Raširenost i varijabilitet poljskog bresta u Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1981.v29.i1-2.546Sažetak
Predmet istraživanja u ovom radu su brestovi koji prirodno nastanjuju područje Bosne i Hercegovine, a pripadaju sekciji Ulmus (syn.Madocarpus Dum.) i seriji Nitentes Schn, roda Uhnus L.U krugovima stručnjaka, kao i u narodu, njih obično skupno nazivaju poljskim, redje i nizinskim brestom. Radi se o čitavom kompleksu raznih prirodnih svojti i hibridogenih oblika, medjusobno tako složeno povezanih, da je i samo pitanje broja vrsta u našem području rešavano sve do sada na različite i često protivrečne načine. Paradoksalno je da je poljski brest najviše istraživan upravo u periodu kada je trpeo kapitalne štete od napada holandske bolesti, pa samim tim izgubio i svoj raniji ekonomski značaj. Postoji veliki broj gospodarski važnijih vrsta i sa neuporedivo brojnijim populacijama koje nisu izazvale toliki interes istraživača, i to ne samo kod nas, nego i u ostalom evropskom području. U tome se može videti izvestan, možda i nesvestan, napor ka prevazilaženju nastalog stanja, jer taksonomska istraživanja mogu poslužiti kao najbolja osnova za radove na selekciji otpornih svojti, odnosno hibridizaciji i stvaranju otpornih klonova, kao što se već radi u nekim zapadnoevropskim zemljama.
References
Afanasijev, D. (1957): Plutasti brest. šumarstvo, 10.1/2: 100-104. Beograd.
Andrearczyk, J. (1971): Zmienošć lišci wiazu pospolitego {Ulmus oampes- tris L.). Roczn. Dendrol., 25: 117-135. Warszawa.
Andronov, N.M. (1955): Vjazi SSSR. Tehn. .inform. Lesotehn.akad. Kirov., 35/36: 31-51. Leningrad.
Ascherson, P. u. Gräbner, P. (1911): Synopsis der mi ttel europäi sehen Flora, 4.1; 546-574. Leipzig.
Bajić, D. et al. (1953): Prilog poznavanju flore i vegetacije dol ine re- ke Unca. Godišnj. Biol. inst., 5.1/2: 129 141. Sarajevo.
Bancroft, H. (1937): The British Elms. Journ. Bot., 75: 337-346.
Bate-Smith, E.C. i Richens, R.H. (1973): Flavonoid Chemistry and Taxonomy in Ulmus. Biochem. Sistem., 1: 141-146.
Beck-Mannagetta, G. (1890): Flora von Nieder-Oesterreich, 1: 312-314. Wien.
Beck-Mannagetta, G. (1906): Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka. Glasn. Zem. muz., 18.2: 137-138. Sarajevo.
Beldie, A. (1952); Ulmus L. in Tr. Savulescu (ed.): Flora Rep, Pop. Romane, 1: 337-348. Bucuresti.
Beldie,A. (1953): Ibid., 2: 702-703. Bucuresti.
Benson, L. (1962): Plant Taxonomy. Methods and Principles. New York.
Bobrov, E.G. (1972): Introgressivnaja gibridizacija,formoobrazovanie i smeni rastitelnogo pokrova. Bot. žurn., 57.8: 865-879. Leningrad.
Borza, A. (1947): Conspectus Florae Romaniae: 64. Cluj.
Cifferi, R. (1949): Qualche dato per una revisione degli Olmi italiani. Atti 1st. Bot. Univ. Pavia. Ser. V. 6: 89-94.
Dippel. L. (1892): Handbuch der Laubholzkunde, 2: 22-36. Berlin.
Em, H. (1967): Pregled na dendroflorata na Makedonija: 80. Skopje.
Endtmann, J. (1967): Beiträge zur Nomenklatur, Taxonomie und Verbreitung der Gattung Ulmus in Europa. Taxonomische Untersuchungen an Ulmen NO-Deutschlands. Manuscript, Bd I i II. Halle/Saale.
Fukarek, P. (1959): Pregled dendroflore Bosne i Hercegovi ne.Narodni šumar, 13. 5/6: 282. Sarajevo.
Fukarek, P. et al. (1974): Drveće i grmlje koje ne raste ili je veoma rijetko na peridotitsko-serpentinskim staništima. Radovi ANU BiH, 54. 15: 83-84. Sarajevo.
Gambi, G. et al. (1980): Aspetti botanico-forestali del genere Ulmus. I'd- form, fitopatoi., 30.1: 27-47.
