Zakonski propisi o korištenju i zaštiti šuma u Dubrovačkoj Republici

Sažetak

Zahvaljujući unutrašnjoj slobodi Dubrovačka Republika je bila u mogućnosti da razvije i unaprijedi skoro sve privredne grane. Neke od njih (zanatstvo, pomorstvo, trgovinu) podigla je na zavidnu visinu za ondašnje prilike. Na temelju sačuvanih dokumenata napisane su o tome brojne rasprave, koje služe na ponos ne samo Dubrovniku nego svim našim narodima. Međutim, o dubrovačkim šumama, slobodnim od tuđinskog pustošenja sve do pada Republike, posve malo je pisano. Doduše, nešto o njima nalazimo kod Grujića, Rollera i drugih autora, ali ovi o tome pišu samo usputno, pa mnoga pitanja iz područja šumarstva nisu sređena u jednu cjelinu, i ostala su slabije razjašnjene ili posve nepoznata, iako dokumenti postoje. Dubrovačka Republika počela se rano brinuti za svoje šume. O tome govore poznati izvori, kao: Lastovski statut (1310), Stonske odredbe (1333-1406) i razne odluke Senata, sačuvane u Zelenoj, Žutoj i drugim knjigama. Ovom prilikom osvrnućemo se na važnije propise i postupke Republike u vezi sa zaštitom šuma na njenom području. Ovaj rad posvećujem uspomeni akademika A. Ugrenovića, koji,nas,je ističići važnost  istorijskih podataka, podstakao na ova istraživanja. I ovom prilikom zahvaljujem se arhivisti Zdravku Šundrici, čijom smo požrtvovanošću došli do pojedinih dokumenata iz Dubrovačkog arhiva i drugih izvora.