Sistematika poljskog bresta ( Ulmus minor Mill. Sensu latissimo) u Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1981.v29.i3-4.547Abstract
Pri istraživanju taksonomske strukture poljskog bresta, a naročito pri neposrednom kreiranju njegovog taksonomskog poredjaja, ako se polazi sa pretenzijama davanja maksimalno iscrpnog prikaza infraspecijskih jedinica, dolazi se u situaciju da se rešavaju nekolika vrlo teška problema. Kao prvo, konstatuje se postojanje neiscrpnog niza oblika, koje je na prvi pogled gotovo nemoguće svrstati u jedan sistem sa nužno ograničenim brojem, jedinica. Izlučivanje segreganata hibridnog roja nastalog ukrštanjem poljskog i planinskog bresta, što svaki specijalista može relativno lako da uradi, uprošćava donekle ovu sliku, jer se takvim postupkom eliminiše dobar deo ukupne populacije, neretko i svi brestovi pojedinih lokaliteta (npr. Duvanjsko polje). Odstranjivanje običnih i introgresivnih hibrida sa planinskim brestom tokom taksonomske analize, medjutim, ne uklanja ni u kom slučaju pretežan broj teškoća koje još uvek iskrsavaju. I posle takvog postupka može se konstatovati daje poljski brest veoma bogat i izvornim oblicima, u mnogo većoj meri nego druge naše drvenaste vrste. To je, izgleda, samo delimično posledica njegove adaptivnosti na različita staništa, koja je zaposedao,i posledičnog procesa divergencije. Pretežan deo ove varijabilnosti duguje se, u stvari, neograničenoj unutarvrsnoj hibridizaciji raznih, manje ili više izdiferenciranih oblika, što se zapaža na gotovo svim istraživanim lokalitetima, a naročito u naseljenim zonama, tj. u brestova rasi ih po živicama, u drvoredima i sličnim mestima. To je dovelo do rastapanja uslovno nazvanih primarnih oblika, koji se sada sreću u sasvim minornom broju, u "džepovima", i formiranja raznih intermedijarnih tipova koji su često složeni hibridi, a ponekad i nove hibridne kombinacije.
References
Afanasijev, D. (1957): Plutasti brest. šumarstvo, 10.1/2:100-104. Beograd.
Alton, W. (1789): Hortus Kewensis, 1:319-320. London.
Andronov, N.M. (1955): Vjazi SSSR. Tehn. Inf. Lesotehn. Akad. Kirov., 35/36:31-51. Leningrad.
Andronov, N.M. (1969): K sistematike nekotorih vidov roda L. Probi.
Geobot. Biol. Drev. Rast. Nauč. Trud. Lesotehn. Akad. Kirov., 128:66-71. Leningrad.
Ascherson, P., Graebner, P. (1911): Synopsis der mitteleuropäischen Flora, 4.1:546-574. Leipzig.
Baldacci, A. (1891): Cenni eci appunti intorno alia flora del Monte Negro. 2. Malpighi a, 5:78, Genova.
Bancroft, H. (1937): The British Elms. Jour. Bot., 75:337-346.
Beck-Mannagetta, G. (1890): Flora von Nieder-Oesterreich,1 : 312-314.Wien.
Beck-Mannagetta, G. (1906): Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka. Glasn. Zem. Muz., 18.2:137-138. Sarajevo.
Beldie, A. (1952): Ulmus L. in Savulescu, T. (ed.): Flora Rep. Pop. Romane, 1:337-348, 636-637. Bucuresti.
Beldie, A. (1953); Idem, 2:702-703. Bucuresti.
Beldie , A. (1971): Flora Romaniei. 1. Determinarea unitatjlor superio- are. Bucuresti. Manuscript,
Benson, L. (1962): Plant Taxonomy, Methods and Principles. New York,
Blocki, B. (1887): Ein weiterer Beitrag zur Flora Ostagaliziens.Österr. Bot. Zeitschr., 37:130. Wien.