Goiran, A. (1890): Sopra diverse forme appartenenti ai generi Sooloipen- driurrij Croaus, Aoev, Ulrms, Linaria. Buli. Soc. Bot. Ital. ,22: 424.
Grudzinskaja, I.A. (1956): K sistematike nekotorih vidov Ulmus.'&ot.znrn. 41.1: 97-105. Moskva-Leningrad.
Hartig, T. (1851): Vollständige Naturgeschichte der forstlichen Kulturpflanzen Deutschlands.
Hayek, A. (1924): Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae, 1:90-92. Dahlem b. Berlin.
Henry, A. (1913): Ulmus L. in Elwes, H.J. i Henry, A.: The Trees of Great Britain and Ireland, 7: 1847-1929. Edinburgh.
Heybroek. H. M. (1963): Diseases and Lopping for Fodder as Possible Causes of a Prehistoric Decline of Ulmus. Acta Bot. Neerland.12: 1-12. Wageningen.
Heybroek, H. M. (1976): Systematiek en nomenclatuur van het gesVácht Ul- mus. Groen, 32 (8): 237-240. Wageningen.
Horvatić, S. (1967): Fitogeografske značajke i raščlanjenje Jugoslav!je. In Horvatić, S. (ed.): Analitička flora Jugoslavije, 1.1: 23- 56. Zagreb.
Jackson, A.B. (1930): British Elms. The New Flora and Silva, 2.4:219-229.
Janjić, N. (1975): Jedna hercegovačka forma dlakavog poljskog bresta sa usečenim listovima. Genetika, 7.2: 149-157. Beograd.
Janjić, N. (1976): Prilog poznavanju domaćeg planinskog bresta {Ulmus glabra Huds.). Šumarski list, 100. 3/4: 142-154. Zagreb.
Jeffers, I.N.R. i Richens, R.H. (1970): Multivariate Analysis of the English Elm Population. Silvae Genética, 19.1: 31-39.Frankfurt/ M.
Jovanović, B. (1970): Ulmus I. in Josifović, M. (ed.): Flora SR Srbije, 2: 41-48. Beograd.
Kruessmann, 6. (1978): Handbuch der Laubgeholze, 3: 427-437.Berlin-Hamburg.
Lawalree, A. (1951): L’ etude biométrique des feuilles d’Ormes.Rev.Verv. Hist. Nat., 8.5/6: 1-8. Verviers.
Ley, A. (1910): Notes on British Elms. Journ. Bot., 48: 65-72.
Lindley, J. (1829): A Synopsis of the British Flora: 226.
Lonačevskij, 0.0. (1952): Ulmus L. in: Flora URSR, 4: 138-148. Kiev.
Loudon, J.C. (1838): Arboretum et Fruticetum Britanicum, 3:1373-1409.
Lozina-Lozinskaja, A.S. (1951): Ulmus L. in: Derevja i kustarniki SSSR, 2: 494-510. Moskva-Leningrad.
Melville, R; (1937): The Accurate Definition of Leaf Shapes by Rectangular Coordinates, Ann. Bot., New Ser., 1.4: 673-680.
Mellville, R. (1938): The Variability of the Elm Foliage and the Collection of Elm Material for Herbaria. Rep. Bot. Exch. Club: 590- 592. London.
Melville, R. (1939): The Application of Biometrical Methode to the Study of Elms. Proceed. Linn. Soc., Session 151: 152-159.London.
Melville, R. (1946): Typification and Variation in the Smooth-Leaved Elm, Ulmus carpinifolia Gled. Journ. Linn. Soc., Botany, 53: 83-90. London.
Melville, R. (1955): Morphological Characters in the Discrimination of Species and Hybrids. Lousley, j. E. (ed.): Species Studies in the British Flora: 55-64. London.
Melville, R. (1957): Ulmus oanesoens: An Eastern Mediterranean Elm. Kew Bull., 3: 499-502.
Melville, R. (1975): Ulmus L. in Stace, C.A. (ed.): Hybridization and the Flora of the British Isles: 292-299-.
Melville, R. (1978). On the Discrimination of Species in Hybrid Swarms with Special Reference to Ulmus and Nomenclature of U. nrifwr Mill, and U. oarp-Cnifoli-a Gled. Taxon, 27 (4): 345-351.
Mitrushi, I. (1966): Dendroflora e Shqiperise: 138-140. Tirane.
Mönch, C. (1785): Verzeichnis ausländischer Bäume und Stauden des Lustschlosses Weissenschtein bei Cassel: 136-137. Frankfurt und Leipzig.
