Flora Makrofita i Vegetacije Paučkog jezera (Planina Konjuh)
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2020.v50.i1.36Ključne riječi:
biodiversity, flora, Konjuh, macrophytes, Paučko Lake, vegetationSažetak
UDK: 581.9:574.5 (497.6) (285)
Studija predstavlja prve podatke o biodiverzitetu makrofitne flore i vegetacije jezera Paučko, koje je u zaštićenom pejzažu „Konjuh“ prepoznato kao područje velike prirodne, pejzažne i hidrološke vrijednosti. Paučko jezero ima malu površinu i nalazi se na 711 m nadmorske visine, u slivu rijeke Drinjače. Vodena i močvarna vegetacija proučavana je tokom proljeća i ljeta 2018. godine koristeći tradicionalni Zürich-Montpellier pristup. Vegetaciju Paučkog jezera čine vodene i močvarne asocijacije klasa Potamogetonetea Klika u Kliki et Novák 1941. i Phragmito-Magnocaricetea Klika u Kliki et Novák 1941. Identifikovane su sljedeće asocijacije vodenih i močvarnih biljaka: Myriophyllo-Potametum Soó 1934, Scirpo -Phragmitetum australis W. Koch 1926, Thelypterido palustris-Phragmitetum australis Kuiperex van Donselaar et al. 1961, Schoenoplectetum lacustris Chouard 1924, Typhetum latipholiae Lang. 1973. i Scirpetum silvatici Ht i H-ić prov. (u Ht i dr. 1974). Rijetki osjetljivi taksoni Thelypteris palustris Schott i Menyanthes trifoliata L. zabilježeni su u priobalnim zajednicama u nastajanju, čija su staništa pod sukcesivnim promjenama uzrokovanim prekomjernim prerastanjem makrofita od konkurentskih vrsta. Potrebne su mjere restauracije kako bi se očuvala staništa ugroženih vrsta jezera Paučko.
References
Barudanović, S., & Kamberović, J. (2011). Weed vegetation on the shores of artificial reservoirs of surface mining pits in the area of Tuzla. Herbologia. 12 (3), 1-14.
Barudanović, S., Macanović, A., Topalić-Trivunović, Lj., & Cero, M. (2015). Ekosistemi Bosne i Hercegovine u funkciji održivog razvoja. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.
Bjelčić, Ž. (1954). Flora i vegetacija bare Velika Tišina kod Bosanskog Šamca. Godišnjak biološkog instituta, VII ( 1/2), 181- 207.
Borhidi, A., (1993). Social behaviour types of the Hungarian Flora, its naturalness and relative ecological indicator values. Janus Pannonius Tudom. Kiadv. Pecs.
Braun-Blanquet, J. (1964). Pflanzensociologie. 2 Aufl. In Ellenberg, H. (1986). Vegetetation Mitteleuropes mit den Alpen in okologischer Sicht. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart.
Domac, R. (2002). Flora Hrvatske - Priručnik za određivanje bilja, II izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Đug, S., Muratović, E., Drešković, N., Boškailo, A., & Dudević, S. (2013). Crvena lista flore Federacije BiH, knjiga 2. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Jasprica, N., Carić, M., & Batistić, M. (2003). The marshland vegetation (Phragmito Magnocaricetea, Isoeto-Nanojuncetea) and hydrology in the Hutovo Blato natural park (Neretva river delta, Bosnia and Herzegovina). Phyton. 42 (2), 281-294.
Jasprica, N., & Carić, M. (2002). Vegetation of the natural park of Hutovo Blato (Neretva river delta, Bosnia and Herzegovina). Biol. Brat. (57), 505–516.
Javorka, S., & Csapody, V. (1979). Ikonographie der Flora des Sudostlichen Metelleurope. Germany: Gustav Fisher Verlag.
Kamberović, J. (2015). Struktura i sezonska dinamika krenonskih zajednica algi i vodenog bilja na području planine Konjuh. Doktorska disertacija. Prirodno-matematički fakultet. Univerzitet u Tuzli.
Kamberović, J., & Barudanović, S. (2012). Algae and macrophytes of mine pit lakes in the wider area of Tuzla, Bosnia and Herzegovina. Natura Croatica. 21(1), 101-118.
Kamberović, J., Barudanović, S., Mašić, E., & Dedić, A. (2014). Marshland vegetation of the order Phragmitetalia on shores of mine pit lakes in north-eastern Bosnia and Herzegovina. Biologica Nyssana. 5 (1), 1-10.
Kamberović, J., Cantonati, M., Kralj Borojević, K., Gligora Udovič, M., Žutinić, P., Hafner, D., & Plenković-Moraj, A. (2019). Algal assemblages in springs of different lithology (ophiolithes vs. limestone) of the Konjuh Mountain (Bosnia and Herzegovina). Acta Botanica Croatica 78 (1) (accepted for publication – in press).
