEA, 1-5, University press, Cambridge.
Vidaković, M., Franjić, J. (2004). Golosjemenjače, Šumarski fakultet Zagreb, 823.
Walters, S. M., et al., (1989). The European Garden Flora, III. Cambridge University Press. Cambridge.
Zukić, M. (2016). Zaštita lokacija od biološkog značaja na području općine Srebrenik. Baština Sjeveroistočne Bosne, 7-248.
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Copyright (c) 2020 Sanida Bektić, Samira Huseinović, Elvedin Šabanović
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
