Strukturne karakteristike, dinamika i teksturni razvoj prašume Ravna vala na Bjelašnici
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2015.v45.i2.88Ključne riječi:
Beech, fir, virgin forest, time series, development phasesSažetak
UDK: 630*228(234.422 Bjelašnica)(253)
U radu su prezentirani rezultati istraživanja strukturnog sastava, dinamike, teksture i diverziteta razvojnih faza prašume "Ravna vala" na Bjelašnici. Prašuma "Ravna vala" se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, oko 20 km jugozapadno od Sarajeva na planini Bjelašnici, na nadmorskoj visini od 1280 do 1450 m. Prvi put je opisana 1978. godine. Zbog svoje izuzetne vrijednosti i posebne dinamike rasta i razvoja često je bila predmetom istraživačkih projekata, što je i rezultiralo postavljanjem trajne eksperimentalne plohe kvadratnog oblika površine 1. ha. Istraživanja su provedena na trajnoj plohi u tri navrata: 1978, 1988 i 2008 godine, i na 46 privremenih sistematski postavljenih kružnih ploha radijusa 12,6 metara, od kojih svaka reprezentuje po 1 ha površine prašume.
U prašumi "Ravna vala" je utvrđeno prosječno 638 stabala po hektaru, pri čemu dominira bukva sa 77%, dok jela učestvuje sa svega 18% u ukupnom broju stabala. U pogledu zalihe žive drvne mase u prašumi „Ravna vala” je utvrđeno prosječno 701 m3/ha.
Analizom teksturnog diverziteta uočava se smjena pojedinih razvojnih faza prašume na malom prostoru, pri čemu su najzastupljenije optimalna faza (28,7%), faza izjednačavanja (24,9 %) i faza podmlađivanja 22%. Prosječni teksturni diverzitet prašume „Ravna vala“ pokazuje Shannonn-indeks od 1,69 dok je indeks izjednačenosti Evenness 0,86.
Analiza dinamike razvoja debljinske strukture po broju stabala pojedinih vrsta drveća je pokazala da se u vremenskom periodu od 30 godina broj stabala bukve u debljinskim klasama do 20 cm skoro utrostručio, dok je broj stabala jele u istim debljinskim klasama opao za polovinu.
U prašumi "Ravna vala" u toku je proces smjene glavnih vrsta drveća. Bukva u nižim debljinskim klasama zamjenjuje jelu i postepeno je potiskuje. Ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti kada će bukva preuzeti glavnu ulogu i u većim debljinskim klasama. Smjena glavnih vrsta je pod uticajem prirodnih faktora a najveći značaj imaju klimatske promjene. Da je prašuma "Ravna vala" stabilna šumska zajednica pokazuje i njena tekstura i teksturni diverzitet. U prašumi je prisutno svih 7 razvojnih faza. Razvojne faze nisu grupisane već se javljaju na manjim površinama u čitavoj prašumi što dodatno povećava stabilnost prašume i omogućava ujednačeniji prelazak iz jedne faze u drugu bez izraženih turbulencija na većoj površini prašume.
References
ANIĆ, I., MIKAC, S., ORŠANIĆ, M., DRVODELIĆ, D. (2006): Structural relations between virgin and management beech-fir stands (Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992) in forests of the Croatians Dinaric Karst. Periodicum Biologorum, 108 (6), 663-669.
ANIĆ, I., MIKAC, S. (2008): Struktura, tekstura i pomlađivanje dinarske bukovo jelove paršume Čorkova Uvala. Šumarski list br. 11-12, 505-515.
ALBRECHT, L. (1991): Die Bedeutung des toten Holzes im Wald. Forstwissenschaftliches Centralblatt 110, 106-113.
AMMER, U. (1991): Konsequenzen aus den Ergebnissen der Totholzforschung fuer die forstliche Praxis. Forstwissenschaftliches Centralblatt, 110, 149-157.
BEUS, V., VOJNIKOVIĆ, S. (2002): Floristical characteristics of the virgin forest of beech and fir in Ravna Vala on mountain Bjelašnica. Razp. IV. razreda SAZU. XLIII, Ljubljana, 63-78.
BEUS, V., VOJNIKOVIĆ, S. (2006): Floristički diverzitet prašume i gospodarske šume u Ravnoj vali na Bjelašnici; Zbornik radova: Gazdovanje šumskim ekosistemima nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja, Jahorina – Tjentište, str. 55-66.
BONČINA, A., GAŠPERŠIC, F., And DIACI, J. (2003): Long-term changes in tree species composition in the Dinaric mountain forests of Slovenia. The Forestry Chronicle 79 (2), 227-232.
DIACI, J., ROŽENBERGAR, D., MIKAC, S., ANIĆ, I., HARTMAN, T., BONČINA, A. (2008): Long-term changes in tree species composition in old- growth dinaric beech-fir forest. Glasnik za šumarske pokuse, Vol. 42, 13-27, Zagreb.
DIACI, J., ROŽENBERGAR, D., ANIĆ, I., MIKAC, S., SANIGA, S., KUCBEL, M., VIŠNJIC, Ć., and BALLIAN, D. (2011): Structural dynamics and synchronous silver fir decline in mixed old-growth mountain forests in astern and Southeastern Europe. Forestry, 84. 479.491.
