Drveće i grmlje mediteranskog zimzelenog područja Hercegovine
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1964.v12.i1.429Sažetak
Jedan od važnih preduslova unapređivanja šumarstva, naročito selekcije i uzgajanja šumskog drveća, na području SR Bosne i Hercegovine je izdvajanje šumskosjemenskih, šumskouzgojnih i šumskogospodarskih područja na ekološkim osnovama (ekološka rejonizacija). Na tom važnom zadatku rade najpoznatiji naši stručnjaci, pa se može očekivati da će u skorije vrijeme biti gotova prva podjela Republike na šumskosjemenska odnosno šumskouzgojna područja. Ta se podjela svakako mora još i u praksi provjeriti, pa docnije eventualno izmijeniti ili nadopuniti. Imajući to u vidu, saopštavamo ovom prilikom neka svoja zapažanja,koja, nadamo se, mogu poslužiti kao prilog potpunijem rješenju ekološke rejonizacije Hercegovine. Pri tome polazimo od pretpostavke da svuda
tamo gdje su prirodne šume odavno posječene, gdje je prirodni sastav vegetacije dosta izmijenjen i gdje dosad nije vršeno tipološko kartiranje,dendrogeografski podaci mogu da posluže, bolje nego ma koja mjerenjainstrumentima, kao indikatori ekoloških odnosno mikroekoloških prilika.
Ovo naročito vrijedi kada su u pitanju mediteranske zimzelene i submediteranske listopadne vrste drveća, koje se u osnovi razlikuju po svojim ekološkim zahtjevima. Uostalom, ta je činjenica već toliko puta potvrđena ne samo u praksi nego i naučnim dokazima.
References
Adamović L., Zimzeleni pojas jadranskog primorja, Glas LXI Srpske akademije nauka, Beograd, 1900.
Adamović L., Die pflanzengeographische Stellung und Gliederung der Balkanhalbinsel, Wien, 1907.
Adamović L., Die VegetationsVerhältnisse der Balkanländer, Leipzig, 1909.
Adamović L., Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig, 1900.
Adamović L., Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore, Rad Jugoslavenske akademije, knj. 188, Zagreb, 1911.
Adamović L., Biljnogeografske formacije zagorskih krajeva Dalmacije, Bosne, Hercegovine i Crne Gore, Rad Jugoslavenske akademije,knj. 193, Zagreb, 1912.
Adamović L., Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena, 1929.
Anić M., Dendrogeografski odnosi otoka Mljeta, Glasnik za šumske pokuse, knj. 8, Zagreb, 1942.
Đikić S., Jovančević M., Panov A., Principi i perspektive unapređivanja proizvodnje šumskog sjemena u Bosni i Hercegovini, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo, Sarajevo, 1965.
Fukarek P., Dendrološke marginalije uz botanički priručnik dra Radovana Domca, Šumarski list, Zagreb, 1952.
Fukarek P., Kartiranje šumske vegetacije i zadaci Zavoda za šumarsku botaniku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, Narodni šumar, Sarajevo, 1952.
Fukarek P., Radovi na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije u BiH, Narodni šumar, 1957.
Jovančević M., Prilog poznavanju šumske vegetacije otoka Sćedra, Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije,Zagreb, 1955.
Petračić A., Zimzelene šume otoka Raba, Glasnik za šumske pokuse, knj. 6, Zagreb, 1938.
Petračić A., Šumski i dendrogeografski odnosi na otoku Braču, Glasnik za šumske pokuse, knj. 8, Zagreb, 1942.
Ugrenović A., Trsteno, Jugoslavenska akademija, Zagreb, 1955.
Walter H., Grundlagen der Pflanzenverbreitung II Teil, Arealkunde, Stuttgart, 1954.
