Problemi vezani za unošenje alohtonih vrsta drveća u šume Bosne
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1974.v22.i4.508Sažetak
U našoj Republici do prije drugog svjetskog rata malo je radjeno na sistematskom obogaćivanju naših šuma četinarima brzog rasta, i to najviše zbog toga što se smatralo da smo bogati šumama i da proizvodnja drvne mase zadovoljava. To je, možda, tako bilo i zbog toga što je upravo Bosna bila izvor sirovina za preradjivačke kapacitet koji su se često nalazili izvan njenog područja; pa i u drugim zemljama. Naročito su rijetki bili pogodi za finalnu proizvodnju (npr. tvornica namještaja, tvornice za gradjevinsku stolariju, tvornice papira i sl.). Zato ćemo naći i veoma malo nasada brzorastućih vrsta drveća. One su ili pomiješane s drugim vrstama drveća u kulturama, ili su to pojedinačna stabla ili grupe stabala uz šumarske uprave, lugarnice ili u nekadašnjim šumskim rasadnicima. I ti mali nasadi su za nas veoma značajni jer pokazuju da se od ovih vrsta drveća mogu očekivati dobri rezultati.
References
Matić,V., i dr. (1971.): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini, prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-1968. godini; Sarajevo;
Matić, V., i dr. (1969.): Osnovne smjernice gazdovanja šumama Bosne i Hercegovine; Institut za šumarstvo, Sarajevo;
Pintarić, K. (1958.): O mogućnosti unošenja ariša u šume Bosne; Narodni šumar, sv. 7-9, Sarajevo);
Pintarić, K. (1962.): Die Ertragsleistung der Laerche in Bosnien; Schweize rische Zeitschrift fuer Forstwesen, sv. 12, Bern;
Pintarić, K. (1969.): Prirast u visinu i debljinu ariša raznih provenijencija na oglednoj plohi Batalovo brdo kod Sarajeva; Festschrift Hans Leibundgut, Beiheft zu den Zeitschriften des schweizerischen Forstvereins, No 46, Zuerich.
