Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1971.v1.i8.266Keywords:
forest, beech, typesAbstract
The investigation of woodland suitability classes in Yugoslavia is in the first stage of development, so that we do not yet have a generally accepted system of classification of woodland suitability classes, which we call "Forest types".
The authors propose a method for the classification of forest types, based on the study of all existed european and overseas typological schools, as well as the consideration of our peculiar environment conditions. The method was founded on the following basic principles:
- Forest types has been defined as biogeocenoses, according to
the definition of - In the classification there have been involved ecological properties of sites, as well as other relevant criteria for the wood production.
- The process of classification proceeds in two phases. In the
first one, we separate "Ground Forest types" (habitat types) using the ecological
characteristics of forest sites as criteria. The names of such types are composed by
designation of the dominant trees and soil (for example: Beech-Fir Forest on brown
podzolic soil). In the second phase all ground types which are similar in relation to
significant criteria for the productivity and silvicultural treatments are put together
in "the productivity classes" (woodland suitability classes). Such division of units has
the validity only within climatically uniform regions. - Our forests have still preserved the natural characteristics, as
far as it concerns the composition of main tree Therefore, the presence of
some forest trees in certain natural combination' in stands, may be rather useful indication on the climatic conditions of sites. Instead of separation of climatically uniforme regions this assumption allows the use of regional plant community not only
as the base for geographical delineation of the areas of such regions, but also as a
real unit in the higher level of classification. Within such broader categories (regional plant community according to Schlenker' s definition) we separate our forest
Based on these principles and after detailed investigation of soils and forest vegetation, we distinguished the following main types of beech and mixed beech, fir and spruce forests in Bosnia and Herzegovina
References
Aaltonen V.l. (1929): Uber die Möglichkeiten einer Bonitierung der Waldstandorte mit Hilfe von Bodenuntersuchun- gen. Acta forestalîa fenica 34.
Bertović S. (1961): Istraživanja tipova šuma i šumskih staništa.Šumarski list br. 9 - 10, Zagreb.
Bertović S. i dr. (1966): Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti šume bukve s jelom na Ličkoj Plješevici. Radovi Instituta za šumarska istraživanja, Svezak II, Zagreb.
Brinar M. (1964): Življenska kriza jelke na Slovenskom ozemlju V zvezi s klimafčnimi fluktuacijom. Posebno izdanje Inst, za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije. Ljubljana, 1964.
Brinar M. (1969): Ekološki problemi selekcije bukve (Manuscript).
Burlica Č. Fabijanić B.(1969): Prilog metodici tipološke klasifikacije šumskih
staništa, Šumarski list, No. 5 - 6.
Cestar D. (1966): Tipološko istraživanje i kartiranje šuma i šum-
skih staništa‘SR Hrvatske. Radovi Instituta za šumarstvo, Zagreb.
Cestar D. i dr. (1966): Gospodarske jedinice Veljun, Tržička šikara i
Zalije. Ekološko vegetacijski tipovi i meliorativni zahvati. Radovi Instituta za šumarska istraživanja, Svezak 1. Zagreb.
Cestar D. (1967): Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske. Radovi Instituta za šumarska istraživanja. Svezak III, Zagreb.
Ćirić M. (1961): Ein Beitrag zur Bodenbildung auf serpentin: Zuitschr. fur Pflanzen - ernähr. Dung, und Bodenkunde; Bd. 96 (141), HFt. 2.
Ćirić M. (1966): Neka zapažanja o vegetaciji kao indikatoru zemljišnih svojstava. Zemljište i biljka, No. 2. Beograd.
Ćirić M. (1967): Osobenosti počvo-obrazovania na izvesnjakah i osnovi dlja ih klasifikaciji. Počvovedenie No, 1967.
Čuk C., Pavšer M,,Piskernik M. (1968): Gozdna rastišča in gojenje gozdov Triglavskega
gozdnogospodarskega območja v luči sodobnih rastiščnih raziskovanj. Gozdarski vestnik 7/8- 1968, Ljubljana.
