Prilog poznavanju entomofaune šuma Bosne i Hercegovine

Autor(i)

  • Emil Georgijević Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Dragutin Luteršek Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Dragiša Gavrilović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Mubera Jarebica Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1976.v1.i10.268

Ključne riječi:

entomofauna, prilog, Bosna i Hercegovina, šume

Sažetak

UDK 595.7(497.6)                                                                                                                         

U ovom radu izneseni su rezultati istraživanja insekatske faune šuma Bosne i Hercegovine. Kako je insekatska fauna ove Republike tek delimično ispitana, ovakva Istraživanja interesantna su kako sa faunističkog, tako i s gledišta Šumarskih nauka, radi kompletnljeg saznanja o sastavu zoocenoza naših šumskih biocenoza.

No, s gledišta zaštite šuma ova su istraživanja od posebnog interesa imajući u vidu pretežno probleme zaštite šuma, te i sam rad nosi njen pečat.

S tog gledišta rezultati ovakvih istraživanja mogli bi osvetliti neke od problema uzroka poremećaje biocenotičkih kompleksa u odredjenim našim gospodarskim šumama, jer su istraživanjima obuhvaćena, uz gospodarske i naše autohtone šume prašumskog karaktera. Na taj način su nam bile omogućene komparacije na osnovu uporednih Istraživanja u gospodarskim i u šumama prašumskog karaktera.

Naša terenska ispitivanja obuhvatila su sva tri glavna zonalno rasporedjena klimatska područja u Bosni i Hercegovini: nizijsko područje Bosanske Posavine, montano područje s visokoplaninskim regionom i, južno od ovoga, mediteransko područje Hercegovine. Toko smo obuhvatili i sva tri faunska područja Republike: panonsko-nizijsko, područje Dinarida i mediteransko područje.

Uporedna Istraživanja dovela su do izvesnlh saznanja, kao na pr. da su pojedine grupe mesofaune u gornjem sloju šumskog tla ujednačenije zastupljene u prašumskim asocijacijama nego u gospodarskim šumama sličnog sastava. Grupe Myrtapoda i Arachnoidea jače su zastupljene u šumskim tlima prašuma, gde čine i jače populacije. Grupe Coleoptero, Diptera i Nematodo po broju organizama čine jače populacije u gospodarskim šumama nego u šumama prašumskog karaktera, dok se ostale grupe, uglavnom, javljaju jačim populacijama u prašumi. Inače, sastav i odnosi u pedofauni podležu manjim kolebanjima zavisnim, uglavnom, od klimatskih, odnosno od mikroklimatskih uslova, prvenstveno od vlažnosti.

Površinska insekatska fauna pomoću lovnih posuda, hvatana je u asocijacijama bukve (Perućica, Dobri Do, Igman i Rodava), jele (Perućica, Igman i Rodova) i smrče (Perućica i Igman). Konstatovano je za familiju Carabidae da zemljišni i geološki supstrat u asocijacijama bukve ne igra značajniju ulogu, I ova je familija prisutna svugde u velikom procentu.

Prašumske asocijacije karakterišu se brojnije zastupljenim vrstama iz pojedinih familija. Tako je u Perućici i u Dobrom Dolu nadjeno 62, odnosno 31 vrsta, a na Igmanu i u Radavi 24, odnosno 22 vrste Carabidae. Predstavnici familije Staphylinldae u najvećem procentu se javljaju u bukovim šumama u Radovi (Actdofilne bukove šume no silikatnoj podlozi), a u asocijaciji jele u prašumi Perućici, ova je familija, takodje, jače zastupljena.

Familija Carabidae je posebno istraživana na svim objektima: od 100 ustanovljenih vrsta iz ove familije nadjeno je u prašumskim asocijacijama od 17,0 do 57,0%, dok se ustanovljeni procenat u gospodarskim šumama kretao od 23,0 do 25,0%.
Najbogatija je ovom faunom prašuma Perućica 57 vrsta. Veliki broj vrsta iz te familije ustanovljen je i u prašumskom rezervatu Janj. Analizom ostale faune ustanovljeno je, takodje, veće bogatstvo vrsta iz pojedinih familija u prašumskim asocijacijama od onih
u gospodarskim šumama.