Boerner, F. (1972): Ulmus minor Mill. Mitt. DDG, 65:142-143. Hannover. Borbés, V. (1881): Bécésvérmegye Flöräja: 55. Budapest.
Borbäs, V. (1887): Correspodenz. Oester, Bot. Zeitschr., 37:148. Wien.
Borbäs, V. (1891): Közlemenyek Bécés es Bihar-Vârmegyék Flörijaböl. In Schächter, M. (ed.): A Magyar Orvosok es Temieszetvizsgälök: 485. Budapest.
Borkhausen, M.B. (1800): Theoretisch-praktisches Handbuch der Forstbotanik und Forsttechnologie, 1:833-851. Giessen u.Darmstadt.
Bornmüller, J. (1928): Beiträge zur Flora Mazedoniens, 3. Englers Bot. Jahrb., 61.140:112. Leipzig.
Browicz, K., Zeiliriski, J. (1977): Two New Taxa within the Ulmaceae Family for the Flora of Bulgaria and their Geographical Distribution. Fragm. Flor. Geobot., 23.2:141-150. Kornik k, Poznania.
Chevalier, A. (1942); Les Ormes de France. Rev. Bot. Appl. 22.254/256:
-459.
Chudnoff, M., Karschon, R. (1960): Ulmus canescens Melville in Izrael. La Yaaran, 10. 1/4:55-54. Nathania.
Ciferri, R. (1949): Qual che dato per una revisione degli Olmi italiani. Atti Ist. Bot. Univ. Pavia, ser. 5.5:89-94.
Degen, A. (1937); Flora Velebitica, 2:23-24. Budapest.
Diapouli, H.A. (1948): Synopsis Florae Graecae: 508. Athinai.
Dippel. L. (1892); Handbuch der Laubholzkunde, 2:22-36. Berlin.
Domac, R. (1957): Ekskurzijska flora Hrvatske i susjednih područja: 57, Zagreb.
Dumortier, 3.C, (1827); Florula Belgica: 25. Bruxelles.
Em, H. (1957): Pregled na dendroflorata na Makedonija; 80. Skopje.
Endtmann, J. (1957 a): Beiträge zur Nomenklatur. Taxonomie und Verbreitung der Gattung Ulmus in Europa. Taxonomische Untersuchungen an Ulmen NO-Deutschlands.Dissertation,Bd.1 u.2. Halle/Saale. Manuscript.
Endtmann, J. (1967 b): Zur Taxonomie der mitteleuropäischen Sippen der Gattung Ulmus. Arch. Forstw., 17.6/9:667-672. Berlin.
Fabijanic, B., Burlica, Č., Vukorep, I., Živanov, N. (1967): Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi šum. Fak., 12.1:35. Sarajevo.
Fiori, A. (1923-25): Nuova Flora analítica d’Italia, 1:372. Firenze.
Fraas, C. (1845): Synopsis Plantarum Florae Classicae: 245. München.
Fukarek, P. (1959): Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine. Narodni šumar, 13.5/6:282. Sarajevo.
Fukarek, P., Fabijanić, B., Janjič, N. (1974): Nova nalazišta sladuna (Q. confería Kit.) u Bosni i Hercegovini. Nauč.skup.SANU,knj. 1:69-82. Beograd.
Fukarek. P., Beus, V., Travar, J. (1974): Drveće i grmlje koje ne raste ili je veoma rijetko na peridotitsko-serpentinskim staništima. ANU BiH, Radovi 54, knj. 15:83-84. Sarajevo.
Fukarek. P. (1977): Sastav i porijeklo termofilne zajednice meaunca i bjelograbića na području centralne Bosne. God.Biol,Inst.Univ. Sar-, 28 (1975):93-101. Sarajevo.
Gambi, G., Gellini, R., Brogi, L. (1980): Aspetti botanico-forestali del genere i/Zmus. Inform. Fitopatol., 30.1:27-47.
Georgescu, C.C., Morariu, I. (1942): Contributioni la cunoasterea ulmi- lor din flora Romaniei. Anal. ICEF, ser. 1, vol.3: 173-179.Bucuresti.
