Biološka procjena kvalitete vode na tri postaje na rijeci Neretvi temeljena na zajednicama fitobentosai makrozoobentosa
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2018.v48.i2.44Ključne riječi:
phytobenthos, macrozoobenthos, ecological status, ecological potentialSažetak
UDK: 556.115:574.587(282.249 Neretva)
U ovom radu je predstavljeno istraživanje bentoskih zajednica (fitobentos i krupni beskralješnjaci) na tri postaje na rijeci Neretvi i to; Glavatičevo, Žitomislići i Višići. Rijeka Neretva je najduža i vodom najbogatija rijeka Dinarskog krša. Dužina toka rijeke od izvora do ušća je 240 km. Najvećim dijelom protječe Bosnom i Hercegovinom (90%), dok samo mali dio (10%) protječe teritorijem Republike Hrvatske gdje se ulijeva u Jadransko more. Veće pritoke rijeke Neretve su Ljuta, Rakitnica, Bijela, Trešanica, Kraljušnica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Radobolja, Jasenica, Trebižat (desne pritoke) i Šištica, Baščica, Prenjska rijeka, Šanica, Bijela, Buna, Bregava, Krupa (lijeve pritoke). Krška geologija područja rezultira velikim interakcijama između površinskih i podzemnih voda. Za potrebe ovog istraživanja odabrane se tri postaje rijeke Neretve, od kojih je jedna (Glavatičevo) u gornjem toku rijeke, a Žitomislići i Višići u donjem toku rijeku.
Cilj istraživanja bio je procijeniti ekološki status istraživanih postaja na temelju zajednica fitobentosa i krupnih beskralješnjaka. Ekološki status je odraz kvaliteta, strukture i funkcije vodenih ekosustava površinskih voda. Prema tipologiji površinskih tekućica postaja Glavatičevo pripada podtipu 10a dok postaje Žitomislići i Višići su JIVT (jako izmijenjena vodna tijela).
Istraživanje bentoskih zajednica je provedeno u prosincu 2016 godine uz istovremeno praćenje kemijskih čimbenika vode. Sve istraživane postaje su pokazale veliku brojnost i raznolikost bentoskih svojti iako su uzorci uzimani u zimskoj sezoni. Postaja Glavatičevo prema dobivenim saprobnim indeksima bentoskih zajednica ukazuje na vodu oligosaprobnog stupnja, odnosno vodu neopterećenu organskim tvarima. Postaja Žitomislići ukazuju na vodu oligo-betamezosaprobnog stupnja, odnosno vodu malo opterećenu organskim tvarima. Postaja Višići prema fitobentosu je oligo-betamezosaprobna dok je prema makroskopskim beskralješnjacima betamezosaprobna (voda opterećena organskim tvarima).
Na temelju dobivenih indeksa i mjerenih kemijskih čimbenika vode u skladu s Odlukom o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda (Službene novine FBiH, broj 1/14) maksimalan ekološki potencijal zabilježen je za postaje Žitomislići i Višići dok je za postaju Glavatičevo zabilježeno visoko ekološko stanje.
References
ASKEW, R. R. (1988). The Dragonflies of Europe. Harley Books, Essex. pp 29.
BAUERNFEİND, E., SOLDÁN, T.(2012). The mayflies of Europe. Apollo Books. pp 781.
BELİFORE, C. (1983). Efemerotteri (Ephemeroptera). In: Ruffo, S.(ed.): Guide per il riconoscimento delle specie animali delle acque interne Italiane. Consiglio nazionale delle ricerche, Verona. pp 113.
BLAGOJEVİĆ, S. (1976): Prilog poznavanju algi krških izvorišta u Bosni i Hercegovini. I. Chrysophyceae, Xanthophyceae, Bacillariophyceae. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu. 29: 5-21.
BLAGOJEVİĆ, S., HAFNER D. (1981): Florističko-ekološka istraživanja cijanofita i algi fitobentosa i biosestona u srednjem toku rijeke Neretve i njenim pritokama. Elaborat Biološkog Instituta Univerziteta u Sarajevu.
BLAGOJEVİĆ, S., HAFNER D. (1983): Naselje cijanobakterija i algi u rijeci Neretvi. Elaborat, Biološki aspekt kvaliteta vode ekosistema rijeke Neretve. Biološki Institut Univerziteta u Sarajevu.
BLAGOJEVİĆ, S., HAFNER, D., KRİVOKAPİĆ, K., KAĆANSKİ, D.(1986): Neke hidrobiološke karakteristike akumulacionih jezera na Neretvi i Trebišnjici. Prirodno – Matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu.