Insekatska fauna krošanja je po vrstama i po broju individua više ili manje varirala, a općenito su insekti iz familije Curculianidae dominirali. U tome se posebno isticao objekat Igman.

Asocijacije u kojima preovladava bukva, po broju vrsta iz familija Chrisomelidae, Curculionidae i Eloteridae zaostaju za asocijacijama u kojima dominiraju četinari. Uporedjenjem prašumske bukove asocijacije sa onom iz gospodarske šume nadjeno je do je broj vrsta u krošnjama u prašumi skoro četiri puta veći. U asocijacijama Abieta-Fagetum s većim udjelom četinara ove se razlike ne ispoljavaju.

U sistematskom pregledu entomofaune su, osim faunističkih podataka, za izveston broj vrste koje imaju privredni značaj dati biološki kao i neki ekološki podaci. Do sada je na osnovu ovih naših istraživanja u šumama Bosne i Hercegovine odredjeno 1337 vrsta insekata iz 142 familije iz 16 insekatskih redova.

References

Apfelbeck, V. (godina 1917); Izvješče o biološkim studijama obzirom na potkornjake (Ipidae) u bosanskim crnogoricama; Gl.Zem.Muz. u BIH, knj .XXVIII, SV.3 i 4, Sarajevo;

Batinica, J. (godino 1967); Prilog poznavanju rasprostranjenosti Tortricidae u ВiН Gl.Zem.Muz. Sarajevo

Berland, L. (godina 1947); Fauna de France, Hymdhopteres Tenthredo ides; Paris;

Fitze,K. (godina 1958): Potkomjaci (Scofytidae) na četinarima u bazenu Krivaje, Sarajevo (manuskript) ;

Foriter, W., Wohlfahrt, Th. (godina 1971); Die Schmetterlinge Mitteleuropas; Eulen (Noctuidae); Stuttgart;

Forster, W, Wohlfahrt, th, (godina I960); Spinner und Schwärmer (Bombyces und Sphinges); Stuttgart;

Freude, Harde, Lohse, (godina 1965); Die Kafer Mitteleuropas, Goeeke u.Evers; Krefeld;

Ganglbauer, L. (godina 1882); Bestimmunstabelle der europöIschen Coleopteren; Wien;

Gavrilović,D, (godina 1971): Ein neuer Fund des Aphodlus contaminatus (Herbit) in Jugoslavian; Acta entomologica Jugoslavija; Zagreb;

Gavrllović,D. (godina 1974); Lisne ose iz fam.Pbmphtlldae I Diprionidae na četinarima u SRBIH; (magistarski rad); Beograd;

Georgljević,E. (godina 1964): Dendrophagus crenatus Poyk.in der Soz.Rep.Bosnien-Herzegovina; Reichenbachia, Bd.3. Nr. 14. Dresden;

Georgijević,E. (godina 1966): Potkomjaci na jeli: Radovi Šum.fak.i Inst, za šumarstvo u Sarajevu; kn|. 11, sv.6. Sarajevo;

Georgijević,E. (godina 1966): Borovi savijači u BIH; Radovi Šum.fak.i Inst.za šumarstvo u Sarajevu; knj. 11, sv.6, Sarajevo;

Georgljević, E, (godina 1962): O uticaju nadmorske visine i ekspozicije na pojavu Ips typography L Radovi šum.fak.i Instituta za šumarstvo u Sarajevu; VII, br.7, Sarajevo;

Georgijević,E., Fitze, K., Vaclav,V. (godina 1961); Prilog poznavanju štetnih insekata na mekim liščarima u NRB1H; Radovi Šum.fak.i Inst.za šumarstvo u Sarajevu; VI, 6. Sarajevo;

Georgijević,E, (godina 1969): Uporedna istraživanja entomofoune u gospodarskim šumama i prašumama; Sarajevo, (manuskript);

