Promjene svojstava zemljišta i kruženje materije poslije primjene golih sječa u šumama bukve i jele sa smrčom

Autor(i)

  • Čedomir Burlica Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Vladimir Beus Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Vitomir Stefanović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Ivan Vukorep Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Loti Manuševa Institut za istraživanje i projektovanje u Šumarstvu OOUR SILVA
  • Jelena Živadinović Biološki Institut Univerziteta u Sarajevu
  • Milutin Cvijović Biološki Institut Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i18.276

Ključne riječi:

promjene, svojstva, zemljište, gole sječe, kruženje materije, šume bukve i jele sa smrčom

Sažetak

UDK  630*114:630*22(497.6)         

Svako gazdovanje šumama ima svoje prednosti i nedostatke, pa su zato u praksi prisutni pobornici i protivnici pojedinih načina gazdovanja. Takav je slučaj i sa primjenom "skupinasto-golih sječa", kada su u pitanju posljedice koje ovaj vid sječa izaziva u kruženju materija i svojstvima zemljišta i staništa u cjelini.

Primjena "skupinasto-golih sječa" u savremenom gazdovanju šumama postaje sve aktuelnija iz dva razloga:

  1. Koncentracijom sječa postiže se veća produktivnost rada i ekonomski efekti;
  2. Ovim načinom se radikalnije popravlja relativno nepovoljno stanje šumskog fonda.

Medjutim, primjena ovih sječa, iz opravdanih razloga (opasnost od erozije, opasnosti vjetroizvala, promjena fitoklimata.zakorovljavanja, zatravijivanja i drugo), izaziva u jednom krugu šumarskih stručnjaka suprostavljanje bez obzira o kojim se stanišnim uslovima radi. Da bi se utvrdile promjene staništa i dobili pouzdaniji podaci o djelovanju golih sječa izvršena su stacionarna istraživanja u tipu šume bukve i jele sa smrčom iznad verfenskih sedimenata na distričnom kambisolu (kiselom smedjem zemljištu) na Zvijezdi planini.

Za istraživanje ovakvog karaktera ni u svijetu nema mnogo podataka, iako su multidisciplinarna istraživanja dosta česta i veći nom su stacionarna, na primjer u okviru projekata :"čovjek i biosfera", "Internacionalni biološki program" i drugi. S obzirom na finansijske i tehničke mogućnosti u nas još uvijek ne postoje uslovi za realizaciju većih projekata i zato naši rezultati istraživanja imaju ograničen karakter. U njima su obuhvaćeni oni parametri šumskih staništa koji se mogu pratiti jednostavnijim metodama u relativno ograničenom obimu i vremenskom periodu. Za potpunija istraživanja ove vrste nužan je znatno duži period osmatranja i veći broj objekata ispitivanja.

I pored svih naznačenih ograničenja provedenih istraživanja, ovaj rad ima poseban značaj u uslovima šumarstva Bosne i Hercegovine pa i šire, jer u izvjesnom smislu predstavlja pionirski poduhvat ove vrste.

References

Aleksandrova, L.N. (1960): 0 primenenii pirofosfata natrija dl ja videlenija iz počvi svobodnih gumusovih veščestv i ih organo-mineral.Počvovedenie No 2. Moskva.

Bascamb, C.L. (1968): Distribution of pyrophosphate extractable iron and organic carbon in soils of various group. The Journal of soil science vol 19, No 2.

Braun-Blanket, J. (1932): Plant sociology. New York.

Bremner, J.M. (1949): Studies on soil organice matter. Part I. The chemical nature of soil organic nitrogen. The Journal of agricultural science, Cambrigde, vol XXXIX;

(1968): The nitrogenous constituents of soil organic matter and their role in soil fertility. Organice matter and soil fertility Pontificiae Academiae Scientiarum Scripta varia. Roma,

Brown, G.W. (1970): Predicting the Effect of Clearcutting on Stream Temperature. Journal of Soil and Water Conservation Vol, 25 No 1.

Burlica, C. (1972): Vodni režim najvažnijih tipova šumskih zemljišta Bosne. Dokt. dis. Sarajevo.