Georgiev, T., Palamarev, Em. (1966): Ulmus L. in Jordanov, D. (ed.): Flora na NR B’lgaria, 3:147-152. Sofija.
Gilibert, J.E. (1792): Exercita Phytologica, 2:395. Lugduni Gallorum . Gleditsch, J. (1773): Pflanzenverzeichnis: 353-355. Berlin.
Goiran, A. (1890): Sopra diverse forme appartenenti ai generi Scolopen- drium. Crocus, Acer, Ulmus, Linaria. Bull. Soc.Bot. Ital.,22: 424
Grisebach, A. (1844): Spicilegium Florae Rumelicae etBithynicae, 2:330. Brunsvigae.
Grudzinskaja, I.A. (1956): K sistematike .lekotorih vidov hhnus. Bot. Zurn. , 41.1;97-105, floskva-Leningrad,
Grudzinskaja, I.A. (1957 a): čto takoe Ulmus earpinifolia Gled.?Bot.Mater. Gerb. Bot. Inst^ AN SSSR, 18:48-51. Moskva-Leningrad.
Grudzinskaja, I.A. (1957 b): K sistematike roda ulmus (sect. Blephopo- oarpus Dum.). Ibid., 51-58. Moskva-Leningrad,
Grudzinskaja, I.A. (1967); Ulmaoeae i obosnovanie videlenia Celtoideae V samostojatelnoe semejstvo Celtidaaeae Link. Bot. Zurn. 52. 12; 1723-1749. Moskva-Leningrad.
Grudzinskaja, I.A. (1971): 0 nazvanii vjaza polevogo {Ulmus oanrpestris L.). Nov. Sist. Viss. Rast,, 8:135-139. Leningrad.
Grudzinskaja, I.A. (1977): ulmaceae Mirb. in S. Ja. Sokolov etal.(ed.); Areali derevjev i kustarnikov SSSR, 1:126-135. Leningrad.
Halécsy, E. (1904): Conspectus Florae Graecae, 3:121-123. Lipsiae
Hayek, A. (1924): Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae,3:90-92.Dahlem b, Berlin.
Hayne, Fr. G. (1813): Getreue Darstellung und Beschreibung der in der Arzneykunde gebräuchlichen Gewächse, 3:29-32. Berlin.
Henry, A. (1913): Ulmus L, in Elwes and Henry: The Trees of Greet Britain and Ireland, 7:1847-1929.Edinburgh.
Heybroek, H. M. (.1966): The Recognition of Elm Seedl i ngs .Med.Bosb .Ti jd- schr,, 38.12:448-453. Arnhem.
Heybroek, H,M. (1976): Systematiek en nomenclatur van het geslacht Ul- mus. Groen, 32.8:237-240. Wageningen.
Hickel, R. (1932); Dendrlogie forestiere: 184-186. Paris.
Hire, D. (1908): Revisio Florae Croaticae. (Rad JAZU, 159:37-38).Dio I; 214-215. Zagreb.
Horvat, I. (1963): šumske zajednice Jugoslavije, šumar. Encikl., 2:560- 590. Zagreb.
Horvatić, S. (1967): Fitogeografske značajke i raščlanjenje Jugoslavije, In: Horvatić, S. (ed.): Analitička Flora Jugoslavije, 1.1:23- 56. Zagreb.
Host, (1827); Flora Austriaca, 1:327-330. Viennae.
Jackson, A.b, (1930): British Elms. The New Flora and Silva, 2.4:219 - 229.
Janchen, E. (1956); Catalogus Florae Austriae, 1.1:115. Wien.
Janjic, N. (1975): Jedna hercegovačka forma dlakavog poljskog bresta sa usečenim listovima. Genetika, 7.2:149-157. Beograd.
Janjić, N. (1976): Prilog poznavanju domaćeg planinskog bresta (Ulmus glabra Huds.). Šum. List, 100.3/4:142-154. Zagreb.
Janjić, N. (1977): Sistematika poljskih brestova u Bosni i Hercegovini. God. Biol. Inst. Univ. Sar., 28 (1975):117-124. Sarajevo.
