Tipovi niskih degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine

Autor(i)

  • Vitomir Stefanović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Čedomir Burlica Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Hamza Dizdarević Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Branibor Fabijanić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Nihad Prolić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1977.v1.i11.269

Ključne riječi:

tipovi, degradirane, šume, Hercegovina

Sažetak

UDK  630*222(497.6)       

U radu seprikazuje klasifikacija šumskih staništa hrastovog  regiona submediteranskog područja Hercegovine prema njihovim sadašnjim i potencijalnim proizvodnim mogućnostima, S obzirom da je šumska vegetacija u ovom području Izrazito antropogeno izmijenjena, bilo je nužno utvrditi njene stepene degradacije - stadije regresije i progresije i okaraktertsati ih na osnovu ekološko-proizvodnih kriterija koji su dosad primjenjivani u istraživanjima tipova šuma u Bosni i Hercegovini (Ćirić, Stefanović, Drinlć (1971.): Stefanović et.al., (1973); Fabijanić et. al., (1967.)).

Rad predstavlja sintezu fitocenoloških, pedoloških, taksacionih i uzgojna-meliorativnih istraživanja, pa se po pristupu i načinu obrade bitno razlikuje od dosad objavljenih radova iz pojedinih navedenih užih disciplina u ovom području (Fukarek (1957.) Simanović (1958.)-, Riter-Studnička (1972.), Prolić (1965.,!966.); Kolaković (1960.) i dr. U radu navedene oblasti istraživanja čine integralnu cjelinu, što je jedan od uslova za ekološko-proizvodnu klasifikaciju šuma i šumskih staništa uopšte. Ovo je ostvareno zajedničkim i sinhronizovanim istraživanjima na terenu i, kasnije, u sintezi prikupljenih podataka.

Dijelove rada o vegetaciji obradili su Stefanović i Fabijanić, o geološkoj podlozi i zemljištu Burlica, o stanju šumskog fonda I taksa cio-
nim karakteristikama Prolić, o uzgojno-meliorativn im osobinama ekološko-proizvodnih tipova šuma Dizdarevlć. Ostala poglavlja autori su obradili zajedno.

Rad je radjen u Institutu za šumarstvo u Sarajevu, u odjeljenjima za šumska staništa i uredjivanje šuma. Finansijska sredstvo obezbjedila je je Republička zajednica za naučni rad SR Bosne i Hercegovine, na čemu joj izražavamo zahvalnost.

                          

References

Adamović, L., 1911.:Biljno-geografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine, i Crne Gore; Rod JAZU, 193, Zagreb}

Adamović, L., 1912.:Biljno-geografske formacije zagorskih krojeva Dalmacije, Bosne, Hercegovine i Crne Gore; Rod JAZU, 195, Zagreb,

Alikalfić,F., 1970,:Izbojna snaga nekih lišćara; Savez inženjera i tehničara Šumarstva i industrije za preradu drveta, Sarajevo;

Beck-Mannagetta,G.,1901.: Die Vegetatonsverhael tnisse der illyrischen Laendem;Vegetation der Erde, Leipzig;

Bičanić, B., 1961.:O ciljevima gospodarenja u šumama na nižim položajima eumedlteranske zone Dalmacije i njegovim ostvarenjima; Šumarski list, 5-6, Zagreb;

Bura, D., 1955.:Prebomi način gospodarenja u nekim privatnim šumama crnike (Quercus ilex) na ostrvu Olibu; Šumarski list,№ 5-6, Zagreb;

Burlica, Č., 1972.: Vodni režim najvažnijih tipova šumskih zemljišta Bosne, Mnscr. (dokt.dis.), Sarajevo;

Burlica, Č., i Fabijanić, B,, 1969 Prilog metodici tipološke klasifikacije šumskih staništa; :Šumarski list, № 5-6; 163-171, Zagreb;

Burlica, Č., Prolič, N. i Hakl,Z.,1975.:Padavine u području Trebinja i njihov uticaj na debljinski prirast alepskog i crnog bora; ANUBiH, Pos. izd.,knj.XXIII, Sarajevo;

Ćirič, M., 1966.:Zemljišta planinskog područja Igman-Bjelašnica; Radovi Šumarskpg fakulteta i Instituta za šumarstvo; god, X, knj. 10, sv..l, Sarajevo;

Ćirić, M., 1967.:Osobenosti počvo-obrazovanlja na izvjesnjakah i osnovy dlja Ih klasifikacii; Počvovedenije, № 1, Moskva;

Ćirić,M., Stefanović,V., i Drinić, P. , 1971 Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i Hercegovini; Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu; pos.izd,, br.8, Sarajevo;

Ćurić, R., 1968.:Rasprostranjenje zanovijeti-tilovine (Petteria ramentacea /Sieb./ Presi.) u Hercegovini; Šumarski list № 5-6, Zagreb;

Ćurić, R., 1975.:Podizanje šumskih kultura borova iz grupe halepensis na području submediterana Hercegovine te njihova šumsko uzgojna i ekonomska važnost; Mnscr. (dok.dis.), Beograd;

