Analysis of Architectural Elements of the Modern Period and Inventory of the Dendroflora of the History Museum in Sarajevo
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2021.v51.i2.358Abstract
The minimalist approach in the design of the History Museum is reflected mainly on construction, which is manifested in slender steel pillars and cassette concrete mezzanine structures. The essence of the object is partly reflected in its physical appearance, and partly in its symbolism in accordance with the time in which it was created, evoking a timeless abstract volume that speaks of the vision of the designer and the deeper universal meaning of the object structure. Taxonomic identification determined the total number of registered woody properties and amounts to 43 taxa (18 tree taxa and 25 shrub taxa). All identified taxa come from 21 families, or 34 genera. The highest percentage of taxa is of Eurasian origin 26.2%, followed by horticultural taxa 23.8%, taxa of Asian origin 21.4%, American 14.3%, European origin 11.9% and taxa of Mediterranean origin 2.4%. The obtained results are a continuation of efforts on a documented approach to inventorying the dendrological content of urban greenery in Sarajevo.
References
Avdić, J.; Ljujić–Mijatović, T. (2003): Hortikultura u svrhu očuvanja kulturne baštine u periodu turske vladavine, Zbornik radova šumarstvo i hortikultura, Prvi simpozij poljoprivrede, veterinarstva i šumarstva (Neum, 14.-17. maja 2003.), Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, str. 199-204.
Bašić, N.; Hadžidervišagić, D.; Hadžić, S. (2019): Inventarizacija dendroflore Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva, Naše šume, UŠIT FBiH, God. XVII, Br. 56/57, Sarajevo, str. 79-89.
Bektić, S.; Huseinović, S.; Šabanović, E. (2020): Dendroflora urbanog područja općine Srebrenik, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Svezak 50, Br. 2, Sarajevo, str. 49-58, https://doi.org/10.54652/rsf.2020.v50.i2.348
Džiko, E. (2015): Determinacija estetskih i funkcionalnih parametara potrebnih za oblikovanje prostora oko objekta specijalne namjene ‒ Historijski muzej BiH, Master rad, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Čaušević, A.; Idrizbegović-Zgonić, A.; Rustempašić, N.; Kahrović-Handžić, L. (2018): A Case Study: Restoration of Historical Museum in Sarajevo (1963) – A Modernist Ruin, University of Sarajevo, Faculty of Architecture, Sarajevo.
Hadžić, S.; Hadžidervišagić, D.; Vojniković, S.; Pintarić Avdagić, B.; Bašić, N. (2016): Inventarizacija dendroflore javnih zelenih površina grada Jajca, Naše šume, UŠIT FBiH, God. XV, Sarajevo, Br. 44/45, str. 57-66.
Hadžidervišagić, D.; Čabaravdić, A. (2021): Važnost i strukturna raznolikost stabala u povijesnom parku, Šumarski list, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, God. CXLV, Br. 3-4, str. 117-125. https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.1
Hadžidervišagić, D. (2018): Pejzažno-arhitektonska i istorijska analiza Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva ‒ koncept razvoja, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Hadžidervišagić, D. (2011): Historijski razvoj urbanih zelenih površina u Sarajevu, Naše šume, UŠIT FBiH i HŠD, God. X, Br. 24-25, Sarajevo, str. 23-31.
Hessayon, D. G. (2001): Cvatući grmovi, Mozaik knjiga, Zagreb.
Horvat, G.; J. Franjić (2016): Invazivne biljke kalničkih šuma, Šumarski list, Hrvatsko šumarsko društvo, God. CXXXX, Br. 1-2, Zagreb, str. 53-64.
Hiller, P.; A. Coombes (2002): The Manual of Trees and Shrubs, David & Charles Book, Winchester, England.
Idžojtić, M. (2009): Dendrologija list, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Janjić, N. (1966): Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Radovi-XXIX, Odjel prirodno-tehničkih nauka, knjiga 9, Sarajevo, st. 115-186.
Janjić, N. (1984): Dalji prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Radovi-LXXVI, Odjel prirodno-matematičkih nauka, knjiga 23, Sarajevo, str. 185-218.
Janjić, N. (1996): Četvrti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Radovi-LXXXIX (1992-1996), Odjel prirodno matematičkih nauka, knjiga 23, Sarajevo, str. 67-107.
Janjić, N. (1998): Peti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 1, knjiga XXVIII, Sarajevo, str. 41-75.
Janjić, N. (2002): Šesti prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 1, knjiga XXXII, Sarajevo, str. 53-97.
Jovanović, B. (2000): Dendrologija, Univerzitetska štampa, Beograd.
Krpo, M. (2021): Avlija između tradicionalnog i savremenog ‒ na primjeru grada Sarajeva, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Krüssman, G. (1983): Handbuch der Nadelgehölze, 2. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg.
Krüssman, G. (1976-78): Handbuch der Laubgehölzel, II, III, 2. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg.
Mešić, A.; Hadžidervišagić, D.; Spasojević, B.; Bašić, N. (2017): Inventarizacija i zaštita parkovske baštine na primjeru Gradskog parka “Zrinjevac” u Mostaru, Naše šume, UŠIT FBiH, God. XVI, Br. 46/47, str. 42-49.
Milinović, V. (1999): Povijest pejzažne arhitekture, Skripta, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Muratović, E. (2021): Analiza stanja i koncept razvoja parka kod Druge gimnazije (Park Svjetlosti) u Sarajevu, Magistarski rad, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Pintarić-Avdagić, B.; D. Hadžidervišagić; A. Avdagić; S. Hadžić; N. Bašić (2015): Procjena stanja i mogućnosti za unaprjeđenje dendrološkog sadržaja arboretuma „Slatina“, Naše šume, UŠIT FBiH, God. XIV, Br. 40/41, Sarajevo, str. 45-54.
Stefanović, V. (1955): Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline, Nauč. Druš. NRBiH Radovi - V, Odjelj. privr.-tehn. nauka, knj. 1, Sarajevo, str. 75-109.
Šačić, D. (2021): Valorizacija i revitalizacija Malog parka u Sarajevu, Magistarski rad, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Šilić, Č. (1964): Prilog poznavanju dendroflore Banja Luke i okoline, Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, God. IX, knj. 9, sveska 2, Sarajevo, str. 1-84.
Šolić, P. (1974): Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore parkova i nasada Mostara i okoline, Hortikultura, Split.
Veljović, Z. (2012): Identifikacija, valorizacija i zaštita povijesnih perivojnih površina Banje Ilidža i Velike aleje u Sarajevu, Magistarski rad, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Vidaković, M. (1982): Četinjače ‒ morfologija i varijabilnost, JAZU i Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Vukićević, E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd.
Warda, H-D. (2001): Das große Buch der Gartenund Landschaftsgehölze, 2. erweiterte Auflage, Bruns Pflanzen, Bad Zwischenahn.
*** Inventarizacija i geografska interpretacija invazivnih vrsta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Studija, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo, 2019.
*** Odluka o proglašenju zgrade Historijskog muzeja BiH za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 103/12).
*** Muzej revolucije, https://monifinci.com/muzej-revolucije/ [on-line: 01.07.2022.]
*** Slika 1. http://bih-x.info/otvorena-izlozba-polet-zena-u-historijskom-muzeju-bih/ [on-line: 18.07.2022.]
*** Slika 3. https://bhrt.ba/spomenici-drugog-svjetskog-rata-na-izlozbi-u-historijskom-muzeju-bih/ [on-line: 18.07.2022.]
