ANALIZA STANIŠNIH USLOVA I OPTIMIRANJE UZGOJNIH MJERA U PANJAČI BUKVE NA LOKALITETU "MUSIĆI" KOD SARAJEVA
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2009.v39.i1.170Ključne riječi:
bukova panjača, struktura, stanišni uslovi, visoka šuma, selektivna prorjedaSažetak
UDK 630*23/.24:582.632.2(497.6 Sarajevo)
630*111/.114:582.632.2(497.6 Sarajevo)
Panjače bukve u BiH zauzimaju površinu od 351.000 hektara, što je oko 13 % od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta. Proizvodne mogućnosti ovih šuma nisu potpuno iskorištene pa je potrebno uzgojnim zahvatima poboljšati njihovo stanje. U ovom radu analizirane su stanišne karakteristike panjače bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva. U 60-godišnjoj panjači bukve postavljene su (u proljeće 2007. godine) dvije eksperimentalne plohe na kojim su provedena dva načina prorjeđivanja i to: selektivna prorjeda i selektivna prorjeda sa čišćenjem zaostalih i loših izbojaka sa panja. Stanišne i strukturne karakteristike imaju odlučujući značaj kod odabira načina prorjeđivanja panjača u cilju prevođenja u viši uzgojni oblik. Prorjedu treba prilagoditi stanju u kojem se panjača nalazi. Selektivna prorjeda uz uklananje zaostalih i loših izbojaka sa panja treba biti osnov za buduće mjere njege u mlađim panjačama bukve.
References
ALIKALFIĆ, F. 1970: Izbojna snaga nekih lišćara. Savez inžinjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta, Sarajevo.
ALIKALFIĆ, F. 1998: Lisnik i lisničke šume u Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo.
BEUS, V. 1984: Vertikalno raščlanjenje šuma u svjetlu odnosa realne i primarne vegetacije u Jugoslaviji. ANUBiH, Radovi LXXVI, knj. 23, Sarajevo: 23-32.
BOLTE, A., 1999a: Canopy thinning, light climate and distribution of Calamagrostis epigejos (L.) ROTH in a Scots pine forest (Pinus sylvestris L.). Verhandl. d. Ges. f. Ökologie 29, Spektrum Akademischer Verlag Heidelberg: 9-18.
BOLTE, A.; LEßNER, C.; MÜLLER, J.; KALLWEIT, R., 2001: Zur Rolle der Bodenvegetation im Stoff- und Wasserhaushalt von Kiefernökosystemen – Level II-Untersuchungen in Brandenburg. Beiträge für Forstwirtschaft und Landschaftsökologie 35: 26-29.
BURLICA, C.; STEFANOVIC, V., 1988: Neki ekoloski problemi rekonstrukcije degradiranih Šuma. Šumarstsvo i prerada drveta 1-3: 21-26.
BURSCHEL, P., HUSS, J. 1997: Grundriss des Waldbaus: ein Leitfaden für Studium und Praxis – Parey, 485 S., Berlin.
DOHRENBUSCH, A., 2002: Vzmozhnosti sa prevrschchane na niskostbleni gori v produktivni gorskostopanski formi, ”Nazionalno sveschchanije po stopanisvane na izdnkovite dbovi gori. Burgas, 8. - 10. Mai 2002. Tagungsbericht: 41-47.
ĐIKIĆ, S. 1960: O sprovođenju meliorativnih radova u šikarama (diskusija). Narodni šumar 5-6, Sarajevo.
ĐIKIĆ, S., KOLAKOVIĆ, R.. 1965: Osnovi za proizvodno ekološku klasifikaciju zapustenih i degradiranih panjaca u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za Šumarstvo Sarajevo, Posebno izdanje
ELLENBERG, H. (1996): Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen – Ulmer, 1095 S., Stuttgart.
GARDINER, E.S.; HELMIG, L.M., 1997: Development of water oak stump sprouts under a partial overstory. New Forests 14: 55-62.