Čemjavski P. (1932): Das Vorkommen von Fagus orientalis, Lipsky,in Sudserbien, Bolletin de L'lnst. et Jard. bot.de Belgrade, Tom II, No. 1-2.
Čemjavski P. (1948): Prethodno saopštenje o balkanskoj bukvi. Biol. Inst, u Sarajevu.
Čemjavski P. (1950): O bukovim šumama u FNRJ. Inst. za ekolog.i
biogeografiju. SAN, br.l. Beograd.
Dilis, Čemjavski, Garelkov: (1959): Lesovodska karakteristika na tipovete gora usta-
noveni v iglolisnite gori na Zapadnite Rodopi. Izd.Bulg. Akademia na naukite.
Drinić P. (1963): Taksacione osnove za cjazdovanje šumama crnog
bora u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, br.8, Sarajevo.
Drinić P. (1966): Stanje šuma u SRBiH prema inventarizaciji u 1964-1966 godini. Institut za šumarstvo, Sarajevo.
Eić N. (1953): Prirodno rasprostranjenje jele na Kozari." Narodni šumar", Sarajevo.
Fabijanić B., Fukarek P., Stefanović V. (1963): Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije sllvnog područja Lepenice, Zbornik "Lepenica". Posebno izdanje Naučnog društva BiH, kпј. III, Sarajevo.
Fabijanić B.et al. (1967): Tipovi šuma na eocenskom flišu Seveme Bosne.
Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu,knj. 12, Sv. 1.
Fabijanić B. i Burlica Č. (1969): Ekološke prilike i osnovni tipovi šuma G.J. Kruščica kod Viteza (Manuscript). Sarajevo.
Fiedler H. Y.Hunger W. (1967): Grundzuge und Arbeitsgebiete der Standortskund-
lichen Forschung am Institut fur Bodenkunde und Standortslehre zu Tharandt aus der Zeit von 1945 - 1965. Mitteil.des Verein für forstliche Standortskunde, No. 17.
Fukarek P. (1953): Neki osnovni podaci u vezi s pitanjem bukve u Bosni i Hercegovini. "Narodni šumar" sv.7-9/1954, Sarajevo.
Fukarek P. (1958): Zajednica jele i Ijigovlne (Rhamneto - Abietetum, Fuk.) u Hercegovačkim i zapadno-bosanskim planinama. God. Biol. Inst. u Sarajevu.
Fukarek P.i Stefanović V. (1958): Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi
Polj.šum.fakulteftj u Sarajevu, sv.3 Sarajevo.
Fukarek P.i Stefanović V.(1958): Istraživanje i kartiranje šumske vegetacije pla-
nina Jahorine, Igmana, Ljubišne.
Fukarek P. (1962): Rasprostranjene jele, bukve i smrče na Balkanskom poluosfrvu. II Kongres biologa, Beograd, 1962.
Fukarek P. (1964): Die Tannen und Tannenwälder der Balkanhalbinsel. Schweizerische Zeitschrift Fur Forstwesen. Nr. 9 - 10. Zürich.
Fukarek P. (1969): Prilog poznavanju biljnosccioloških odnosa šuma i sibljaka Nacionalnog parka "Sutjeska" .Ak .nauka i umj., Posebno izdanja - XI, Odj.prirod, i matem.nauka, knj.3.
Fukarek P. i Fabijanić B.(1967): Die Tanne und Tannenwälder an südlichen Rande
des Pannonischen Beckens (Manuscript).
Maksimović Z. (1966): Minerali i Kemijski sastav fosilne kore raspadanja horzburgita u Golešu; Materijal VI savetovanja geologa u Ohridu, II dio.
Maier,A. (1965): Osnovi našei lesnoi tipologii (Manuscript).
Marinov M. Naumov Z.(1964): Tipologičeska klasifikacija na dbovite gori v Strandža; Izd.na Blgarskata Akademia na naukite, Sofia.
Matić V. (1956): Normalno stanje u jelovim i smrčevirn prebornim šumama. Radovi Poljoprivredno šumarskog fakulteta, br. 1/B, Sarajevo.
Matić V. (1963): Osnovi i metod utvrdjivanja normalnog sastava za prebome scstojine jele, smrče, bukve i hrasta na području Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za
šumarstvo, br.8, Sarajevo.
Matić V., Vukmirović V., Drinić P., Stojanović O.(1963 a): Tablice taksacionih elemenata visokih šuma. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo,Sarajevo.
Matić V. (1964): Metod inventure šuma na velikim površinama, 1 i II dio. Institut za šumarstvo, Sarajevo.
Matić V., Drinić P., Stefanović V., Ćirić M. (1969): Stanje šuma u jR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-1968 godini. Institut za šumarstvo, Sarajevo.
Matić V., Pintarić K., Drinić P. (1969 a): Osnovne smjernice gazdovanja šumama u Bosni i
Hercegovini za period 1971-2005 godine. Institut za šumarstvo, Sarajevo.
Mezera, Mraz,Samek (1956): Stanovišne typologicky prehled lesnih rastlinich
společenstvov; Praha.
Moosmayer H.U. (1967): Die ertragskundlich - Standortskundliehe Auswertung der Forsteinrichtungsgrundlagen .Stuttgart.
Penev N.(1968): Tipologičeskaja klasifikacia lesov Narodnoj Respubliki Bulgarii; Lesovodstvo i Agroieso-melioracia, No. 15, Kiev.
Pogrebnjak A.S. (1955): Osnovi lesnoi tipologii; Ukr. ANSSR, Kiev.
Popović B. (1964): Tipovi tla na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, Sarajevo, knjiga 9. sv. 3.
Prodan M. (1961): Forstliche Biometrie, München - Bonn - Wien.
Radkov 1. (1963): Gorski formacii i tipovete gora v NR.Bulgaria; Zern izdat, Sofia.
Ritter-Studnička H. (1963): Biljni pokrov na serpentin ima u Bosni. God. Biol. Inst. Univ. u Sarajevu, god. XVI,Sarajevo.
Schlenker G. (1962): Forstliche Vegetationskunde in Rahmen der Forstlichen Standortskunde; Referat 17 - II - 1962. u Beču (rukopis).
Schlenker G. (1964): Entwicklung des in südwestdeutsch land angewandten Verfarens der forstlichen Stondortskinde; Standort Wald und Waldwirtschaft in Oberschwoben; Stuttgart.
Stefanović V. (1963): Tipologija šuma. Izd. Univ. u Sarajevu,Sarajevo.
Stefanović V. (1964): Šumska vegetacija šireg područja Trebevića.Naučno društvo SRBiH. Radovi XXV, knj.7, Sarajevo.
Stefanović V. (1964): Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima Istočne i Jugoistočne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, knj. 9. sv. 3. Sarajevo.
Stefanović V. i Manjševa 1. (1966): Šumska vegetacija i zemljišta na Permkarbonskim
pješčarima i glincima u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, knj. 11, sv. 3.
Stojanović O. (1966): Taksacione osnove za gazdovanje šumama bijelog bora u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, br. 10/3, Sarajevo.
U.S.Department of Agriculture Soil Conservation Service (1967): Soil Memorandum - 26.
Vorobjev D.V. П953); Tipovi lesov Evropejski časti SSSR. Akadem. nauk. Ukraj. SSR, Kijev.
Vukmirović V. (1963): Prirast i drugi taksacioni elementi šuma hrasta kitnjaka u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, br.8, Sarajevo.
Wittich V. (1963): Grundlagen der forstlichen Standortskartierung und Grundzuge ihrer Durchfürung: Schriftreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen . Band 30.
Wraber M. (1960): Fitocenološka raščlanitev gozdne vegetacije v Sloveniji, Ljubljana.
Zlatnik A. (1956): Obosnovanie komplesnogo tipologičeskogo îsledovanija i obsledovanija lesov i obzor grup lesnih tipov v Čehoslovaki; Za Socijalističeskuju seljskohazjajstvenuju nauku, No. 4.
Zlatnik A. (I960): Waldtypengruppen der Slowakei; Brno.
Grupa autora (1949): Prirasno - prihodne (prinosne) tablice. Mali šumarsko - tehnički priručnik 1, Zagreb. '