DZWONKO, Z., LOSTER, S., DUBIEL, E. AND DRENKOVSKI, R. (1999): Syntaxonomic analysis of beechwoods in Macedonia (former Republic of Yugoslavia). Phytocoenologia 29, 153 – 175.
DRÖßLER, L.(2006): Struktur und Dynamik von zwei Buchenurwäldern in der Slowakei. Dissertation, Göttingen.
DUBRAVEC, T., ČAVLOVİĆ, J., ROTH, V., VRBEK, B., NOVOTNY, V., DEKANİĆ, S. (2006): The structure and possibility of natural regeneration in managed and non-managed beech and fir forests in Croatia. Periodicum Biologorum, Vol. 108, No 6.
DUBRAVEC, T., DEKANİĆ, S. (2007): Utjecaj strukture sastojine na dinamiku razvoja mladoga naraštaja i potrajnost šume bukve i jele u nacionalnom parku Risnjak. Šumarski list, Zagreb, br. 11-12.
KORPEL, Š . (1995): Die Urwälder der Westkarpaten. Stuttgart, Jena, New York: Gustav Fischer Verlag. 310 S.
LEİBUNDGUT, H. (1986): Ziele und Wege der naturnahen Waldwirtschaft. Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen, 137, 245-250.
LEİBUNDGUT, H. (1993): Europäische Urwälder. Verlag Paul Haupt, Bern, Stuttgart.
LUČİĆ, V. (1966): Prilog poznavanju klimatskih odnosa na Igmanu. Rad Šum.fak. i Inst za šum. u Sarajevu 10 (2), 51-80.
MEYER, P. (1999): Bestimmung der Waldentwicklungphasen und der Strukturdiversität in Naturwäldern . Allg. Forst-u.J.-Ztg., 170. Jg. (10-11), 203-211.
MEYER, P., und POGODA, P. (2001): Entwicklung der räumlichen Strukturdiversität in nordwestdeutschen Naturwäldern. Allg. Forst- u.J.-Ztg., 172. Jg. (12), 213-220.
MEYER, P., TABAKU, V., und LUEPKE, v. B. (2003): Die Struktur albanischer Rotbuchen-Urwälder – Ableitungen für eine naturnahe Buchenwirtschaft. Forstw. Cbl. 122, 47-58.
MEYER, P., BARTSCH, N., WOLF, B. (2003): Methoden der Totholzerfassung im Wald. Forstarchiv 74, 263-274.
MÜLLER, J. (2005): Waldstrukturen als Steuergröße für Artengemeinschaften in kollinen bis submontanen Buchenwäldern. Dissertation, München.
PİNTARİĆ, K. (1978): Urwald Perućica als natürliches Forschungslaboratorium. Allgemeine Forst- und Waldzeitung 33 (24), 702-707.
PİNTARİĆ, K. (1991): Uzgajanje šuma, II dio, Tehnika obnove i njege sastojine. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 246 S.
SHANNON, C. E. and WEAVER, W. (1976): Mathematische Grundlagen der Informationstheorie. München, Wien, Oldenburg.
STEİNER, H., FRANK, G. (2013): Stand dynamics in the Virgin Forest "Neuwald". 5thSymposium for Research in protected Areas, Mittersill, 739-742.
TABAKU, V. (1999): Struktur von Buchen-Urwäldern in Albanien im Vergleich mit deutschen Buchen-Naturwaldreservaten und Wirtschaftswäldern. Dissertation, Cuvillier Verlag Göttingen.
SEBASTIA, M.-T., CASALAS, P., VOJNIKOVIĆ, S., BOGUNIĆ, F., BEUS, V. (2005): Plant diversity and soil properties in pristine and managed stands from Bosnian mixed forests. Forestry, Oxford University Press, Oxford, 78(3), 297-303.
VİŠNJİĆ, Ć, VOJNİKOVİĆ, S., IORAS, F., DAUTBAŠİĆ, M., ABRUDAN, I. V., GUREAN, D., LOJO, A., TREŠTİĆ, T., BALLİAN, D., und BAJRİĆ, M. (2009): Virgin Status Assessment of Plješevica Forest in Bosnia- Herzegovina. Not. Bot. Agrobot. Cluj, 37(2), 22-27.
VİŠNJİĆ, Ć., SOLAKOVİĆ, S., MEKİĆ, F., BALİĆ, B., VOJNİKOVİĆ, S., DAUTBAŠİĆ, M., GURDA, S., IORAS, F., RATNASİNGAM, J., ABRUDAN, I. V., (2013): Comparison of structure, regeneration and dead wood in virgin forest remnant and managed forest on Grmeč Mountain in Western Bosnia. Plant biosystems 2013 v.147 no.4 pp. 913-922
VRŠKA, T., HORT, L., ODEHNALOVA, P., ADAM, D., HORAL, D. (2001): The Milešice virgin forest after 24 years (1972 – 1996). Journal of Forest Science 47(6), 255 - 276.
