Dimenzije konstruktivnih elemenata šumskih puteva
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2024.v54.i2.595Ključne riječi:
plan, cross sections, grade of profile, cut and fill slopesSažetak
Rad istražuje konstruktivne elemente šumskog puta "Lokva-Odjel 66", smještenog u Šumskom gazdinstvu (ŠG) "Srednjevrbasko", i analizira dimenzije puta u odnosu na postojeće norme i standarde. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi dimenzije osnovnih konstruktivnih elemenata šumskog puta i usporediti ih s propisanim standardima prema "Priručniku za projektovanje šumskih kamionskih puteva u Republici Srpskoj" iz 2002. godine i drugim relevantnim izvorima. Ova studija daje uvid u trenutnu situaciju šumskih puteva, naglašavajući potrebne mjere za poboljšanje efikasnosti i sigurnosti puta.
Ukupna dužina puta "Lokva-Odjel 66" iznosi 4.015 km, a prolazi kroz odjele 65 i 66, završavajući na granici između odjela 66 i 67. Putevi prolaze kroz područja sa šumama bukve i jele, sa smrčom i borom kao dodatnim vrstama. Teritorija kroz koju prolazi ovaj put karakterišu uski grebeni i jarkovi, što je predstavljalo izazov prilikom određivanja trase puta. Ruta je većinom orijentisana prema sjeveru, a 30% puta čine krivine dok ostatak čine pravci.
Izmjereni podaci uključuju širinu kolovoza, uzdužni nagib, poprečni nagib, te nagibe otkopnih i nasipnih kosina na svakih 10 metara puta. Prosječna širina kolovoza iznosi 6.11 m, uz prosječan uspon od 3% i pad od 6.5%. Poprečni nagib kolovoza iznosi 3.1%, dok su nagibi otkopnih kosina 120% (1.2:1), a nagibi nasipnih kosina 86% (0.86:1). Rezultati pokazuju da je prosječna širina puta veća od propisane prema Priručniku iz 2002. godine i standardima koje je utvrdio Jeličić (1983). Takođe, maksimalno izmjereni uzdužni nagibi puta prelaze preporučene vrijednosti, iako su prosječne vrijednosti unutar granica.
Kada se dimenzije puta "Lokva-Odjel 66" usporede sa sličnim putevima u ŠG "Potoci-Resanovača" i "Prosara", ustanovljeno je da su dimenzije šire, a nagibi otkopnih kosina veći. Prosječna širina kolovoza na putevima ŠG "Potoci-Resanovača" iznosi 4.5 m, dok je prosječni uzdužni nagib 2.8%, a poprečni nagib kolovoza 3%. Maksimalni izmjereni uzdužni nagib iznosi 8%. U poređenju s ovim dimenzijama, put "Lokva-Odjel 66" ima veće vrijednosti, što ukazuje na potrebu za usklađivanjem sa standardima.
Nagib otkopnih i nasipnih kosina zavisi od vrste zemljišta, visine kosina, poprečnog nagiba terena i drugih faktora. Prema Jeličiću (1983), nagib otkopnih i nasipnih kosina za duboka tla treba biti u rasponu od 1:1 do 1:1.5, dok za stjenovita tla treba biti 2:1 ili između 1:1.3 i 1:1.5. Prema Aćimovskom (1997), za obična i pjeskovita tla nagib otkopnih i nasipnih kosina treba biti 1:1 i 1:1.5. U FMU "Prosara" prosječni nagib otkopnih kosina iznosi 1:1.4 (71%), dok prosječni nagib nasipnih kosina na dubokim tlima iznosi 1:2.2 (45%). U FMU "Potoci-Resanovača" prosječni nagib otkopnih kosina na plitkim tlima iznosi 1:1.7 (59%), a prosječni nagib nasipnih kosina iznosi 1:0.9 (111%).
