Rezultati istraživanja utjecaja proreda na prirast drvne mase po količini i kvalitetu u G.J. "Igman" kod Sarajeva
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1971.v19.i1-3.465Sažetak
Njega sastojina spada u one uzgojne mjere, kojima je cilj da do maksimuma iskoristi prirodne mogućnosti staništa, da plodnost zemljišta trajno održava u optimumu za date stanišne uslove, da privredi stavi na raspoloženje drvnu masu, koja bi u šumi najčešće propala, i da osigura trajnu proizvodnju maksimalne količine drvne mase, koja i po vrijednosti treba da je visoka.
O potrebi njege šuma danas se u krugovima šumarskih stručnjaka mnogo govori, jer su i mišljenja podijeljena. Dok jedni smatraju da pri današnjoj tehnologiji prerade kvalitet nije od značaja, drugi, koji su mnogobrojniji (Dekanić, 3; Koestler, 8,9; Leibundgut, 10; Hilf, 7; Petrović, 12; Pintarić, 15; Schaedelin, 16, i dr.) smatraju da je njega šuma neophodna iz više razloga: održava se ili čak i povećava plodnost zemljišta; povećava se kvalitet, a samim tim i vrijednost proizvodnje; u sastojini se održavaju bolji genotipovi; itd.
Protivnici njege šuma zasnivaju svoje mišljenje uglavnom na činjenici da je proizvodnja biomase stalna veličina i da se ona ne može povećavati njegom, što je i tačno, ali pri tome zaboravljaju da se samo njegom može vrijednost proizvodnje znatno povećati, jer prema Hilf-u (7), cilj proizvodnje u šumarstvu Srednje Evrope treba da budu vrijedniji sortimenti jer za to postoje povoljni uslovi, dok proizvodnju isključivo biomase bez obzira na kvalitet, treba prepustiti zemljama koje se nalaze u nepovoljnijim ekološkim, posebno klimatskim uslovima, kao što su Skandinavske zemlje ili sjeverni dijelovi euroazijskog odnosno sjevernoameričkog kontinenta (Pintarić, 15).
References
Alikalfić, F.: Iz fenoloških istraživanja na Igmanu. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, God. XII (1967.), knjiga 12, svezak 3, Sarajevo, 1970.
Ćirić, M.: Zemljište planinskog područja Igman-Bjelašnica. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, god. X (1965.), knjiga 10, svezak 1, Sarajevo, 1966.
Dekanić, I.: Intenziviranje proizvodnje proredjivanjem mješovitih sastojina nizinskih šuma. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar. Dokumentacija za tehniku i tehnolo¬giju šumarstva, broj 57, Beograd, 1967.
Dekanić, I.: Metodi intenzivnog proredjivanja sastojina visokog uz¬rasta. Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski centar. Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu, broj 46, Beograd, 1964.
Dekanić, I.: Intenziviranje proizvodnje proredjivanjem mješovitih sastojina prigorskih šuma. Jugoslovenski poljoprivred¬no šumarski centar. Dokumentacija za tehniku i teh¬nologiju u šumarstvu, broj 58, Beograd, 1967.
Frauendorfer, R.: Forstliche Hilfstafeln. Schriftenreihe der forstlichen Bundes-Versuchsanstalt Mariabrunn, Band II., Wien, 1954.
Hilf, H.H.: Die Einflüsse gesetzmässiger Entwicklung der Verwertung des Nadelrundholzes auf die künftige Zielsetzung bei waldbaulichen Massnahmen insbesondere in Mitteleuropa. XIV. IUFRO Kongres, Sect. 23, str. 299, München, 1967.
Koestler, J.N.: Waldpflege. Hamburg und Berlin, 1951.
Koestler,J.N.: Ansprache und Pflege von Dickungen. Berlin und Ham¬burg, 1952.
Leibundgut,H.: Die Waldpflege, Bern, 1966.
Lučić, V.: Prilog poznavanju klimatskih odnosa na Igmanu. Rado¬vi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sa¬rajevu, god. X (1965.), knjiga 10, svezak 2, Sarajevo, 1966.
Petrović, D., Marković, Lj.: Njega šuma u Srbiji. Beograd, 1960.
Phillipis De A.: I diradamenti boschivi. Firenze, 1949.
Pintarić, K.: Rezultati primjene selektivne prorede na području F.Š.O.D . Igman. Narodni šumar, sv. 7-8, Sarajevo, 1964.
Pintarić, K.: Njega šuma, Sarajevo, 1969.
Schaedelin, W.: Die Auslesedurchforstung als Erziehungsbetrieb höchster Wertleistung. 3. Aufl. Bern-Leipzig, 1942.
Stefanović, V.: Tipologija šuma. Sarajevo, 1963.
Wolftrrth, E.: Vom Waldbau zur Waldpflege. Munchen, 1961.
