Borovi savijači u Bosni i Hercegovini

Sažetak

Štetočine iz svijeta insekata u našim prilikama predstavljaju glavne uzročnike slabljenja kvaliteta, deformisanja i propadanja borovih kultura. Čitav niz primarnih i sekundarno štetnih insekata, iz različitih insekatskih redova, napada razne vrste iz roda Pinus, a mnogi od njih i čitave grupe štetnih insekata orijentirani su na mlada borova stabla, te predstavljaju štetočine mladih kultura. Od velikog broja štetnih insekatskih vrsta koje napadaju kulture bora, mogu se. za prilike u Bosni i Hercegovini, izdvojiti neke grupe i neke vrste kao tipične i kao najštetnije. Tu, prije svega, treba spomenuti familiju Tortricidae — savijače, u tom slučaju borove savijače, onda iz familije Thaumatopoeidae — litijaše, Cnelhocampa pityocampa — borova litijaša gnjezdara, dalje iz familije Tenthredinidae — lisne zolje (ose listarice), Neodiprion sertifer — riđu borovu zolju (smeđu borovu pilatku). kao neke lisne zolje prelje (ose predivice) iz familije PamphUiidae, te iz familije Curculionidae — surlaše (pipe), Pissodes notatus — malog borova surlaša i Brachyderes incanus —, iz familije Cecidomyiidae, Cecidomyia boeri — borovu mušicu šiškairicu itd. Ovim, naravno, nije iscrpljen spisak štetnih insekata koji se razvijaju na mladim borovim stablima, no navedene vrste, a osobito insekatska grupa savijača, riđa borova zolja i borov litijaš predstavljaju najraširenije i danas vjerojatno i najštetnije insekte na borovim kulturama na terenima Bosne i Hercegovine. Jake populacije ovih štetočina i skoro permanentna pojava na većem području naše Republike ukazuju na činjenicu da se ovdje ne radi samo o možda slabim ekološkim uslovima iz abiotskog kompleksa faktora nego također, a i prije svega, na činjenicu da se njezi i zaštiti borovih kultura kod nas ne poklanja dovoljna pažnja. Briga oko podizanja šumskih kultura na ogoljelim površinama iscrpljuje se kod nas, uglavnom, više ili manje stručnom a isto tako i više ili manje uspješnom sadnjom biljaka, iza čega se ove novopodignute kulture prepuštaju same sebi. Razlozi za ovakav postupak sa kulturama su poznati, no oni ni u kom slučaju ne mogu ovu nebrigu opravdati. Višegodišnja opažanja na terenima sa kulturama bora u Bosni i Hercegovini su pokazala da od svih insekatskih štetočina posebno mjesto zauzimaju savijači i za njih bi se moglo reći da predstavljaju dominantne i permanentne štetočine borovih kultura na terenima naše Republike. Imajući ovaj problem u vidu, Institut za šumarstvo u Sarajevu predložio je Republičkom savjetu za naučni rad ispitivanje ovog problema, što je Savjet i prihvatio, te je obezbijedio finansijska sredstva za temu »Borovi savijači".