Na šumskom putu "Lokva-Odjel 66" nalazi se 99 krivina, a radijus horizontalnih krivina varira od 10 m do 200 m, sa prosječnim radijusom od 50 m. Prema IRPC (2002), minimalni radijus krivina treba biti 15 m, međutim četiri krivine na ovom putu imaju radijus ispod ove propisane minimalne vrijednosti. Šezdeset i dvije krivine imaju radijus manji od 70 m, što prema Priručniku (2002) zahtijeva izračunavanje proširenja kolovoza. Ovo pokazuje da je trasa puta "Lokva-Odjel 66" prilagođena terenskim uvjetima.
Zaključeno je da šumski put "Lokva-Odjel 66" može prihvatiti saobraćajno opterećenje u trenutnom stanju. Međutim, potrebno je obratiti pažnju na veću širinu puta i niže nagibe otkopnih i nasipnih kosina. Prema rezultatima studije, radi optimizacije troškova izgradnje i prilagođavanja uslovima tla, širina kolovoza treba biti smanjena, dok nagibi otkopnih i nasipnih kosina trebaju biti povećani kako bi se smanjili obim i troškovi građevinskih radova, ali treba biti i oprezan zbog sigurnosti vožnje.
References
Aćimovski, R. (1997). Šumska transportna sredstva. Knjiga prva–Šumski putevi, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, str, 365.
Butulija, S. (2000). Projektovanje šumskih puteva direktnom metodom (praktikum). Srbijašume-institut za šumarstvo, Beograd.
Dražić, S., Danilović, M., Stojanić, D., Blagojević, V. & Lučić, R. (2018). Openness of forests and forest land in the Bosnia and Herzegovina entity Republic of Srpska. Šumarski list 3-4: 183-195
FAO - Food and Agriculture Organization of the United Nations. (1998). A manual for the plan-ning, design and construction of forest roads in steep terrain. Rome, 130 p
Gavranić, D. (2022). Analiza nagiba nivelete na šumskom putu „Lokva-Odjel 66“ [Beachelor’s
thesis]. University of Banja Luka, Faculty of Forestry.
IRPC - JPŠ Šume Republike Srpske, Istraživačko razvojni i projektni centar. (2002). Pravilnik o projektovanju šumskih kamionskih puteva. Banja Luka: str. 26
IRPC - JPŠ Šume Republike Srpske, Istraživačko razvojni i projektni centar. (2013). Glavni projekat za šumski kamionski put “Lokva – Odjel 66”.
IRPC - JPŠ Šume Republike Srpske, Istraživačko razvojni i projektni centar. (2018). Šumskoprivredna osnova za područje”Srednjevrbasko”(važnost od 01.01.2018. do 31.12.2027.godine), izdavač JPŠ "ŠUME RS" a.d. Sokolac a.d. Sokolac: 1 – 316.
Jeličić, V. (1983) Šumske ceste i putevi, Samoupravna interesna zajednica odgoja i usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne industrije. SR Hrvatska, Zagreb, str. 1–193
Keller, G. & Sherar, J. (2003). Low-volume roads engineering. Best management practices field guide, US Agency for International Development (USA ID): 103 – 114.
Laketa, A. (2021). Analiza nagiba otkopnih i nasipnih kosina na šumskom putu [Beachelor’s
thesis]. University of Banja Luka, Faculty of Forestry.
Pentek, T. & Poršinsky, T. (2012). Forest Ecosystems – More Than Just Trees (Šumski ekosustavi – više od samih stabala). Intech web.org,1–464
Petković, V., Marčeta, D. & Potočnik, I. (2014). Horizontal and Vertical Alignments of Forest Roads. Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu, Nova Mehanizacija šumarstva 35(2014): 79-87.
Petković, V., Marčeta, D. & Potočnik, I. (2022). Optimization of primary forest accessibility in high forests with natural regeneration. Šumarski list, 9-10: 427-439
Potočnik, I., 2004: Šumske komunikacije-predavanja. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka.
Rayan, T., Phillips, H., Ramsay, J. & Dempsey, J. (2004). Forest Road Manual. Guidelines for the
design, construction and management of forest roads. CAFORD, Dablin: стр. 156.
Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H. & Vukorep, I. (1983). Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Šumarski fakultet, Univerziteta u Sarajevu, Posebna izdanja No 17., Sarajevo. str. 26.