Cheng, H.H. and Kurtz, L.T. (1963): Chemical distribution of added nitrogen in soils. Soil Science Society of America proceedings, No 3, vol 27.

Cvijović, J.M. (1971): Ekološka diferencijacija vrsta roda Tomocerua (Collembola). GZM. X. prirodne nauke i

(1972): Vertikalna distribucija vrsta Entomobryidae, Sminthuridae (Collembola) i Acerentomoidea (Protura u zemljištima prašumskog područja Perućice). Zemljište i biljka, vol 21. No 1;

(1974): Distribucija vrsta Aaerentomoidea (Protura),Entomobryidae i Sminthuridae (Collembola) u zemljištima na širem području prašume Perući ce. GZM. Sv. XIII. Prirodne nauke, Sarajevo;

(1976): Distribucija vrsta Entomobryidae,Sminthuridae (Collembola) i Aaerentomoidea (Protura) u zajedni čama na širem području planine Bjelašnice. GZM. Sv. XV. Prirodne nauke. Sarajevo;

(1976): Distribucija vrsta Entomobryidaeл Sminthuridae (Collembola) i Aaerentomoidea (Protura) u zajedni čama na širem području planine Jahorine. GZK. Sv. XVI. Prirodne nauke. Sarajevo.

Davis, B.N.K. (1963): A study of microarthropod communities in mineral soils near Corby, Northants. J. Anim. Ecol. 32.

Drinić, P. (1956): Taksacioni elementi sastojina jele, smrče i bukve prašumskog tipa u Bosni. Radovi Polj.šum. fak., sv. I, br. 4, Sarajevo.

Ebermayer, E. (1876): Die gesammte lehre der Walds tren, Springen Verlag,Berlin.

Eilemberg, H. (1971): Introductory Survey. Integrated Experimental Ecology, Berlin.

Gisin, H. (1960): Collenbolenfauna Europas. Geneve.

Glišić, M. (1951): Fitocenološki pogledi na pošumljavanje šumskih požarišta. God. Biol. inst. u Sarajevu, sv. 1-2, Sarajevo.

Ilijanić, Lj., Meštrov, K. (1975): Trajne plohe za dugoročna istraživanja ekosistema, Eko vol. 10. No 1.

Janković, M.M. (1976): Ekosistemski pristup biogeocenološkim proučavanjima naših ekosistema. Eko vol. 11. No 1.

Jorgensen, J.R. (1967): Fractionation of nitrogen in three forest soils. Soil Sei Soc of Amer. Proc, vol 31. No 5.

Keller, H. (1965): Hydrologische Beobachtunen in, Flysch rebiet beim Schwarzee. Mitt. Schweiz. Ans. für das Forst. Vers;

(1970): Factors Affecting Water Quality of Small Mountain Catchments. Journal of hydrology Vol. 9. No 2.

Klimo, E. et al. (1977): Information Report. Institut of Forest Ecology, Brno.

Mc Keague, J.A. (1968): Humic - fulvic acid ratio, Al, Fe and C in pyrophosphate extracts as criteria of A and B horizons. Can. J. soil sci. Vol. 48.

Manuševa, L. et al. ( 1976): Istraživanje plodnosti, osnove za primjenu mineralnih djubriva i problema organske materi je u šumskom zemljištu. Sarajevo (rukopis).

Manuševa, L, ( 1976): Forme azota u tipovima tala pod sastojinama crnog bora na peridotitu centralne Bosne. Zemljište i biljka, vol. 25. No 3. Beograd.

Milosavljević, R. (1977): Opšta klasifikacija tipova klime BiH. Seminar o korištenju karata u šumarstvu, Sarajevo.

Mišić, V., Borisavljević, Lj. (1972): Differentation of herbaceous plants synusiae on phytocenotic microcomplex in the experimental wood of sladun and cerris (Quevoetum farnetto - cerris serbicwv) on

the Avala Experimental Station. Arhiv bioloških nauka, Beograd, vol. 24, No 1-2 pp.