Janjić, N. (1981): Raširenost i varijabil itet poljskog bresta u Bosni i Hercegovini. Radovi šum. Fak., 26.1/2. pp. 123. Sarajevo.
Jeffers, I.N.R., Richens, R.H. (1970): Multivariate Analysis of the English Elm Population. Silvae Genética, 19.1:31-39.Frankfurt/M
Jovanović, B. (1970): Ulmus L. in Josifovic, M. (ed.): Flora SR Srbije, 2:41-48. Beograd.
Jovanović, B. (1977): Idem, 9:39. Beograd.
Koehne, E. (1893): Deutsche Dendrologie: 134-136. Stuttgart.
Kittel, M.B. (1844): Taschenbuch der Flora Deutschlands. Edn. 2. Vol. 1: 224-226; 2:1198-1199.
Koch, K. (1872): Dendrologie, 2.1:404-423.
Krüssmann, G. (1978): Handbuch der Laubgehölze, 3:427-437. Berlin-Hamburg.
Kušan, F. (1969): Biljni pokrov Bi okova. Prirodosl. Istraž.knj. 37.Act. Biol. 5:113. Zagreb.
Leefe, J.D. (1961): The Cyprus Elms. Cypr. Forest. Coll. Mag., 1:28-29.
Lindley, J. (1829): A Synopsis of the British Flora: 226.
Link, H.F. (1821): Enumeratio Plantarum Horti regii botanici Berolinen- sis, 1:248. Berolini.
Lindquist, B. (1931): Two Varieties of North-West European Ulmus glabra Huds. Rep. Bot. Soc. Brit. Is. 9:785. London.
Linnaeus, C. (J753): Species Plantarum, 1;226. Holmiae.
Lonacevskij, O.O. (1952): Ulmus L. in: Flora USSR, 4:138-148. Kiev.
Loudon, J.C. (1838): Arboretum et Fruticetum Britanicum, 3:1373 - 1409. London.
Lozina-Lozinskaja, A.S. (1951): Ulmu.s L. in: Derevja i kustarniki SSSR, 2:494-510. Moskva-Leningrad.
Mayer, E. (1958): Pregled spontane dendroflore Slovenije. Gozd. Vestn., 16.6/7:181. Ljubljana.
Melville, R. (1938): Is Ulmus campestris L. a Nomen ambiguum?Jour.Bot., 76:261-265.
Melville, R. (1939): Ambiguous Elm Names. 2 . Í/. minor Mill. Jour. Bot., 77:266-270.
Melville, R. (1940): Contributions to the Study of British Elms. 3. The Plot Elm, Ulmus plotii Druce. Jour. Bot. 78:181-192.
Melville, R. (1946): Typification and Variation in the Smooth-Leaved Elm Ulmus carpinifolia Gled, Jour. Linn, Soc., Bot., 53:83-90. London.
Melville, R. (1951); The Elms of the Dumortier Herbarium. Bull.Jard.Bot, Etat, 21.3/4:347-351. Bruxelles.
Melville, R. (1957): Ulmus aanescens; An Eastern Mediterranean Elm. Kew Bull. 12.3:499-502.
Melville, R. (1958): Ulmus L. in Dandy, J.E. (ed.): List of British Vascular Plants. London.
Melville, R., Heybroek, H.M. (1971): The Elms of the Himalaya. KewBull., 26.1:5-28.
Melville, R. (1975): Ulmus L, in Stace, C.A, (ed.): Hybridization and the Flora of the British Isles; 292-299.
Melville, R. (1978): On the Discrimination od Species in Hybrid Swarms with Special Reference to Ulmus and Nomenclature of U.minor Mill, and U. carpinifolia Gled. Taxon, 27.4:345-351.
Miller, Ph. (1768)? Gardeners’ Dictionary. Edn. 8. London.
Mitrushi, I. (1966); Dendroflora e ShqiprisS: 138-140. Tirane.