Ćurić, R., 1975.: Alepski bor u šumskoj kulturi Hotanj kod Čapljine; Narodni šumar br. 7-9, Sarajevo;

Dimitz, L, 1905.: Die forstlichen Verhaeltnisse und Einrichtungen Bosnienund der Herzegowina; Wien;

Dizdarević,H., 1975.: Idejno rješenje za podizanje zelenog pojasa oko grada Trebinja; Mnscr. (elaborat), Sarajevo;

Dizdarević, H., i Burlica, Č., 1974.: Metodološki prilaz rješavanju problema bioloških meliora

cija i njihov uticaj na zaštitu zemljišta i konzervaciju vode; Mnscr. (Institut za šumarstvo), Sarajevo;

Djikić, S., 1957.: Šumsko-meliorativni radovi na bosansko-hercegovačkom kršu; Krš Bosne i Hercegovine; Savezno savjetovanje o kršu, knj. 3, Split;

Djikić,S., 1957.: Historijski razvoj devastacije i degradacije krša u Bosni i Hercegovini; Krš Bosne i Hercegovine; Savezno savjetovanje o kršu, knj. 3, Split;

Djikić, S. I Kolaković, R., 1965.: Osnovi za proizvodno-ekološku klasifikaciju zapuštenih

i degradiranih panjača u Bosni i Hercegovini; Šumarski fakultet i Institut za Šumarstvo u Sarajevu; poseb.izd., Sarajevo;

Fabijanić,B., Burlica,Č., Vukorep,I. i Živanov, N., 1967.: Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstva u Sarajevu;

XII, knj. 12, sv. l-5; 5-87, Sarajevo;

Fukarek, P., 1949.: O granicama prirodnog areala tilovine (Petteria ramentacea /Sieb./Presl.); God. Biološkog Inst. u Sarajevu; sv.l, Sarajevo;

Fukarek, P., 1954.: Županjački elaborat i njegovo značenje za sanaciju privrede krša na području zapadne Bosne; Veterinaria, III, sv.3-4, Sarajevo;

Fukarek, P., 1957.: Fitocenološka raspodjela bosanskog 7 hercegovačkog krša; Krš Bosne i Hercegovine; Savezno savjetovanje o kršu, knj.3, Split;

Simunović M., 1958.: Kratak prikaz biljnih zajednica Bijelog polja i Bišće-polja kod Mostara; Narodni šumar, XII, sv. 1-2; 105-109, Sarajevo;

Simunović, M., I960.: Poljozaštitni pojasevl na mediteranskom i submediterenskom kršu; Šumarstvo, 3-4, Beograd;

Stefanović, V., 1963.: Tipologija šuma; Univ. u Sarajevu, Sarajevo;

Stefanović, V., 1974.; Cenološki i singenetski karakter lipo (Tilia sp.div.) u fltocenozama Jugoslavije, (u štampi: Ekologija, Acta biol. jugosl.), Beograd;

Stefanović, V., 1974.: Fitocenoza javora gluhaća 1 lipa (Aceri-Tilietum mixtum Stef.74) - reliktna zajednica kanjona rijeka u Dinarskom području, (mnscr.), Sarajevo;

Stefanović, V.,Drinić,P,, Ćirić,M., Djiklć, S., Burlica, Č. i Fabijanić,B., 1973.:Tipovi degradiranih bukovih šuma na karbonatnim supstratima u Bosni i Hercegovini; Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo Sarajevo, XV, knj.15, sv.4-6, Sarajevo;

Šafar, J., 1962.: Problemi proizvodnosti kultura cmog bora u submediteranskoj zoni; Šumarski list, sv.1-2: 32-40, Zagreb;

Šafar, J., 1963.: Uzgajanje šuma, Zagreb;

Šafar, J., 1970.: Brutijski bor (Pinus brutia Ten.) i Šumarski list, sv.1-2: 1-20, Zagreb;

Vemić, M., 1954.; O klimi Bosne i Hercegovine;III kongres geografa Jugoslavije, Sarajevo;

Vidaković, M., 1972. : Novi pogledi na pošumljavanje krša; Šumarski list, 426-431, Zagreb;

Vučijak, S., 1973.: Istraživanje rentabilnosti podizanja intenzivnih kultura četinara i lišćara na području mediterana i submediterana; mnscr., Sarajevo;

XXX Elaborat (projekt) o obrazovanju posebnog šumsko-privrednog područja na kršu; "Šumaprojekt" Sarajevo, 1972.;

XXX Zbirka propisa iz šumarstva i lovstva; Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta,Sarajevo, 1972. god.

Downloads

Objavljeno

01. 02. 1977.

How to Cite

Stefanović, V., Burlica, Čedomir, Dizdarević, H., Fabijanić, B., & Prolić, N. (1977). Tipovi niskih degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 11(1), 1–133. https://doi.org/10.54652/rsf.1977.v1.i11.269

Most read articles by the same author(s)

<< < 1 2 3 > >>