GARELKOV, D., 1979: The regeneration process in the beech forests of the Stara Planina. Gorskostopanska Nauka (Sofia) 16: 12-33.
GEIGER, R. 1981: Das Klima der bodennahen Luftschiht. Braunschweig.
HÖLSCHER, D.; SCHADE, E.; LEUSCHNER, CH., 2001: Effects of coppicing in temperate deciduos forests on ecosystem nutrient pools and soil ferility. Basic Appl. Ecol. 2: 155-164.
JOHANNSON, T., 1986: Development of suckers by two-year-old birch (Betula pendula Roth) at different temperatures and light intensities. Scand. J. For. Res. 1: 17-26.
JOHANNSON, T., 1987: Development of stump suckers by Betula pubescens at different light intensities. Scand. J. For. Res. 2: 77-83.
JOHANNSON, T., 1991: Sprouting ability of two-year-old Betula pendula stumps exposed to different light intensities during five years. Scand. J. For. Res. 6: 509-518.
KOLAKOVIĆ, R., 1960: Problem melioracije šikara i niskih šuma. Narodni šumar, posebno izdanje, Sarajevo.
KORIČIĆ, Š. 2005: Biološki, ekološki i ekonomski pokazatelji uspješnosti prorjeda u panjačama bukve. Doktorska disertacija. 220 S. Sarajevo.
KRSTIĆ, M. (2002): Melioracija degradiranih šuma.Glasnik Šumarskog fakulteta, br. 80-81, str.75-85.. Šumarski fakultet. Beograd.
KRSTIĆ, M. 2003: Program za simulaciju uzgojnih radova (SiMS). Zbornik radova, Simpozijum: Perspektive razvoja šumarstva, Šumarski fakultet Univerziteta u Banja Luci, str. 97-111.
KRSTIĆ, M., STOJANOVIĆ, LJ., ALEKSIĆ, P., RADOVANOVIĆ, T. 2004: Predlog odgovarajućih uzgojnih zahvata u izdanačkim bukovim šumama na Jasterbcu. Šumarstvo. Šumarski fakultet Beograd. Br.4. str.1-18.
KRSTIĆ, M., KOPRIVICA, M., RAKONJAC, LJ., MILIJAŠEVIĆ, T., POPOVIĆ, Z., DANILOVIĆ, M., KOŠANIN, O., LAVADINOVIĆ, V., 2005: Izdanačke bukove šume severoistočne Srbije. Šumarski fakultet Beograd, Institut za šumarstvo. Beograd.
LESSEL-DUMMEL, A, 1979: Disposition von Kiefernbeständen gegenüber Schneebruch. Allg. Forstzeitung 34: 1281-1282.
MATIĆ, S. 1987: Savjetovanje o panjačama, Sarajevo, 22.10.1986 – Gospodarski zahvati u panjačama kao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti šuma, Šumarski list 3-4, str. 143- 148, Zagreb.
MATIĆ, S., ANIĆ, I., ORŠANIĆ, M. (2003): Njega bukovih panjača; Obnova bukovih panjača. Monografija: Obična bukva u Hrvatskoj, ed. Matić, S., Zagreb.
MATIĆ, V., ET AL., 1971: Stanje šuma u BiH prema inventuri šuma na velikim površinama u periodu 1964-1968. god. Sarajevo, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, posebno izdanje broj 7.
MEKIĆ, F. 1998: Rasadnci i nasadi. Šumarski fakultet u Sarajevu, Svjetlost-Fojnica, 600 S., Fojnica.
MÜLLER, J.; BOLTE, A.; BECK, W.; ANDERS, S., 1998: Bodenvegetation und Wasserhaushalt von Kiefernforstökosystemen (Pinus sylvestris L.). Verhandl. d. Ges. f. Ökologie 28, G. Fischer Verlag Stuttgart: 407-414.
