Zavisnost veličine zapreminskog prirasta bukve u čistim bukovim sastojinama i mješovitim sastojinama bukve, jele i smrče na području Bosne od veličine njene zapremine i drugih taksacionih elemenata sastojine

Authors

  • Grujo Bozalo Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1979.v27.i2.535

Abstract

Osnovni zadatak šumarstva kao privredne grane sastoji se u trajnom i kvalitetnom zadovoljavanju privrednih (društvenih) potreba za šumskim proizvodima (sortimentima). Proizlazi iz toga da je osnovni cilj gazdovanja šumama postizanje trajne proizvodnje drveta kao sirovinske baze za kontinuelno podmirivanje društvenih potreba ovom sirovinom.

Da bi se izvršila potrebna planiranja u tom domenu neophodni su podaci (pokazatelji) o prinosnim mogućnostima (produktivnosti) šuma.

Osnovni pokazatelj pri nosnih mogućnosti šuma je njihov zapreminski prirast. Zbog toga je precizno poznavanje veličine zapreminskog prirasta (kao glavnog pokazatelja produktivnosti šuma) i njegove zavisnosti od drugih faktora, od velikog značaja za šumarsku praksu.

Bez poznavanja veličine zapreminskog prirasta šuma ne može se pristupiti odredjivanju obima sječa na bazi principa trajnosti gazdovanja šumama, a bez poznavanja njegove zavisnosti od drugih faktora, ne mogu se uspješno rješavati produkciona pitanja, tj. planirati mjere na principu kontinuiteta produkcije.

Zbog toga poznavanje zatečenog zapreminskog-pri rasta šuma i proučavanje mogućnosti njegovog sistematskog povećanja, radi podizanja i povećanja proizvodnje, predstavlja i danas u šumarstvu jedan od najaktuelnijih problema.

Za poduzimanje potrebnih šumsko-uzgojnih mjera radi sistematskog povećanja zapreminskog prirasta, tj. pri nosnih mogućnosti šuma,neophodan preduslov predstavlja poznavanje zavisnosti njegove veličine od prirodnih uslova i drugih faktora. Sa stanovišta prakse je od posebnogznačaja znati kako zavisi veličina zapreminskog prirasta od onih faktora na koje čovjek može da utiče, da ih mijenja. To su u prvom redu taksacioni elementi sastojine.

Na rasvjetljavanju tih odnosa za šume na području Bosne radili su članovi katedre za Uredjivanje šuma šumarskog fakulteta u Sarajevu.

References

Assmann, E. (1961): Waldertragskunde (Abschni tt B,Wuchsentwicklung und Gestalt der Baume). BLV Verlagsgesellschaft Mlinchen-Bonn-Wien.

Assmann, E. (1961): Waldertragskunde (Abschnitt C, Standraum und Zuwachs). BLV Verlagsgesellschaft Mlinchen-Bonn-Wien.

Drinić, P. (1963): Taksacione osnove za gazdovanje šumama crnog bora u Bosni. Disertacija. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, Godina VIII, broj 8, Sarajevo.

Klepac, D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina.Zagreb .

Matić, v. (1958): Prirast jele, smrče i bukve u šumama NR BiH. Zavod za privredno planiranje NR BiH Sarajevo. Sarajevo.

Matić, V. (1959): Taksacioni elementi prebornih šuma jele,smrče i bukve na području Bosne. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu. Godina IV, broj 4, Sarajevo.

Matić, V. (1969): Uredjivanje šuma I dio. Sarajevo.

Matić, V. (1971): Nauka o prirastu i prinosu šuma. Predavanja za studente drugog stepena studija. Sarajevo.

Matić, V. (1968). Način proredjivanja i veličina prinosa. Predavanja za studente III stepena studija iz Uredjivanja šuma na tipološkim osnovama. Sarajevo.

Matić, V. (1968):O prirastu drvne mase kao dijelu ukupne produkcije. Predavanja za studente III stepena iz Uredjivanja šuma na tipološkim osnovama. Sarajevo.

Matić, V. (1968):O kvalitetu prinosa u šumarstvu. Predavanje za studente III stepena iz Uredjivanja šuma na tipološkim osnovama.Sarajevo.

Mitscherlich, G. (1952): Der Tannen-Fichten-(Buchen) Plentervald.H.8,der Schriftenreiche der Badischen Forstlichen Versuchsanstalt, Freiburg im. Br.

Pavlič, J. (1966): Prirast stabla u zavisnosti od veličine krošnje i od njegovog položaja u sastojini. Disertacija.Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Godina X, knjiga 10, sveska 4. Sarajevo.

Ećimović, J. (1951): Osnovi statističke reprezentativne metode. Beograd.

Obradović, S. i Sentić, M. (1967): Osnovi statističke analize. Naučna knjiga. Beograd.

Popović, B. (1962): Matematsko-statističke metode u poljoprivredi i šumarstvu. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.

Stojanović, 0. (1966): Taksacione osnove za gazdovanje šumama b.bora u Bosni. Disertacija. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Godina X, knj. 10, sveska 3. Sarajevo.

Vukmirović, V. (1963): Prirast i drugi taksacioni elementi šuma hrasta kitnjaka u Bosni. Habilitacioni rad. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, broj 8. Sarajevo.

Published

01. 04. 1979.

How to Cite

Bozalo, G. (1979). Zavisnost veličine zapreminskog prirasta bukve u čistim bukovim sastojinama i mješovitim sastojinama bukve, jele i smrče na području Bosne od veličine njene zapremine i drugih taksacionih elemenata sastojine. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo, 27(2), 5–46. https://doi.org/10.54652/rsf.1979.v27.i2.535