Promjene svojstava zemljišta i kruženje materije poslije primjene golih sječa u šumama bukve i jele sa smrčom
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i18.276Ključne riječi:
promjene, svojstva, zemljište, gole sječe, kruženje materije, šume bukve i jele sa smrčomSažetak
UDK 630*114:630*22(497.6)
Svako gazdovanje šumama ima svoje prednosti i nedostatke, pa su zato u praksi prisutni pobornici i protivnici pojedinih načina gazdovanja. Takav je slučaj i sa primjenom "skupinasto-golih sječa", kada su u pitanju posljedice koje ovaj vid sječa izaziva u kruženju materija i svojstvima zemljišta i staništa u cjelini.
Primjena "skupinasto-golih sječa" u savremenom gazdovanju šumama postaje sve aktuelnija iz dva razloga:
- Koncentracijom sječa postiže se veća produktivnost rada i ekonomski efekti;
- Ovim načinom se radikalnije popravlja relativno nepovoljno stanje šumskog fonda.
Medjutim, primjena ovih sječa, iz opravdanih razloga (opasnost od erozije, opasnosti vjetroizvala, promjena fitoklimata.zakorovljavanja, zatravijivanja i drugo), izaziva u jednom krugu šumarskih stručnjaka suprostavljanje bez obzira o kojim se stanišnim uslovima radi. Da bi se utvrdile promjene staništa i dobili pouzdaniji podaci o djelovanju golih sječa izvršena su stacionarna istraživanja u tipu šume bukve i jele sa smrčom iznad verfenskih sedimenata na distričnom kambisolu (kiselom smedjem zemljištu) na Zvijezdi planini.
Za istraživanje ovakvog karaktera ni u svijetu nema mnogo podataka, iako su multidisciplinarna istraživanja dosta česta i veći nom su stacionarna, na primjer u okviru projekata :"čovjek i biosfera", "Internacionalni biološki program" i drugi. S obzirom na finansijske i tehničke mogućnosti u nas još uvijek ne postoje uslovi za realizaciju većih projekata i zato naši rezultati istraživanja imaju ograničen karakter. U njima su obuhvaćeni oni parametri šumskih staništa koji se mogu pratiti jednostavnijim metodama u relativno ograničenom obimu i vremenskom periodu. Za potpunija istraživanja ove vrste nužan je znatno duži period osmatranja i veći broj objekata ispitivanja.
I pored svih naznačenih ograničenja provedenih istraživanja, ovaj rad ima poseban značaj u uslovima šumarstva Bosne i Hercegovine pa i šire, jer u izvjesnom smislu predstavlja pionirski poduhvat ove vrste.
References
Aleksandrova, L.N. (1960): 0 primenenii pirofosfata natrija dl ja videlenija iz počvi svobodnih gumusovih veščestv i ih organo-mineral.Počvovedenie No 2. Moskva.
Bascamb, C.L. (1968): Distribution of pyrophosphate extractable iron and organic carbon in soils of various group. The Journal of soil science vol 19, No 2.
Braun-Blanket, J. (1932): Plant sociology. New York.
Bremner, J.M. (1949): Studies on soil organice matter. Part I. The chemical nature of soil organic nitrogen. The Journal of agricultural science, Cambrigde, vol XXXIX;
(1968): The nitrogenous constituents of soil organic matter and their role in soil fertility. Organice matter and soil fertility Pontificiae Academiae Scientiarum Scripta varia. Roma,
Brown, G.W. (1970): Predicting the Effect of Clearcutting on Stream Temperature. Journal of Soil and Water Conservation Vol, 25 No 1.
Burlica, C. (1972): Vodni režim najvažnijih tipova šumskih zemljišta Bosne. Dokt. dis. Sarajevo.
Cheng, H.H. and Kurtz, L.T. (1963): Chemical distribution of added nitrogen in soils. Soil Science Society of America proceedings, No 3, vol 27.
Cvijović, J.M. (1971): Ekološka diferencijacija vrsta roda Tomocerua (Collembola). GZM. X. prirodne nauke i
(1972): Vertikalna distribucija vrsta Entomobryidae, Sminthuridae (Collembola) i Acerentomoidea (Protura u zemljištima prašumskog područja Perućice). Zemljište i biljka, vol 21. No 1;
(1974): Distribucija vrsta Aaerentomoidea (Protura),Entomobryidae i Sminthuridae (Collembola) u zemljištima na širem području prašume Perući ce. GZM. Sv. XIII. Prirodne nauke, Sarajevo;
(1976): Distribucija vrsta Entomobryidae,Sminthuridae (Collembola) i Aaerentomoidea (Protura) u zajedni čama na širem području planine Bjelašnice. GZM. Sv. XV. Prirodne nauke. Sarajevo;
(1976): Distribucija vrsta Entomobryidaeл Sminthuridae (Collembola) i Aaerentomoidea (Protura) u zajedni čama na širem području planine Jahorine. GZK. Sv. XVI. Prirodne nauke. Sarajevo.
Davis, B.N.K. (1963): A study of microarthropod communities in mineral soils near Corby, Northants. J. Anim. Ecol. 32.
Drinić, P. (1956): Taksacioni elementi sastojina jele, smrče i bukve prašumskog tipa u Bosni. Radovi Polj.šum. fak., sv. I, br. 4, Sarajevo.
Ebermayer, E. (1876): Die gesammte lehre der Walds tren, Springen Verlag,Berlin.
Eilemberg, H. (1971): Introductory Survey. Integrated Experimental Ecology, Berlin.
Gisin, H. (1960): Collenbolenfauna Europas. Geneve.
