ZAJEDNICA BIJELOG BORA (Pinetnm silvestris dinaricum prov.) I NEKE NJENE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1958.v6.i3.401Abstract
U Bosni i Hercegovini, osim pojedinih navoda o nalazištima bijelog bora u radovima botaničara, nemamo dosad nekih iscrpnijih podataka.Zato se već upočetku istraživanja šumskih zajednica sa bijelim borom postavilo kao osnovno pitanje — poznavanje areala ove naše vrste drveća. Radovi na utvrđivanju areala nagovijestili su da se bijeli bor pojavljuje u vrlo različitim prirodnim uslovima (u pogledu nadmorske visine, geološke podloge, ekspozicije, florističkog sastava i strukture zajednica). Nakon utvrđivanja areala (25) započeta su 1955 godine, u okviru već ranijih radova na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije u NRBiH., pod rukovodstvom dr. P. Fukareka, i fitocenološka istraživanja zajednica sa bijelim borom. Prva i najopsežnija istraživanja započeta su u 1955 godini na visoko-planinskom krečnjačkom području istočne Bosne, koja su nastavljena tokom 1956 i 1957 godine. Isto tako, prilikom izrade vegetaciske karte šumskih zajednica na području zapadne Bosne u avgustu i septembru 1955 godine, istražen je i veći broj sastojina sa bijelim borom na Šator Planini. Staretini, Goliji, Cincaru, Kujači, Malovanu i Hrbljinskoj Planini, čiji se rezultati ovdje iznose. Kod izrade ovog rada pomogle su Stanimirka Milanović i Željka Bjelčić determinaciju nekih kritičnih vrsta zeljaste flore. Zahvaljujući njima, snimci u tabeli su potpuni. Karte i grafikone izradio je tehničar Zavoda Ahmed Celjo.
References
Adamović L.: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije,Hercegovine i Crne Gore. Iz knjige »Rada« Jugoslav. Akad. Znanosti i Umjetnosti, Zagreb, 1911.
Boschlin K.: Ueber den Fohrenwald (Pinetum silvestris moliniosum). Mitt. s. Aarg. Naturf. Ges., 22, 1946.
Beck G. M.: Flora Bosne, Hercegovine i oblasti Novog Pazara. Izdanje Srpske Kralj. Akademije, Beograd - Sarajevo, 1927.
Braum-Blanquet J.: Die xerothermen Pflanzenkolonien der Fohrenregion Graubiinden. Vierteljahreschrift der Naturf. Gesellschaft in Zurich, 62 Jahrg. 1917, Heft 1, 2.
Braum-Blanquet, J. Palman H., Bach R.: Pflanzensociologische und Bodenkundliche Untersuchungen im schweizerischen Nationalpark und seinen Nachbargebieten. Bd. 1. V. Zurich, 1954.
Braum-Blanquet J.: Uebersicht der Pflanzengesellschaften Ratiens »Vegetatio« Vol. II. 1949-1950.
Etter H.: Ueber die Waldvegetation am Siidostrand des schweizerischen Mittellandes. Mitt. der Schweiz. Anstalt fiir d. forstl. Versuchswesen,XXV. Bd. Heft 1. Zurich, 1947.
Fukarek P.: Prilog poznavanju šumske vegetacije nekih zapadno-bosanskih i hercegovačkih planina, »Narodni šumar«. Sv. 3-4, Sarajevo, 1956.
Gams H.; Uber Reliktfohrenwalder und das Dolomitphanomen. Verdff. d. Geobot. Inst. Riibel in Zurich. Heft 6. 1930.
Hegi G.: Illustrierte Flora von Mitteleuropa. Bd. IV 3. Munchen.
Hess E.: Die autochtonen Fohrenrassen des Wallis. Schweiz. Zt. f. F. W.93. Zurich, 1942.
Horvat I.; Šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb, 1950.
Horvat I.: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, knj. 6. Zagreb, 1938.
Horvat I.: Zanimljiv nalaz samonikle borove šume pod Obručem. Biološki Glasnik. Zagreb, 1956.
Jakšić T.: Letimičan pregled geološkog sastava Bosne i Hercegovine. »Bosna i Hercegovina kao privredno područje«. Sarajevo, 1938.
Jovanović B.: O jednom staništu crnog bora u jugoistočnoj Srbiji. Glasnik Šumarskog fakulteta, br. 2. Beograd, 1951. 17.Jovanović B.: Dendrologija sa osnovama fitocenologije. Beograd, 1956.
Katzer F.; Geološka pregledna karta Bosne i Hercegovine. Izdanje Zemalj. Geol. Zavoda u Sarajevu, Sarajevo, 1921.
Koch W.: Die pflanzegeographische und soziologische Stellung der Fohre in der Schweiz. — Schw. Zt. f. F. W. 97, 1946. 20.Lintner V.: Borove šume okoline Priboja na Limu i Divčibara na Maljenu. Zbornik radova SAN. knj. XI. Beograd, 1951.
Moscheles J.: Das Klima von Bosnien und Hercegowina. Sarajevo, 1918.
Pavlović Z.: Vegetacija planine Zlatibora. Zbornik radova SAN. Knjiga XI. Institut za ekologiju i biogeografiju, Knj. 2. Beograd, 1951.
Rajevski L.: Borove šume u predelima od Mokre Gore do reke Uvac. Zbornik radova SAN. knj. XI. Beograd, 1951.
Schmid E.: Reliktfohrenwalder der Alpen. Mitt. aus dem botanischon Museum der Universitat Zurich CLH. Bern, 1936.
Stefanović V.: Areal prirodnog rasprostranjenja bijelog bora (Pinus silvestris L.) u Bosni i Hercegovini. (Rad u štampi). 26.Tomažič G.: Asocijacija borovih gozdov v Sloveniji. Separat iz »Razsprav« Matem. prirod, razreda akademije znanosti in umetnosti v Ljubljani Knj. I. Ljubljana, 1940.
Tomažič G.: Asocijacije borovih gozdov v Sloveniji. Akadem. znan. in umetn. v Ljubljani, Knj. II. Ljubljana, 1942.
Vemić M.: O klimi Bosne i Hercegovine. III Kongres Geografa Jugoslavije, Sarajevo, 1954.
