Prilog poznavanju štetnih insekata na mekim lišćarima u NR BiH
Sažetak
Forsirano podizanje kultura drveća brzog rasta kod nas jedno je od obilježja našeg poslijeratnog šumarstva. Razne vrste topola, domaće i strane, narocito američke proveniencije, u tim akcijama imaju najvidniju ulogu. Tako su i u našoj Republici vještačkim putem podignute topolove monokulture na većim površinama. Karakteristično je za njih da su to prilično nestabilne biocenoze, podvrgnute mnogobrojnim negativnim uticajima. Obistinilo se predviđanje entomologa da će se u ovim monokulturama topola poiaviti i nove, opasne štetočine, do sada u našem šumarstvu beznačajne. Zbog toga se pažnja šumarskih entomologa u posljednje vrijeme usredsredila na kulture topola kako bi se ove očuvale od opasnosti štetne entomofaune, koja već ozbiljno prijeti da ošteti ove kulture. Perspektivni plan razvoja šumarstva u FNRJ predviđa da se u periodu od 10 godina pošumi topolom površina od 100.000 ha. Pošto za topolu prvenstveno dolaze u obzir nizinski predjeli i dobro zemljište, to će se ovaj zadatak rješavati u prvom redu u zonama najpovoljnijih uslova, tj. na terenima oko Dunava, Tise, Drave i Save, te u donjim tokovima njihovih pritoka. Stoga će ovo područje u manjoj mjeri zahvatiti i našu Republiku. Pored toga ni naša Republika neće sigurno odustati od uzgoja topola i na takvim terenima na kojima uzgojene topole neće dati prinose koje daju topole uzgojene u najpovoljnijim uslovirna. Međutim, ovi prinosi će biti ipak veći od onih koje daju vrste drveća uzgajane dosada (hrast, brijest, jasen). Bez sumnje je, da će u takvim prilikama uzgoja topola — bilo u plantažama, drvoredima ili pokraj vodotoka — biti naročito potrebno posvetiti pažnju tim topolama i njih zaštititi, jer će se pod nepovoljnim uslovirna rasta u jos većoj mjeri javljati razne insekatske štetočine. Uviđajuci važnost ovog problema autori su od 1956. godine vršili istraživanja štetne entomofaune na mekim lišćarima.
References
Escherich, K.: Die Forstinsekten Mitteleuropas, II Band, 1923, III Band, 1931;
Gauss, R.; Der Pappelwickler, Holz. Zentralblatt, Stuttgart, 1953, Nr. 56;
Georgijević, E.: Insekti štetočine drveta utvrđeni na lokalitetima u BiH, Narodni šumar 9—10, Sarajevo, 1959;
Georgijević, E. I Vaclav, V.: Prilog poznavanju štetnih insekata lišćara NRBiH, Topola, Beograd, 1958;
Georgijević, E. i Vaclav, V.: Prilog poznavanju štetnih insekata na topolama u BiH, Radovi na istraživanju topola, Sv. 2, Beograd, 1960;
Kovačević, Z.: Primijenjena entomologija III Knjiga — šumski štetnici —, Zagreb, 1956;
Reitter: Fauna Germanica, V Band, 1916;
Sorauer, P.: Handbuch der Pflanzenkrankheiten, Tierische Schadlinge an Nutzpflanzen, Coleoptera, 2 Teil-u. Homoptera II Teil, 1957;
Schwerdtfeger, F.: Waldkrankheiten, Hamburg—Berlin, 1957;
Živojinović, S.: Šumarska entomologija, Beograd, 1948;
Živojinović, S. i Cvijović, M.: Mala topolina strižibuba (Saperda populnea L.) u NR Srbiji, Beograd, 1956.
Živojinović, S. i Tomić, D.: Štetni insekti mekih lišćara. Zaštita bilja br. 34, Beograd, 1956.