Glišić, M. (1951): Fitocenološki pogledi na pošumljavanje šumskih požarišta. God. Biol. inst. u Sarajevu, sv. 1-2, Sarajevo.
Ilijanić, Lj., Meštrov, K. (1975): Trajne plohe za dugoročna istraživanja ekosistema, Eko vol. 10. No 1.
Janković, M.M. (1976): Ekosistemski pristup biogeocenološkim proučavanjima naših ekosistema. Eko vol. 11. No 1.
Jorgensen, J.R. (1967): Fractionation of nitrogen in three forest soils. Soil Sei Soc of Amer. Proc, vol 31. No 5.
Keller, H. (1965): Hydrologische Beobachtunen in, Flysch rebiet beim Schwarzee. Mitt. Schweiz. Ans. für das Forst. Vers;
(1970): Factors Affecting Water Quality of Small Mountain Catchments. Journal of hydrology Vol. 9. No 2.
Klimo, E. et al. (1977): Information Report. Institut of Forest Ecology, Brno.
Mc Keague, J.A. (1968): Humic - fulvic acid ratio, Al, Fe and C in pyrophosphate extracts as criteria of A and B horizons. Can. J. soil sci. Vol. 48.
Manuševa, L. et al. ( 1976): Istraživanje plodnosti, osnove za primjenu mineralnih djubriva i problema organske materi je u šumskom zemljištu. Sarajevo (rukopis).
Manuševa, L, ( 1976): Forme azota u tipovima tala pod sastojinama crnog bora na peridotitu centralne Bosne. Zemljište i biljka, vol. 25. No 3. Beograd.
Milosavljević, R. (1977): Opšta klasifikacija tipova klime BiH. Seminar o korištenju karata u šumarstvu, Sarajevo.
Mišić, V., Borisavljević, Lj. (1972): Differentation of herbaceous plants synusiae on phytocenotic microcomplex in the experimental wood of sladun and cerris (Quevoetum farnetto - cerris serbicwv) on
the Avala Experimental Station. Arhiv bioloških nauka, Beograd, vol. 24, No 1-2 pp.
Mišić, V., Dinić, A. (1970): Uporedna kvali tativno-kvantitativna analiza sinuzija zeljastih biljaka dveju ekoloških varijanti zajednice kitnjaka sa festukom (Festueo-Quevcetum petraeae Jank. 1968.7 u stacionaru na Fruškoj Gori. Bulten de L’Inst. et du Jardin botaniques de l’Univ. de Belgrade, V, (1-4).
Mišić, V., Todorović, M.M., Janković, M.M., Nedeljković, R. (1976)Rezultati višegodišnjih stacionarnih istraživanja ekosistema Srbije, Ekologija, vol. 11. No 1. Beograd.
Nagarajarao, Y. (1965): Gefügebildung in Pelosolen. Doct. dis.,Hohenheim.
Nosek, J. (1973): The European Protura. Geneve.
Polataev, I.A. (1966): 0 matematičeskih modelah elementarnih processov v biogeocenosah, Problemi Kibernetiki 16, str. 171-190, Moskva.
Smith, S.J. and Young, L.B. ( 1975): Distribution of ni trogen forms in virgin and cultivated soils. Soil sci. Vol. 120, No 125.
Springer, U., Klee, J. (1958): Die Characterisierung und Unterscheidung von Waldhumus formen mittels der Natronlauge und Natriumpyrophosphat Extraction und der Stickstoff-Fraktionierung. Zeitschrift für Pflanzenernährung, Düngung, Bodenkunde, Band 80.
Stach, J. (1960): The Apterigotan fauna of Poland in relation to the World Fauna of this group of insects. Tribe: Orchesel1ini.
(1963): The Apterygotan fauna of Poland in relation to the World-Fauna of this group of Insects. Tribe: Entomobryini.
Stefanović, V. (1960): Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne. Naučno društvo NR BiH, knjg. 4, Sarajevo.
Sukačev, V.N. (1964): Osnovi lesnij biogeocenologii, Nauko, Moskva.
Šaly, R. (1970): Soil Conditions on Plots with Direct Change of Coppice.Zbornik Vedeckych Prac Lesn. Fak. VŠLD, Zvolen.
Tüxen, S.L. (1954): The Protura. Herman, Paris.
Ulrich, B. ( 1976): Stoffhaushalt von Wald-Ökosystemen,Inst, für Bodenkunde und Waldernährung der Universitet Göttingen.
Vujević, P. (1956): Klimatološka statistika. Naučna knjiga, Beograd.
Vukičević, E. (1965): Sukcesija vegetacije i prirodno obnavljanje šuma na šumskim požarištima u Srbiji. Glas. šum. fak., sv. 29, Beograd.
(1968): Rezultati istraživanja vegetacije metodom trajnih kvadrata. Glasn. šum. fak., No 34, Beograd.
Vukorep, I. (1975): Problematika istraživanja režima elemenata mineralne ishrane šumskog drveća, ferti1 i zaci je u šumarstvu. Simp, o problemima istraživanja šumskih zemljišta, ANlJBiH, Sarajevo;
(1978): Tlo - Uticaj načina gospodarenja na tlo, šumarska enciklopedija, Zagreb (u štampi).
Wood, T.G. (1967): Acari and Collembola of moorland soils from Yourkschire, England. Oikos 18.
Zannelli, S. (1969): A supra metodologici de cerceta^easubstanntelor humice si a complexelor organominerale din solurüe de munte. Solurile MunitilorBucegi, Lucrarile Conferintei nationale de pédologie. Azuga, Septembrie, 1969.