BRİTTAİN, J. E., SALTVEİT, S. J. (1996). Plecoptera, Stoneflies. In: Nilsson, A. (ed.): Aquatic Insects of North Europe, Apollo Books, Stenstrup. 55-76.
CARCHİNİ, G. (1983). Odonati (Odonata). In: Ruffo, S. (ed.): Guide per il riconoscimento delle specie animali delle acque interne Italiane. Consiglio nazionale delle ricerche, Verona. pp 80.
COESEL, P.F.M.(1991). De Desmidiaceeën van Nederland Deel 4. Fam. Desmidiaceae (2) Wetensch. Meded. K.N.N.V. 202, Utrecht.
CONSİGLİO, C. (1980). Plecotteri (Plecoptera). In ruffo, S. (ed.): Guide per il riconoscimento delle specie animali delle acque interne Italiane. Consiglio nazionale delle ricerche, Verona. pp 68.
ELLİOTT, J.M., HUMPESCH, U.H., MACAN, T.T. (1988). Larvae of the British Ephemeroptera: a key with ecological notes, Freshwater Biological Association, Ambleside, 145 pp.
ENGBLOM, E. (1996). Ephemeroptera Mayflies. In: Nilsson, A. (ed.): Aquatic Insects of North Europe. Apollo Books, Stenstrup. 13 – 54.
EU, 2000. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. Official Journal of the European Coounities L 327, 22.12.2000, Luxembourg, pp. 72.
GHETTİ, PF. (1986). I macroinvertebrati nell´analisi di qualitá dei corsi d´acqua. Trento: Provincia Autonoma di Trento. 169 p. Manuale di applicazione. Volume allegato agli atti del convegno "esperienze e confronti nell´applicazione degli indici biotici in corsi d´acqua italiani
GOLERBACH, M. M., KOSİNSKAJA, E. K., POLJANSKİ V. I. (1953): Sinzelenije vodorosli. Gos. Izd. Sovjetskaja nauka, Moskva.
HERCEG, N. (2013). Okoliš i održivi razvoj. Synopsis. Zagreb.
HİCKİN, N. E. (1967): Caddis larvae (Larvae of British Trichoptera), Hutchinsin & Co. London, pp. 476.
HİNDAK, F. (1988): Studies on the Chlorococcal Algae (Chlorophyceae). IV. Slovak Academy of Science, Bratislava.
HİNDAK, F., CYRUS, Z., MARVAN, P., JAVORNİCKY,P., KOMAREK, J., ETTL. H., ROSA, K., SLADEČKOVA, A., POPOVSKİ,J., PUNOCHAROVA, J., LHOTSKY, O. (1978): Slatkovodne riasy, Slovenske pedagogičke nakladateljstvo, Bratislava.
HİNDAK, F., MARVAN, P., ROSA, K., POPOVSKY, J., LHOTSKY, O. (1978): Sladkovodne riasy, Slovenske Pedagogicke Nakladateljstvo, Bratislava.
HUSTEDT, F. (1930): Bacillariophyta (Diatomeae). In Die Süsswasserflora Mittelleuropas vol 10. 2nd Jena, Pascher A. (ed.), Germany, G. Fischer.
IVANKOVİĆ, A., PETROVİĆ, D., IVANKOVİĆ, P. I MAJSTOROVİĆ, J. (2017): Monitoring of Water Salinity of the Lower River Neretva (B&H). International Journal of Energy and Environmental Science. 2: 136-143.
JERKOVIĆ, L. (1978). Dijatomeje sliva gornjeg toka rijeke Neretve. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu.
JOHN, D.M., WHİTTON, B.A., BROOK, A.J. (2002). The Freshwater Algal Flora of the British Isles: An Identification Guide to Freshwater and Terrestrial Algae. Cambridge University Press. New York. 37.
KELLY, M.G., JUGGİNS, S., BENNİON, H., BURGESS, A., YALLOP, M., HİRST, H., KİNG, L., JAMİESON, B.J., GUTHRİE, R., RİPPEY, B. (2008): Use of diatoms for evaluating ecological status in UK freshwaters. Environment Agency, United Kingdom.
KOMÁREK, J., ANAGNOSTİDİS, K. (1999). Cyanoprokaryota 1. Teil: Chroococcales. In H. Ettl, G. Gärtner, H. Heynig, and D. Mollenhauer (Eds.). Süsswasserflora von Mitteleuropa 19/1, Gustav Fischer Verlag, Jena-Stuttgart-Lübeck-Ulm, Germany. 548 pp.