Georgtjević,E., Luteršek,D.(godina 1966):Prilog poznavanju entomofaune šuma BiH; Radovi Šumar,lak.i Inst.za šumarstvo u Sarajevu; God,XI, knj.ll. Sv.5, Sarajevo)

Higgins, L, Riley,N. (godina 1971): Oie Tagfalter Europas und Nordwestofrikas.P.Parey; Hamburg-BerIin

Hofmann,E. (godina 1890):Die Raupen der Schmetterlinge Europas; Stuttgart

Jarebica,M, (godina 1974);Defolijatori hrasta iz reda Lepldoptera u Hercegovini; (magistarski rad), Beograd)

Knotek,J. (godina 1892): Scolytidoe koje su do sada poznate iz Bosne i Hercegovine; Glasnik Zem.muz.u BiH, knj.l, Sarajevo)

Koch,M. (godina 1953-1972): Wir bestimmen Schmetterlinge; I,II, III, Neumon Verlag, Dresden)

Kovačević,Ž. (godina 1971): Otiorrhynchus vrste i njihovo rasprostranjen je u Jugoslaviji; Rad. Instituta za zaštitu bilja Poljoprivrednog fakulteta, Zagreb)

Luteršek,D. (godina 1970): Mravlja fauna Igmana s naročitim osvrtom na privredno važne vrste; Radovi Šum.fak, i Inst.za šumarstvo u Sarajevu, knj .12, sv.4-6, Sarajevo;

Mikšić, R.(godina 1953): Fauna insectorum Baleanica-Scarabaeidae; God.Biološkog Instituta u Sarajevu, sv.1-2, Sarajevo)

Mikšić, R, (godina 1965): Scarabaeidae Jugoslavije; I, II, III; Sarajevo-Beograd; Izd, naučno društvo BIH i Srpska akademija nauka i umetnosti

Mikšić, R. (godino 1963); Prilog poznavanju faune strlžlbuba (Cerambycidae) Jugoslavije; Acta biologica, III,Jugosl, akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb)

Mikšić, R., Georgijević, E, (godina 1971): Cerambycidae Jugoslavije, I, II - Akademija nauka i umjetnosti BIH, Sarajevo;

Mikšić,S, , (godina 1966): Populacije skakavaca (Acridoidea) i zrikavaca (Tettlgonidae) na planinskim pašnjacima Bjelašnice, Glas, Zem.Muz. sv.5, Sarajevo;

Reltter, E. (godina 1916): Fauna Germanica; I - Vr Stuttgart

Sehmiedeknecht,0. (godina 1930.) Die Hymen opferen Nord-und Mitteleuropas; G.Fischer Verlag, Jena;

Swatsehek,B. (godina 1958): Die Uirvaltystematik der Wickler; Akademie-Verlag, Berlin;

Tarbinskov, S.,Plavtljštkov,N. (godina 1948): Opredelltel] nasekomih evropeiskoi Časti SSSR; Ogiz-"Selihozgiz" Moskva - Leningrad;

Vasić, K. (godina 1954): Sovice Srbije sa ekologijom štetnih vrsta u šumarstvu i poljoprivredi (doktorska disertacija);Beograd;

Vasić, K. (godina 1966): Acantho lydo vrste (Symphyta, Hymenoptera) Srbije sa opisom jedne *nove vrste - Acantholyda Serbien N. sp., Zaštita bilja,br.91-92, Beograd;

Winkler,A. (godina 1924-1927): Catalogus Co loop ferorum regionis palaearctlcae; Wien, Hl;

Živojinović,S. (godina 1950) Fauna insekata šumske domene Majdanpek; Izd, Srpska Akademija nauka, knj,2, Beograd.

Downloads

Objavljeno

01. 10. 1976.

How to Cite

Georgijević, E., Luteršek, D., Gavrilović, D., & Jarebica, M. (1976). Prilog poznavanju entomofaune šuma Bosne i Hercegovine. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 10(1), 1–229. https://doi.org/10.54652/rsf.1976.v1.i10.268

Most read articles by the same author(s)