Mišić, V., Dinić, A. (1970): Uporedna kvali tativno-kvantitativna analiza sinuzija zeljastih biljaka dveju ekoloških varijanti zajednice kitnjaka sa festukom (Festueo-Quevcetum petraeae Jank. 1968.7 u stacionaru na Fruškoj Gori. Bulten de L’Inst. et du Jardin botaniques de l’Univ. de Belgrade, V, (1-4).

Mišić, V., Todorović, M.M., Janković, M.M., Nedeljković, R. (1976)Rezultati višegodišnjih stacionarnih istraživanja ekosistema Srbije, Ekologija, vol. 11. No 1. Beograd.

Nagarajarao, Y. (1965): Gefügebildung in Pelosolen. Doct. dis.,Hohenheim.

Nosek, J. (1973): The European Protura. Geneve.

Polataev, I.A. (1966): 0 matematičeskih modelah elementarnih processov v biogeocenosah, Problemi Kibernetiki 16, str. 171-190, Moskva.

Smith, S.J. and Young, L.B. ( 1975): Distribution of ni trogen forms in virgin and cultivated soils. Soil sci. Vol. 120, No 125.

Springer, U., Klee, J. (1958): Die Characterisierung und Unterscheidung von Waldhumus formen mittels der Natronlauge und Natriumpyrophosphat Extraction und der Stickstoff-Fraktionierung. Zeitschrift für Pflanzenernährung, Düngung, Bodenkunde, Band 80.

Stach, J. (1960): The Apterigotan fauna of Poland in relation to the World Fauna of this group of insects. Tribe: Orchesel1ini.

(1963): The Apterygotan fauna of Poland in relation to the World-Fauna of this group of Insects. Tribe: Entomobryini.

Stefanović, V. (1960): Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Naučno društvo NR BiH, knjg. 4, Sarajevo.

Sukačev, V.N. (1964): Osnovi lesnij biogeocenologii, Nauko, Moskva.

Šaly, R. (1970): Soil Conditions on Plots with Direct Change of Coppice.Zbornik Vedeckych Prac Lesn. Fak. VŠLD, Zvolen.

Tüxen, S.L. (1954): The Protura. Herman, Paris.

Ulrich, B. ( 1976): Stoffhaushalt von Wald-Ökosystemen,Inst, für Bodenkunde und Waldernährung der Universitet Göttingen.

Vujević, P. (1956): Klimatološka statistika. Naučna knjiga, Beograd.

Vukičević, E. (1965): Sukcesija vegetacije i prirodno obnavljanje šuma na šumskim požarištima u Srbiji. Glas. šum. fak., sv. 29, Beograd.

(1968): Rezultati istraživanja vegetacije metodom trajnih kvadrata. Glasn. šum. fak., No 34, Beograd.

Vukorep, I. (1975): Problematika istraživanja režima elemenata mineralne ishrane šumskog drveća, ferti1 i zaci je u šumarstvu. Simp, o problemima istraživanja šumskih zemljišta, ANlJBiH, Sarajevo;

(1978): Tlo - Uticaj načina gospodarenja na tlo, šumarska enciklopedija, Zagreb (u štampi).

Wood, T.G. (1967): Acari and Collembola of moorland soils from Yourkschire, England. Oikos 18.

Zannelli, S. (1969): A supra metodologici de cerceta^easubstanntelor humice si a complexelor organominerale din solurüe de munte. Solurile MunitilorBucegi, Lucrarile Conferintei nationale de pédologie. Azuga, Septembrie, 1969.

Downloads

Objavljeno

03. 10. 1983.

How to Cite

Burlica, Čedomir, Beus, V., Stefanović, V., Vukorep, I., Manuševa, L., Živadinović, J., & Cvijović, M. (1983). Promjene svojstava zemljišta i kruženje materije poslije primjene golih sječa u šumama bukve i jele sa smrčom . Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 18(1), 1–95. https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i18.276

Broj časopisa

Rubrika

Originalni naučni rad

Most read articles by the same author(s)

<< < 1 2 3