KRAMMER, K. (2000). Diatoms of Europe. Diatoms of the European Inland Waters and Comparable Habitats. Vol. 1. The genus Pinnularia. A.R.G. Gantner Verlag K.G, Ruggell.
KRAMMER, K.(2002). Diatoms of Europe. Diatoms of the European Inland Waters and Comparable Habitats. Vol. 3. Cymbella. A.R.G. Gantner Verlag K.G, Ruggell.
KRAMMER, K.(2003). Diatoms of Europe. Diatoms of the European Inland Waters and Comparable habitats. Vol. 4. Cymbopleura, Delicata, Navicymbula, Gomphocymbellopsis, Afrocymbella. A.R.G. Gantner Verlag K.G, Ruggell.
KRAMMER, K., LANGE-BERTALOT, H. (1986). Bacillariophyceae, 1. Teil: Naviculaceae. U : Ettl, H., Gerloff, J., Heynig, H., Mollenhauer, D. (Eds): Süsswasserflora von Mitteleuropa 2/1. – G.Fischer-Verlag, Stuttgart, 876 pp.
KRAMMER, K., LANGE-BERTALOT, H. (1988). Bacillariophyceae, 2. Teil: Bacillariaceae, Epithemiaceae, Surirellaceae. U: Ettl, H., Gerloff, J., Heynig, H., Mollenhauer, D. (Eds): Süsswasserflora von Mitteleuropa 2/2. – G. Fischer-Verlag, Stuttgart.
KRAMMER, K., LANGE-BERTALOT, H. (1991a). Bacillariophyceae, 3. Teil: Centrales, Fragilariaceae, Eunotiaceae. – In: Ettl, H., Gerloff, J., Heynig, H., Mollenhauer, D. (Eds), Süsswasserflora von Mitteleuropa 2/3. – G. Fischer-Verlag, Stuttgart.
KRAMMER, K., LANGE-BERTALOT, H. (1991b). Bacillariophyceae, 4. Teil: Achnanthaceae. Kritische Ergänzungen zu Navicula (Lineolatae) und Gomphonema, Gesamtliteraturverzeichnis. U: Ettl, H., Gerloff, J., Heynig, H., Mollenhauer, D.
LANGE-BERTALOT, H. (2001). Navicula sensu stricto. 10 Genera separated from Navicula sensu lato, Frustulia. In: Diatoms of Europe: diatoms of the European inland waters and comparable habitats, Ruggell A.R.G. Gantner Verlag. K.G., pp. 526.
LANGE-BERTALOT, H.(2002). Diatoms of Europe: diatoms of the European inland waters and comparable habitats. Vol. 3, Cymbella, A. R. G. Ganter; Koeltz Scientific Books, Rugell, Königstein.
LANGE-BERTALOT, H. (2001). Naviculasensustricto, 10 genera separated from Naviculasensulato, Frustulia. In: Lange-Bertalot, H. (ed.), Diatoms of Europe, 2. A. R. G. Gantner Verlag K. G., Ruggell, Liechtenstein
LAZAR, J. (1960). Alge Slovenije: Seznam slatkovodnih vrst in ključ za dolčanje. SAZU, Ljubljana.
LENZENWEGER, R. (1996). Desmidiaceenflora von österreich, Teil 1, Bibliotheca Phycologica, Band 101.
LİEBMAN, H. (1962). Handbuch der Frishwasser und Abwasser biologie, Vol II, 2 nd-edn. Oldenbourg, Munich, pp, 588.
MARINKOVIĆ-GOSPODNETIĆ, M. (1978). Trichoptera sliva rijeke Neretve. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu.
MOGNA, M., CANTONATİ, M., ANDREUCCİ, F., ANGELİ, N., BERTA, G.,MİSERERE, L. (2015): Diatom communities and vegetation of springs in the sout-western Alps. Acta Botanica Croatica. 74: 265-285.
MOOG, O. (2002). Fauna Aquatica Austriaca, Edition 2002. Wasserwirtschaftskataster Bundesministerium für Land- und Forstwirtschaft, Umwelt und Wasserwirtschaft, pp. 684, Wien.
MORETTİ, G. (1983). Tricotteri (Trichoptera). In: Ruffo, S. (ed.). Guide per il riconoscimento delle specie animali delle acque interne Italiane. Consiglio nazionale delle ricerche, Verona. 156 str.
MÜLLER-LİEBANAU, I. (1969). Revision der europäischen Arten der Gattung Baetis Leach, 1815 (Insecta, Ephemeroptera). Jahrgang. 216 str.
NİLLSON, A. (1996). Aquatic insect of North Europe. Apollo Books, Stenstrup. 274 str.
