Rezultati primjene arboricida Tormone 80 u njezi šuma
Sažetak
U savremenom šumarstvu sve više se primjenjuju kemijska sredstva za suzbijanje korova i nepoželjne vegetacije herbicidi i arboricidi. Korištenje kemijskih sredstava za ovu svrhu novijeg je datuma i tek prije dvadesetak godina počinje da se primjenjuje šire u praksi.
Prve kemijska sredstva koja su korištena kao herbicidi, odnosno arboricidi (latinski: herba = korov, trava, arbor = stablo, cedo, cedere = ubiti, uništiti) bila su razna anorganska jedinjenja: sulfati, arsenati, klorati, borati itd. Nakon otkrića prvih organskih jedinjenja na bazi tenoksi-sirćeine kiseline tzv. hormonskih herbicida, ili sintetičkih materija rasta, ova oblast počinje naglo da se razvija i postiže vrlo dobre rezultate, najprije u poljoprivredi a zatim i u šumarstvu.
Kemijske industrija radi stalno na usavršavanju postojećih i proizvodnji novih herbicida, sve boljih osobina i dok se u svjetskoj statistici utroška pesticida opaža posljednjih godina tendencija smanjenja upotrebe insekticida (radi poznatih problema njihove otrovnosti i rezidualnosti) fungicida stagnira, a herbicida stalno raste (10).
Stečena iskustva i rezultati postignuti u mnogim zemljama pokazali su, da se herbicidi u šumarstvu sa uspjehom primjenjuju: za suzbijanje korova u šumskim rasadnicima i kulturama, kod prirodnog i vještačkog pomladjivanja, kao i za potpuno uništenje vegetacije na površinama koje treba duže vremena održavati čistim (pruge, stovarišta, putevi i staze u rasadnicima, prosjeke itd.).
U posljednje vrijeme sve više se primjenjuju herbicidi i u uzgojnim zahvatima njege šuma. Poznato je da je za uzgoj visokoproduktivnih i kvalitetnih sastojina veoma važno da se sistematski i na vrijeme poduzmu mjere njege u svim razvojnim fazama sastojine. Najvažnije su, kako naglašava Schädelin za razvoj kvalitetnih sasrojina mjere njege u najranijim razvojnim fazama. Medjutim, do sada uobičajene mehaničke mjere njege su veoma skupe i spore, a često puta i slabo efikasne, jer ih treba stalno ponavljati, zbog jake izbojne
References
Burschel P. Röhrig N. (1960.): Unkrautbekämpfung in der Forstwirtschaft. Paul Parey, Hamburg-Berlin.
Dekatov N. Samojlov A. (1959.): Perspektivi primenenia himičeskih sredstv borbi s sornaj rastitelnostju v lesnom hozjajstve. Lesnoe hozjajstvo 12.
Frölich H. J. (1961.): Jungwuchspflege und Läuterung mit synthe-tischen Wuchsstoffen J. D. Sauerländer's Verlag, Frankfurt am Main.
Gil'mutdinov K. G. Ganizulin A. H. (1968.): Himiceskij uhod za molodnjakami v Zelenodolskom leshoze. Lesnaja promislenost 7.
Günther G. Wachendorf R. (1966.): Chemische Unkrautbekämpfung in der Forst wirtschaft. Bayerischer Landwirtschaftverlag, München-Basel-Wien.
Holmes G.D. (1961.): Chemical Weed Control in Forests; Span, Jhg. 4 Nr 4, S. 180
Kišpatić J. Bohm A. (1962.): Primjena herbicida u šumarstvu. Po I i .šumarska komora NRH, Zagreb.
Kišpatić J. (1967.): Herbicidi i njihova primjena u poljoprivredi. Sveučilište Zagreb.
Kišpatić J. Seiwerth V. Kovačević J. Ritz J. (1969.): Korovi i herbicidi. Savez poljopr. inženjera i tehničara SR Hrvatske.
Kovačević Z. (1962.): Čišćenje guštika herbicidima 2,4,5-T. Šumarski list 3-4.
Kotschy K. (1962.): Erfahrungen bei der Läuterung mit Wuchsstoffen Allgemeine Forstzeitung 7/8.
Kurth H. (1960.): Unkrautbekämpfung. Gustav Ficher Verlag, Jena.
Linder A. (1964.): Statistische Methoden. Birkhauser Verlag, Basel und Stutgart.
Mjasoedov S. S. (1960.): Osvetlenie lesnih kultur s primeneniem Gerbicida 2,4-D. Lesnoe hozjajstvo 4.
Orth H. (1960.): Wirkungsweise und Abbau der forstlichwichtigen Herbiziden (aus der Biol. Bundesanstalt für Land und Forstwirtschaft). Darmstadt
Riehl G. (1958.): Chemische Unkrautbekämpfung in Forstwirtschaft. Forstarchiw 2.
Röhrig E. (1958.): Wuchsstoffe auf Fenoksiessigsäure Basis. Allgemaine Forstzeitschrift 19.
Rozsnyay (1960.): Neue Möglichkeiten bei der chemischen Unkrautbekämpfung im Walde. Sonderdruck aus "der Först und Holzwirt 4.".
Tormona 100 Tormona 80. Nachrichten für den Forst-Cela Landwirtschaftliche Chemikalien GMBH, Ingelheim am Rhein.
Sarić M. (1964.): Fiziologija bilja, Novi Sad.
Schädelin V. (1934.): Die Durchforstung als Auslese und Vere delungsbetrieb höchster Wertleistung. Berlin.
Weber E. (1967.): Grundriss der Biologischen Statistik. Gustav Fischer Verlag, Stutgart.