Mönch, C. (1785): Verzeichnis ausländischer Bäume und Stauden des Lustschlosses Weissenstein bei Cassel; 136-137. Frankfurt u. Leipzig.
Morariu, I. (1953): ylmws minor Mil 1. (Ulmul marunt). Provenienta si im- portanta lui in RPR. Rev. Padur., 68.4.6:5-8, Bucuresti.
Mouterde, P. (1966): Nouvelle flore du Liban et de la Syrie. 1. Atlas, tab. CXXI, fig. 1,2. Beyrouth.
Mulkidžanjan, J.I. (1952): Ulmus L, in Tahtadžjan, A.L. (ed.): FloraAr- menii, 4:338-348. Erevan.
Novak, F. (1927): Ad florae Serbiae cognitiones additamentum alterum. Preslia, 5:57, Praha,
Pančić, J. (1874); Flora Kneževine Srbije: 622. Beograd.
Pančić, J. (1888); Flora agri Belgradensis, Edn. 5:399. Beograd.
Pénses, A. (1949); Uj Ulmus és Qu^rnus alakok a Budai-hegyekhöl. Borbasia-Act. Soc. Bot, Hung., 9J/2:24;25. Budapest.
Petrovic, S. (1882): Flora okoline Niša: 769-770. Beograd.
Planchón, J.E. (1873): Ulmus L, in Candolle, A. de (ed.): Prodromus sy- stematis natural is regni vegetabil is, 17:154-163. Parisiis.
Popovski, P. (1958); Ekolosko-morfoloski i nekoi odgledni svojstva kai nizinskite brestove vo Srednoto Povardarje i Ovce Pole. Skopje. Manuscript.
Popovski, P. (1970 a); Morfološkite odliki na nizinskite brestovi vo Srednoto Povardarje i Ovce Pole, God. Zbor. Zemj.- šum. Fak. Univ. Skopje, 23:87-117. Skopje.
Popovski, P, (1970 b): Nizinskite brestovi vo okolinata na Ulcinj (Crna gora). Ibid,:219-228, Skopje.
Pospichal, E, (1897): Flora des österreichischen Küstenlandes, 1 ; 345 -348. Leipzig u. Wien.
Rehder, A. (1938): New Species, Varieties and Combinations from the Collections of the Arnold Arboretum. Jour. Arn. Arb., 19.3:264- 274, Jamaica Plain, Mass.
Rehder, A. (1949): Bibliography of Cultivated Trees and Shrubs:135-143, 654. Jamaica Plain, Mass.
Rehder, A. (1951): Maniral of Cultivated Trees and Shrubs. Edn. 2. 174- 182. New York.
Reichenbach, L. (1850): leones Florae Germanicae et Helveticae, 12.14: tab. DCLX-DCLXVI. Lipsiae.
Richens, R.H. (1955): Studies on Utmus. 1. The Range of Variation of E- ast Anglian Elms. Watsonia, 3.3:138-154.
Richens, R.H. (1958): Studies on Ulrni^s. 2. The Village Elms of Southern Cambridgeshire. Forestry, 31:132-146. Oxford.
Richens,R.H. (1960): Cambridgeshire Elms. Nature in Cambridgeshire. 3: 18-22.
Richens, R.H. (1968): The Correct Designation of the European Field Elm Fedd. Repert., 79:1-2.
Richens, R.H. (1976): Variation, Cytogenetics and Breeding of the European Field Elm. Annal . Forest., 7,4:107-145. Zagreb.
Richens, R.H. (1977): New Designations in Ulmus minor Mill. Taxon, 26: 583-584.
Richens, R.H. (1980): On Fine Distinctions in UlmiAS L. Taxon, 29.2!2>: 305-312.
Richter, K., GUrke, M. (1897): Plantae Europaeae, 2:72-74. Leipzig.
Ritter-Studnicka, H., Grgic, P. (1971): Die Reste der Stieleichenwälder in Livanjsko Polje (Bosnien). Bot. Jahrb., 91.2/3: 330-347. Stuttgart.