NOGA, T., STANEK-TARKOWSKA, J., PESZEK, Ł., PAJĄCZEK, A. andKOWALSKA, S. (2013): Use of diatoms to asses water quality of anthropogenically modified Matysówka stream. Journal of Ecological Engineering. 14: 1-11.
NORRİS, R.H., BARBOUR, M.T. (2009). Bioassessment of Aquatic Ecosystem, Pollution and Remediation. Elsevier Inc.
PANTLE, R., BUCK , H. (1955): Die biologische Überwachung der Gewässer und die Darstellung der Ergebnisse. Besondere Mittelung und Deutschen Gewässerkundlichen 12:135-143
PANTLE, R., BUCK , H. (1955): Die Biologische Uberwaschung der Gewaser und die darstellung der Ergebnisse Gas und Waserfach 96: 604.
PATRİCK, R., PALAVAGE, D. M. (1994): The Value of Species as Indicators of Water Quality. Proceedings of the Academy of Natural Sciences of Philadelphia. 145: 55-92.
PFLEGER, V. (1999). Molluscs. Blitz Editions. Leicester. 216.
PLENKOVİĆ-MORAJ, A., GLİGORA UDOVİĈ, M., KRALJ BOROJEVİĆ, K., ŢUTİNİĆ, P. (2009): Fitobentos u: EK-KO projekt Habdija, I., Kerovec, M., Mrakovčić, M., Plenković-Moraj, A., Primc Habdija, B. (2009 a, b i c): Ekološko istraživanje površinskih voda u Hrvatskoj prema kriterijima Okvirne direktive o vodama. PMF, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.
ROUND, F.E., CRAWFORD, R.M., MANN, D.G. (2000). The diatoms, Biology & morphology of the genera. Cambrige University Press, Cambridge.
SLADAČEK, V. (1979). System of water quality from the biological point of view. Arch. Hydrobiol. Beih. Ergebn. Limnol., 7 (I – II): 1–218.
SLUŽBENE NOVİNE FEDERACİJE BİH(2013): Zakon o vodama: Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda. Sarajevo: Službene novine Federacije BiH, broj 70/06, 10-44.
TROŽİĆ-BOROVAC, S., HAFNER, D., ŠARAC, M., ŠKRİJELJ, R., ANTUNOVİĆ, M., GAJEVİĆ, M., LONČAREVİĆ, A. (2011): Qualitative and quantitative composition of benthos community in evaluation of water quality of Neretva River at Visici and Zitomislici sites. Zbornik predavanja: V Međunarodna konferencija „Akvakultura i ribarstvo“
VAN DAM, H., MERTENS, A., SİNKELDAM, J. (1994): A coded checklist and ecological indicator values of freshwater diatoms from the Netherlands. Netherlands Journal of Aquatic Ecology. 28: 117–133.
WALTON, R. G. (1989): Electrical Conductivity and Total Dissolved Solids—What is Their Precise Relationship Desalination, Volume 72, Issue 3, pp 275-292.
WARİNGER, J.,WOLFRAM, G. (1997): Atlas der Österreichischen Kocherfliegenlarven. Facultas – Universitatsverlag, Wien. pp 268.
WARİNGER, J., GRAF, W. (2011). Atlas of Central European Trichoptera Larvae, Eric Mauch Verlag, Germany.
WATSON, L., DALLWITZ, M. J. (2005): The families of British non-marine molluscs (slugs, snails and mussels). Version: 10th April 2007.
WEGL, R. (1983): Indeks fur die Limnosaprobitat, Waser und Abwasser. 26, 1-175.
WEGL, R. (1983). Index für die Limnosaprobitaet. -Wasser und Abwasser. Beitraege zur
WEST, W., WEST, G.S. (1905). A Monograph of the British Desmidiaceae. Volume II. Adlard and Son, London.
WEST, W., WEST, G.S. (1908). A Monograph of the British Desmidiaceae. Volume III. Adlard and Son, London.
WOJTAL, A. Z. (2009): The diatoms of Kobylanka stream near Kraków (WyĪyna Krakowsko-częstochowska upland, S Poland). Polish Botanical Journal54: 129-330.
ZABELİNA, M.M., KİESELEV, I.A., PROŠKİNA-LAVRENKO, A.I., ŠUŠEKOVA, V.I. (1951): Opredeljitelj presnovodnih vodoroslej SSSR. Diatomovie Vodorosli. Gosudarstvenoe izdateljstvo Sovjetskaja nauka, Moskva.
ZELINKA, M., MARVAN, P. (1961). Zur Prazisierung der biologischen Klassifikation des Reinheit fliessender Gewässer. Arch. Hydrobiol. 57:
