Mogućnost uzgoja topola na neiskorišćenim proizvodnim prostorima u BiH s posebnim osvrtom na region Hercegovine
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1974.v22.i4.503Abstract
U toku 1973. godine pokrenuta je, na inicijativu Jugoslovenskog poljoprivredno-šum. centra i Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu, široka akcija za podizanje novih 200 hiljada ha plantažnih nasada topola i vrba na području SFRJ, od čega bi orijentaciono učešće SRBiH iznosilo oko 30 hiljada hektara (1). Osnovni razlog orijentacije na podizanje novih nasada lišćara leži u činjenici da će se u narednom periodu potrebe u potrošnji drvne mase sukcesivno povećavati neuporedivo bržim tempom. Tako, npr., procjenjuje se da će se u narednih 20 godina obim sječa u Jugoslaviji povećati sa sadašnjih 20 mil. m3 na oko 40 mil. m3 u 1995. godini.
Za ostvarenje ovog zadatka, pored povećanja proizvodnje u prirodnim šumama, važnu ulogu treba da odigra uvodjenje industrijske, tj. plantažne proizvodnje brzorastućih vrsta drveća, prvenstveno topola.
Medjutim, na području BiH, kada je u pitanju savremeni plantažni uzgoj, postoje relativno male potencijalne mogućnosti izdvajanja površina u tu svrhu. Ovo iz razloga što se za te potrebe ne mogu izdvojiti bolja poljoprivredna zemljišta, kojih je kod nas i inače relativno malo.
References
Bura, D.: Akcija za podizanje novih 200.000 ha plantaža topola; "Topola", br. 100-101/1974.
Meiden, H.A.: Uvažavanje i pogrešno ocjenjivanje jedne važne vrste drveća; "Topola" br. 100-101/1974. god.
Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo: Projekcija programa za podizanje intenz. kultura i plantaža lišćara i četinara u Bosni i Hercegovini; Sarajevo, 1965. god.
Institut za šumarstvo Sarajevo: Osnovne smjernice gazdovanja šumama za period 1971-2005. godine; Sarajevo, 1970. god.