MÜLLER, J.; BOLTE A., 2002: Verdunstung der Bodenvegetation verbreiteter Vegetationsformen der Kiefer in Abhängigkeit von der Art und ihrem Deckungsgrad. In: ANDERS, S.; BECK, W.; BOLTE, A.; HOFMANN, G.; JENSSEN, M.; KRAKAU, U.-K.; MÜLLER, J.: Ökologie und Vegetation der Wälder Nordostdeutschlands. Remagen-Ow., Verlag Dr. Kessel: 99-112.
NAGEL, J., DUDA, H, HANSEN, J. 2006: ForestSimulator BWINPro 7. Version 2006, NFV Goettinen.
PATAKY, LJ. 1956: Melioracija šikara i drugih oblika degradiranih niskih šuma; udžbenik; Institut za šumarstvo i drvnu industriju NR BiH, Sarajevo.
PATKY, LJ. 1960: Savremene metode melioracije degradiranih šuma i šikara. Manuskript, Poljoprivredno-šumarska komora NRBiH Sektor za šumarstvo, 37 S., Sarajevo.
PETRI, G., 1976: Schneedruckschäden vom März 1975 in Kiefernjungbeständen der nordbadischen Rheinebene. AF 31: 1048-1049.
PINTARIĆ, K. 2002: Problem prevođenja izdanačkih šuma bukve (Fagus sylvatica L.) u visoku šumu, Šumarski list 3-4, str-119-128, Zagreb.
POTT, R. 1985: Vegetationsgeschichtliche und pflanzensoziologische Untersuchungenzur Niederwaldwirtschaft in Westfalen – Abhandlungen aus dem Westfälischen Museum für Naturkunde, 47, 4: 75 S.
RYDBERG, D., 2000: Initial sprouting, growth and mortality of European aspen and birch after selective coppicing in central Sweden. For. Ecol. Mange. 130: 27-35.
ROEHRIG, E., BARTSCH, N., VON LUEPKE, B. 2006: Waldbau auf oekologischer Grundlage. 7., vollstaendig aktualisierte, Auflage, Verlag Eugen Ulmer, 479 S., Stuttgart.
SCHAEDELIN, W. 1942: Die Auslesedurchforstung als Erziehungsbetrieb hoehster Wertleistung. Bern (Haupt).
SCHERZINGER, W. 1996: Naturschutz im Wald: Qualitätsziele einer dynamischen Waldentwicklung - Ulmer, 447 S., Stuttgart.
STOJANOVIĆ, O., BURLICA, Č., IZETBEGOVIĆ, S., KOPRIVICA, M., LAZAREV, V., LUTERŠEK, D., MEKIĆ, F., PAVLIČ, J., PINTARIĆ, K., STEFANOVIĆ, 1986 a: Ekološko-proizvodne karakteristike (proizvodni potencijal), dugoročni ciljevi i mogućnosti proizvodnje drveta, na staništima izdanačkih šuma bukve u SR BiH. Šumarski fakultet, naučno-istraživački projekat, str.1-120., Sarajevo.
STOJANOVIĆ, O., ĐURĐEVIĆ, J., KOPRIVICA, M., LAZAREV, V., LUTERŠEK, D., MEKIĆ, F., PAVLIČ, J., PINTARIĆ, K., STEFANOVIĆ, V., VRLJIČAK, J. 1986 a: Ekološko-proizvodne karakteristike (proizvodni potencijal), dugoročni ciljevi i mogućnosti proizvodnje drveta, na staništima izdanačkih šuma hrasta kitnjaka u SR BiH. Šumarski fakultet, naučno- istraživački projekat, str.1-99., Sarajevo.
VIŠNJIĆ, Ć. 2006: Aufforstung von sommertrockenen Standorten mit heimischen Baumarten in Bosnien, Dissertation, Goettingen.
VUKMIROVIĆ, V., STOJANOVIĆ, O. 1966: Zapremina i zapreminski prirast šikara bukve, hrasta, graba i jasena u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Knjiga 11. sv. 4.
YOSHIDA, T.; KAMITANI, T., 1997: The stand dynamics of a mixed coppice forest of shade-tolerant and intermediate species. For. Ecol. Mange. 95: 35-43.