Ritter-Studnicka, H. (1972): Neue Pflanzengesellschaften aus den Karstfeldern Bosniens und der Hercegovina. Bot. Jahrb.,Syst.,92.1: 108-154. Stuttgart.
Rohlena, J. (1942):conspectus Florae Montenegrinae. Presiia, 21: 22. Praha.
Rossi, Lj. (1924): Gradja za floru južne Hrvatske. Prir.I str.Hrv.Slav., SV. 15. Zagreb.
Rouy, G. (1910): Flore de France, 12:265-268. Paris.
Ruppius. M.B. (1726): Flora Jenensis. Edn.2:266. Frankfurt u. Leipzig.
Schneider, C.K. (1904): Illustriertes Handbuch der Laubholzkunde, 1:212- 222. Jena.
Schneider, C.K. (1916 a); Beiträge zur Kenntnis der Gattung Ulmus. 1. Gliederung der Gattung und Uebersicht der Arten. Oesterr.Bot. Zeischr. 66.1/2:21-34. Wien.
Schneider, C.K. (1916 b): Beiträge zur Kenntnis der Gattung ulmus.Z.Ue- ber die richtige Benennung der europäischen Ulmen-Arten.Ibid., 3/4:65-82. Wien.
Schkuhr, C. (1791):Botanisches Handbuch, 1:176-179. Wittemberg.
Schreiber, A. (1958): Ulrmis L. in Hegi, G.: Illustrierte Flora von Mitteleuropa, 3/1.4:246-264. München.
Scopoli, J.A. (1772): Flora Carniolica, 1:107-108, Wiennae.
Simonkai, L. (1878): Bänsägi es hunyadmegyei utazäsom 1874-ben. Math. Term. Közl., 15:596-597. Budapest.
Simonkai, L. (1890): Nagyväradnak žs videkenek növenyvilaga. Nagyvärad Termescetrajza: 124. Budapest.
Simonkai, L. (1898): Öshonos es termesztett Szilfäink fajai.Erdesz.Lap, 37:159-179. Budapest.
Smith, J.E. (1824): The English Flora, 2:19-23. London.
Soö, R., Karpati, Z. (1968): Novenyhatarozo, 2. Kotet. Magyar Flora: 643 -644. Budapest.
Soö, R. (1970): Synopsis systematico-geobotanica florae vegetationisque Hungariae, 4:485-489. Budapest.
Stefanovic, V. (1964): šumska vegetacija šireg područja Trebevića.Nauč. Društ. NR BiH, Radovi 25.7:57-153. Sarajevo.
Stojanov, N., Stefanov, B., Kitanov, B. (1966): Flora na B’lgaria, 1 : 298. Sofija.
Suckow, D.G.A. (1777): Oekonomische Botanik: 39-42. Manheim u. Lautern.
Šloser, J., Vukotinović, Lj. (1869); Flora Croatica: 1006-1007. Zagrebiae.
Tedd, H.G., Turril!, W.B. (1933); On the Flora of the Nearer East. 14. The Elms of Western Thrace. Kew Bull. Miscell .Inform.,5:232-240.
Tahtadžjan, A.L. (1970): Biosistematika: prosloe, nastojaščee,buduščee. Bot. žurn., 55.3:331-346. Leningrad.
Trinajstic, I. (1974): Vlmus I. in: Analitička flora Jugoslavije, 1.3: 428-434. Zagreb.
Tutin, T.G. (1962): Utmus L. in Clapham, A.R. et a1. (ed.):Flora of the British Isles. Edn. 2:562-566. Cambridge.
Tutin, T.G. (1965): Ulmus L. in Tutin, T.G. et al. (ed.): Flora Euro- paea, 1; 65. Cambridge.
Visiani, R. (1842); Flora Dalmática, 1:221. Lipsiae.
Zapalowcz, H. (1908): Conspectus Florae Galiciae Criticus, 2:95-100. Krakow.
Zlataric, B. (1952): Forme nizinskog brijesta, njegovo rasprostranjenje i šumsko-uzgojno značenje kod nas. Zagreb. Manuscript.
