IZNALAŽENJE KRITIČNOG PRESJEKA PROSTO POLOŽENIH NOSAČA

Sažetak

Kod mostova, kranskih staza i sličnih konstrukcija opterećenih, pored stalnog, još i raznolikim pokretnim teretima, postoje neiscrpne mogućnosti raznih kombinacija opterećenja koja u krajnjem slučaju, u kritičnom presjeku, daju maksimalnu veličinu momenta savijanja.

Kod prosto položenih nosača obično se kritički presjek iznalazi bilo na osnovi Winklerovog kriterija sa pojedinačnim silama koje zamjenjuju učinak točkova vozila — bilo po Ing. Karigu, koji pored ovih sila koje pretstavljaju vozila uzima i jednoliko opterećenje ispred i iza vozila, kao zamjenu za ljudsku navalu, Međutim ni kod jednog od ova dva kriterija ne uzima se u obzir utjecaj od stalnog opterećenja tj. od vlastite težine konstrukcije i gornjeg stroja mosta.

Pošto je stalno opterećenje u normalnim slučajevima simetrično, kritički presjek neopterećenih mostova i sličnih konstrukcija nalazi se u sredini nosača, ali se on pri nesimetričnom pokretnom opterećenju stvarno nalazi u polovici otstojanja između rezultante svih tereta koji djeluju na nosač i najbližeg joj težeg tereta.

Međutim, stalno opterećenje mnogih konstrukcija, a naročito armirano-betonskih mostova, pretstavlja pretežni dio cjelokupnog opterećenja te se ne bi smio zanemariti njegov neposredni uticaj, naročito zbog toga što se usljed ovog kritični presjek približava ka sredini raspona.

Udovoljavanje ovom zahtjevu cilj je ove rasprave u kojoj se iznosi način na koji se prilikom  određivanja -kritičnog presjeka prosto položenih nosača uzima u obzir kako simetrično, jednoliko stalno opterećenje tako i nesimetrično pokretni tereti.

Za drumske mostove pretpostavlja se, pri teme, da je zadnji točak vozila teži od prednjega, te se u daljnim izvodima uzima, prilikom kombinovanja stalnog sa raznim mogućnostima pokretnog opterećenja, da se kritični presjek redovno nalazi ispod težeg točka vozila.