Principi i perspektive unapređivanja proizvodnje šumskog sjemena u Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1965.v1.i3.261Sažetak
UDK 630*232(497.15)
Skoro svi putevi unapređivanja biljne proizvodnje vode preko sjemenarstva. Zato se toj grani odavno posvećuje velika pažnja u ratarstvu, livadarstvu, hortikulturi, cvjećarstvu itd. Međutim, šumsko sjemenarstvo Bosne i Hercegovine u praktičnom pogledu je veoma primitivno i nalazi se skoro u početnom razvoju. Polazeći od činjenice da je i šumsko sjeme nosilac i prenosilac dobrih i loših osobina drveća i da baš od njegovih osobina najviše zavisi kvalitet budućih sastojina, u posljednjim decenijama šumari naprednijih zemalja nastoje da proizvodnju sjemena postave na što savremenije i racionalnije osnove, da tu proizvodnju u naučnom i praktičnom pogledu stalno unapređuju i da na taj način isprave greške iz prošlosti. Na žalost, te su greške kod nas često bile vrlo velike, a mjestimično i zaprepašćujuće. I umjesto da smo i mi odavno pristupili što bržem i temeljitijem otklanjanju grešaka u navedenom smislu, mi čak i sada možemo samo konstatovati da je i u poslijeratnom periodu, koji predstavlja brzi i veliki napredak za sve privredne grane (uključujući tu i šumarstvo), naše šumsko sjemenarstvo u pogledu naučnih istraživanja, zakonskih propisa, organizacije i praktičnog unapređivanja vrlo malo odmaklo. Polazeći od te činjenice, mi ćemo u ovom radu pokušati da na temelju savremenih dostignuća šumarske ekologije, genetike, selekcije, organizacije i mehanizacije damo svoje sugestije za pravilnije i stručnije usmjeravanje proizvodnje šumskog sjemena u SRBiH.
References
Aljbenski A.: Selekcija drevesnih pored i semenovođstvo, Moskva——Lenjingrad, 1959.
Đikić S.: Historiski razvoj devastacije i degradacije krša u Bosni i Hercegovini, Krš Bosne i Hercegovine, Šumarsko društvo NR Hrvatske, 1957.
Đikić S.: Značaj sjemens-ke i rasadničke proizvodnje za povećanje prirasta u prirodnim šumama, Savez poljoprivredno-šumarskih komora Jugoslavije, Beograd, 1960.
Grigoraš B.: Novija konstrukcija šiškosušiljni. Lesnoe hozjastvo broj 11, Moskva, 1961.
Jovančević M.: Osnovni pojmovi iz genetike i izdvajanje semenskih objekata šumskog drveća, Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd, 1961.
Larsen S.: Genetika u silvikulturi (prevod), Savez poljoprivredno šumarskih komora Jugoslavije, Beograd, 1960.
Lindquist B.: Forstgenetik in der schwedischen Waldpraxis, Radebeul und Berlin, 1954.
Marić B., Jovanović M.: Uputstva za izdvajanje i registraciju semenskih objekata četinara, Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd, 1961.
Panov A.: Izdvajanje sjemenskih sastojina, Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd. 1961.
Rohmeder E., Schön bach H.: Genetik und Züchtung der Waldbäume, Hamburg und Berlin, 1959.
Sarai idze G.: Mašina dlja pererabotki semjan kiparisa i drugih cenih porod, Lesnoe hozjastvo broj 12, Moska, 1961.
Schröck O., Kootz F., Hoffmann K.: Forstliche Samenplantagen, Radebeul und Berlin, 1954.
Vemić M.: O klimi Bosne i Hercegovine, referat na III Kongresu geografa Jugoslavije 14—23. IX 1953. u Sarajevu, Geografsko društvo NR BiH, Sarajevo, 1954.
Vidako vi ć M. : Semenske plantaže šumskog drveća, Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd, 1961.
Vince t G.: Vyber a šlechteni v lesnim hospodârstvi Stâtni zemedelskc nakladatelstvi, Praha, 1961.
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Copyright (c) 1965 Salko Đikić, Milorad Jovančević, Aleksandar Panov
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
