Nalazište maljave breze (Betula pubescens ehrh.) U podnožju planine Romanije kod Mokrog
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1961.v9.i6.409Sažetak
Posto je I. Pevalek (8,9) našao maljavu brezu (Betula pubescens Ehrh.) u Hrvatskoj kod Blatuše, moglo se pretpostaviti da ce postojati pojedini lokaliteti, odnosno prelazi areala ove vrste iz Južnih Alpa, Karpata i Vlasine u Srbiji, koje je svojevremeno opisao J.Pančić (7). I zaista, kasniji nalazi N. Košanina(6)i B. Jovanovića(5) u Srbiji, J. Rohlene (11) u Crnoj Gori, B. Zlatarića (17) u Hrvatskoj potvrdili su da se ovaj disjunktni areal maljave breze pojavljuje u vidu manjih izolovanih otoka na širem podrucju nase zemlje. To je u skladu sa samim karakterom ove vrste kao glacijalnog relikta i flornogenetskim odnosima tresetišta, za koje je, kao staništa, pretežno vezana maljava breza. Interesantno je, medutim, napomenuti u vezi sa izloženim da su neki autori i prije nego što su otkrivena danas poznata nalazišta maljave breze njoj pridavali znatno širi areal nego sto je on bio dotada poznat. Pa ipak, i pored uvjerenja i pretpostavke nekih autora da je maljava breza kod nas šire rasprostranjena, na primjer K. Bertsch-a (2), koji je obuhvatio njen areal za jedan dio Balkanskog poluostrva i nase zemlje, ili B. Zlatarića (17), koji je na osnovu dotadanjih nalaza maljave breze predviđao »da će se nalazi ove vrste kod nas umnožiti«, sve do 1957. godine nije bilo sigurno da li je maljava breza raširena i na području Bosne i Hercegovine. Kad su posljednjih nekoliko godina otkrivena nalazišta maljave breze na Romaniji planini, kod Sokoca, na Brezjaku P. Fukarek,(4) i kod Han-Krama V. Stefanović (12), zatim nalazišta na Konjuh planini i na Podrašničkom polju kod Mrkonjic-Grada, koje je otkrila H. Riter Studnicka (10), sasvim je postalo sigurno da je ovaj glacijalni relikt kod nas šire rasprostranjen. Najnovije otkriveno nalazište maljave breze na Triješnju, kod Mokrog, ispod glavnog grebena Romanije planine, koje je geografski veoma blisko sa prva dva otkrivena nalazišta u Bosni, još jednom potvrđuje naprijed iznijete konstatacije.
References
Ascherson P.- Graebner P. -Synopsis der mitteleurop. Flora, IV. Bd., Leipzig, 1908.
Bertsch K.-Geschichte des deutschen Waldes, Jena, 1940.
Fekete L.- Blattny T.- Die Baume und Strauche des Ungarischen Staates, Selmecbanya, 1913.
Fukarek P. Da li je cretna breza (Betula pubescens Ehrh.) raširenai na području Bosne i Hercegovine. »Narodni šumar«, sv. 1—3, Sarajevo, 1957.
Jovanović B. Neka zapažanja o brezi i jeli u našim šumama. Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, 1950.
Košanin N. Vlasma — biljno-geografska studija. Glasnik Srpske kr. Akad. LXXXI, Beograd, 1910.
Pančić J. Flora Principatus Serbiae, Beograd, 1878.
Pevalek I. Prilog poznavanju naših breza. Farmaceutski vjesnik, Zagreb, 1942.
Pevalek I. Geobotanička i algološka istraživanja cretova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad Jugosl. Akad. znanosti i umjetnosti, knj. 260, Zagreb, 1925.
Riter-Studnička H. Dalja nalazišta cretne breze (Betula pubescens Ehrh.) na području Bosne i Hercegovine. »Narodni šumar«, sv. 5—6, Sarajevo, 1959.
Rohlena J.-Conspectus Florae Montenegrinae. »Preslia«, XX—XXI, Praha, 1942.
Stefanović V. O novom nalazištu maljave breze (Betula pubescens Ehrh.) u NR Bosni i Hercegovini. »Narodni šumar«, sv. 1—3, Sarajevo, 1958.
Stefanović V. -Popović B.: Tipovi šuma na verfenskim pješčarima i glincima u podfOčju istočne i jugoistočne Bosne'(Manuscript).
Stefanović V. - Sokač A. Šuma bijelog bora i maljave breze na rubu tresetišta (Manuscript).
Schneider C. K. Illustriertes Handbuch der Laubholzkunde, Bd. I., Jena 1906.
Wodziczko A. Torfowisko Bara na Zwijezda Planina w Bosni. Acta Societ. Botanic. Poloniae, Warszawa, 1934.
Zlatarić B. Još jedan podatak o rasprostranjen ju breze cretuše (Betula pubescens Ehrh.) kod nas. Glasnik Biološkog instituta u Sarajevu, Sarajevo, 1950.