Mönch, C. (1794): Methodus plantas horti botanici et agri Marburgensis: 333-334. Marburg.
Popovski, P. (1968): Ekološko-morfološki i nekoi odgledni svojstva kaj nizinski te brestovi vo Srednoto Povardarje i Ovce Pole.Manuscript. Skopje.
Popovski, P, (1970 a): Morfološki te odliki na nizinski te brestovi vo Srednoto Povardarje i Ovce Pole. God. zborn. Zemj. šum. fak. Univ. Skopje, 23: 87-117. Skopje.
Popovski, P. (1970 b): Nizinskite brestovi vo okolinata na Ulcinj (Crna Gora). Ibid.: 219-228. Skopje.
Pospichal, E. (1897): Flora des österreichischen Küstenlandes, 1:345- 348. Leipzig u. Wien.
Rehder, A. (1938): New Species, Varieties and Combinations fromtheCol- lections of the Arnold Arboretum. Journ, Arn, Arbor,, 19,3: 264-274. Jamaica Plain, Mass.
Rehder, A. (1949): Bibliography of Cultivated Trees and Shrubs:135-143, 654. Jamaica Plain, Mass.
Rehder, A. (1951); Manual of Cultivated Trees and Shrubs: 174-182, New York.
Richens, R.H. (1955); Studies on ulrnus, I, The Range of Variation of East Anglian Elms. Watsonia, 3.3: 138-154,
Richens, R.H. (1958): Studies on ulrms. II, The Village Elms of Southern Cambridgeshire, Forestry, 31.2: 132-147, Oxford,
Richens, R.H, (1961): Studies on ulrms, IV, The Village Elms of Huntingdonshire and a New Method for Exploring Taxonomic Discontinuity, Forestry, 34, 1: 47-65, Oxford,
Richens, R.H, (1963): Monophage Analysis of Elm Populations,FAO/FORGEN, 63-6b/4. Stockholm,
Richens, R. H. (1967): Studies on ulrms, VII, Essex Elms, Forestry, 40, 2; 185-207, Oxford.
Richens, R, H. (1976): Variation, Cytogenetics and Breeding of the European Field Elm, Annal, Forest., 7,4: 107-145, Zagreb.
Richens, R.H. (1977): New Designations in Ulmus minor Mill. Taxon, 26: 583-584.
Richens, R.H. (1980): On Fine Distinctions in ulrms L. Taxon, 29. 2/3: 305-320.
Ritter-Studnicka, H. i Grgid, P. (1971); Die Reste der Stieleichenwälder in Livanjsko Polje (Bosnien). Bot. Jahrb., 91.2/3:330-347. Stuttgart.
Ritter-Studnicka, H. (1972): Neue Pflanzengesellschaften aus den Karstfeldern Bosniens und der Hercegovina. Bot. Jahrb. Syst., 92. 1: 108-154. Stuttgart.
Rohlena, J. (1942): Conspectus Florae Montenegrinae. Preslia,,21; 22. Praha.
Rothmaler, W. (1955): Allgemeine Taxonomie und Chorologie der Pflanzen. Jena.
Schneider, C.K. (1904): Illustriertes Handbuch der Laubholzkunde,1:212- 222. Jena.
Schneider, C.K. (1916): Beiträge zur Kenntnis der Gattung Ulmus.I.Gliederung der Gattung und Übersicht der Arten. Oesterr.Bot.Zeit- schr., 66. 1/2: 21-34. Wien.
Schkuhr, C. (1791): Botanisches Handbuch, 1: 176-179. Wittemberg.
Schreiber, A. (1958): Ulrms L. in Hegi, G.: Illustrierte Flora von Mitteleuropa, 3/1.4: 246-264. München.
Simonkai, L. (1898): Oshonos es termesztett Scilfäink fajai.Erdšsz. La- pok, 37: 159-179, Budapest.
Stefanovic, V. (1964): šumska vegetacija šireg područja Trebevića. Radovi Nauč. društ. NR BiH, 25.7: 57-153. Sarajevo.
Tutin, T.G. (1962): Ulmus L. in Clapham, A.R. et al. (ed.): Flora of the British Isles: 562-566. Cambridge.
Tutin, T.G. (1964): Ulmus L. in Tutin, T.G. et al. (ed.): Flora Euro- paea, 1: 65. Cambridge.
Vidaković, M. (1966): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Zagreb.
Zlatarić, B. (1952): Forme nizinskog brijesta, njegovo rasprostranjenje i šumsko-uzgojno značenje kod nas. Manuscript. Zagreb.
