Dendrološko-krajobrazna valorizacija smokve (Ficus carica L.) u vrtovima Šibenika
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i2.82Ključne riječi:
fig, floristic research, valorization, esthetic value, landscapeSažetak
UDK: 634.37:712.25(497.5 Šibenik)
Kultura uzgoja smokve (Ficus carica L.) na području grada Šibenika je u većoj mjeri vezana za ruralna područja, a u sustavu gradskog zelenila je rijetka i sporadična. Njena ukrasna sposobnost se ogledava u ukrasnoj sivoj kori, krošnji, krpastom listu i prepoznatljivom sitnijem ili krupnijem plodu crne ili zelene boje što opet zavisi o kultivaru. Također je dekorativna i u zimskom razdoblju kada do izražaja dolazi interesantan oblik debla. Upravo zbog izrazito dekorativnih karakteristika te kulturološke vrijednosti smokve, neophodno je smokvi dati onaj značaj u krajobraznoj arhitekturi koji joj pripada obzirom na njen doprinos vizualnom geštaltu u autentičnosti prostora. Za postizanje stvarne estetske vrijednosti određenog prostora ne bi se smjela koristiti s netipičnim mediteranskim vrstama. Cilj ovog rada je izvršiti krajobraznu valorizaciju, inventarizaciju i predočiti estetsku ocjenu vrtnih krajobraza sa smokvom. Provedena je taksonomska analiza vrtova sa smokvom, kao prostornim akcentom, na području Šibenika. Prema rezultatima terenskih istraživanja evidentno je, obzirom na tip habitusa (po Erhardtu i dr. 2002), da u vrtovima dominiraju vrste ukrasnog bilja grmolike forme (18 svojti), a potom slijedi forma stabla (8 svojti). Temeljem dobivenih rezultata kod istraživanja vizualnog geštalta, putem anketnog ispitivanja, možemo zaključiti da građani ugodno doživljavaju parkovne prostore sa smokvom te da ista ima veliki značaj za krajobraz, što se može koristiti i u brandiranju Šibenika i okolice.
References
BORZAN, Ž. (2001): Imenik drveća i grmlja: latinski, hrvatski, engleski, njemački sa sinonimima. Hrvatske šume p.o. Zagreb.
CORNARA, L., LaROCCA, A., MARSSILI, S., MARIOTTI, M.G. (2009): Traditional uses of plants in the Eastern Riviera (Liguria, Italy). Journal of Ethnopharmacology. 125: 16.
DOMAC, R. (1994): Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Zagreb.
ERHARDT, W., GöTZ, E., BöDEKER, N., SEYBOLD, S. (2002): Zander. Handwörterbuch der Pflanzennamen. 17. Auf. Eugen Ulmer, Stuttgart.
HORVATIĆ, S., TRINAJSTIĆ, I. (1967-1981): Analitička flora Jugoslavije. Šumarski fakultet, Sveučilišna naklada Liber. Zagreb.
IDŽOJTIĆ, M. (2009): Dendrologija-List. Šumarski fakultet Zagreb: 904.
MITIĆ, B., BORŠIĆ, I., DUJMOVIĆ, I., BOGDANOVIĆ, S., MILOVIĆ, M., CIGIĆ, P., REŠETNIK, I., NIKOLIĆ, T. (2008): Alien flora of Croatia: proposals for standard sin terminology, criteria and related dana-base. Natura Croatica. 17 (2): 73-90.
MUJIĆ, I., KALIĆ, S., ŠAROLIĆ, M., GUGIĆ, M. (2014): Prerada smokava. Veleučilište u Rijeci.
ŠUGAR, I. (2008): Hrvatski biljni imenoslov. Matica Hrvatska. Zagreb. 2008: 977.
VIDAKOVIĆ, M., FRANJIĆ, J. (2004): Golosjemenjače. Šumarski fakultet Zagreb. 823.
VEGO, D. (2008): Wild fig (Ficus carica L. var caprificus) in Herzegovina. Pomologia Croatica, Vol. 14, br. 2: 73.