Kamberović, J., Kišić, A., Hafner, D., & Plenković-Moraj, A. (2016): Comparative analysis of epilithic diatom assemblages of springs and streams in the Konjuh Mountain (Bosnia and Herzegovina). Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo, 2, 54 - 67.
Kovačević, Z., & Stojanović, S. (2008). Akvatični korovi kompleksa Bardača. Acta herbologica, 17 (1), 129-135.
Lakušić, R., Pavlović, D., Abadžić, S., & Grgić, P. (1977). Prodromus biljnih zajednica Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 30.
Lasić, A., Jasprica, N., Morović, M., Kapetanović, T., Carić, M., Drešković N., Glavić, N., & Mitić, B. (2014). Ecological characteristics of plant species and associations along two Dinaric karstic rivers (Bosnia and Herzegovina, the Balkans). Biologia 69 (1), 40 - 52.
Lawniczak-Malińska, E. A., & Achtenberg, K. (2018). Indicator Values of Emergent Vegetation in Overgrowing Lakes in Relation to Water and Sediment Chemistry. Water, 10. doi:10.3390/w10040498.
Liira, J., Feldmann, T., Mäemets, H., & Peterson, U. (2010). Two decades of macrophyte expansion on the shores of a large shallow northern temperate lake - A retrospective series of satellite images. Aquat. Bot. 93, 207–215.
Mucina, L., Bültmann, H., Dierßen, K., Theurillat, J.P., Raus, T., Čarni, A., Šumberová, K., Willner, W., Dengler, J., García, R.G., Chytrý, M., Hájek, M., Di Pietro, R., Iakushenko, D., Pallas, J., Daniëls, F.J.A., Bergmeier, E., Santos Guerra, A., Ermakov, N., Valachovič, M., Schaminée, J.H.J., Lysenko, T., Didukh, Y.P., Pignatti, S., Rodwell, J.S., Capelo, J., Weber, H.E., Solomeshch, A., Dimopoulos, P., Aguiar, C., Hennekens, S.M., & Tichý, L. (2016). Vegetation of Europe: hierarchical floristic classification system of vascular plant, bryophyte, lichen, and algal communities. Appl. Veg. Sci. 19, 3 - 264.
Polić, D. (2006). Florističko-fitocenološko proučavanje Labudovog okna. Biblioteka Academia. Beograd: Zadužbina Adrejević.
Public Institution Protected Landscape Konjuh, (2017): Izvještaj o polaznoj osnovi stanja biodiverziteta Zaštićenog pejzaža ˝Konjuh˝. Javna ustanova Zaštićeni pejzaž „Konjuh“. Konsultant „ENOVA“ d.o.o. Sarajevo.
Redžić, S., Barudanović, S., Trakić, S., Kulijer, D., Plavac, I., Posavec-Vukelić, V., Rodić-Baranović, P., Topić, R., Stojšić, V., Perić, R., Lazarević, P., Kiš, A., Stojanović, V., & Kitnaes, S. (2009). Habitat Interpretation Sheets Natura 2000 habitat types occurring along the Sava River. Protection of biodiversity of the Sava River basin floodplains. Project Results (CD) funded by LIFE III, Swiss SDC, Dutch BBI/Matra and the project partners, IUCN, 1–129.
Ritter-Studnička H. (1963). Biljni pokrov na serpentinima u Bosni. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 16(1-2), 91-199.
Scheffer, M., & Jeppesen, E. (1998). Alternative Stable States. In: Jeppesen, E., Søndergaard, M., Søndergaard M., & Christoffersen K. (eds): The Structuring Role of Submerged Macrophytes in Lakes. Ecological Studies (Analysis and Synthesis), 131. Springer, New York.
Stančić, Z. (2010). Marshland vegetation of the class Phragmito-Magnocaricetea in northwest Croatia (Krapina river valley). Biologia 65/1, 39-53.
Stefanović, V., Beus V., Burlica, Č., Dizdarević, H., & Vukorep, I. (1983). Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet u Sarajevu. Posebna izdanja, 17.
Šumberová, K., Hájková, P., Chytrý, M., Hroudová, Z., Sádlo, J., Hájek, M., Hrivnák, R., Navrátilová, J., Hanáková, P., Ekrt, L., & Ekrtová, E. (2011). Vegetace rákosin a vysokých ostřic (Phragmito-Magno-Caricetea) Marsh vegetation. In Chytrý, M. ed. Vegetace České republiky 3. Vodní a mokřadní vegetace. Academia Praha, 385-579.
Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Valentine D. H., Walters, S.M. & Webb, D.A. /ed./ (1964-1993). Flora Europaea 1-5. Cambridge: Cambridge University Press.
Vujatović M. (ed.) 2013. Prostorni plan područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Konjuh" za period 2010-2030. godine. "Projekt" a.d. Banja Luka.
