Uticaj strukturne izgrađenosti sastojine bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na vodni režim zemljišta na krečnjacima u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2022.v52.i2.378Sažetak
Šuma ima važnu ulogu u regulisanju vodnog režima, odnosno prevenciji pojave poplava i bujičnih tokova, što zavisi od vrste drveća koje sačinjavaju sastojinu, stepena sklopa, starosti i strukture sastojine. U ovom radu istraživan je uticaj strukturne izgrađenosti sastojine na vodni režim na primjeru šumske kulture bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na krečnjacima u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini. U šumskoj kulturi bijelog bora postavljena je eksperimentalna ploha 50x50 metara na kojoj je izvršen potpuni premjer svih taksacijskih elemenata. Pored toga u različitim uvjetima stepena sklopa postavljeni su kišomjeri pomoću kojih je utvrđivana količina oborina koja dospije do površine šumskog tla. Kišomjeri su postavljeni i na otvorenoj površini u neposrednoj blizini šumske kulture. Istraživanja su pokazala da se sa povećanjem broja stabala na jedinici površine i veće sklopljenosti sastojine povećava zadržavanje oborinske vode u krošnjama stabala i do 30%. U sastojini bijelog bora je utvrđeno 720 stabala po hektaru dok bi za optimalnu intercepciju taj broj trebao biti oko 1.400. Međutim, povećanje broja stabala unutar sastojine se može negativno odraziti na stabilnost sastojine. Kod većeg broja stabala unutar sastojine konkurencija je veća, stabla se suše, vitkost stabala je veća i dolazi do preloma ili izvala stabala. Četrdestogodišnja sastojina bijelog bora je na površini tla formirala šumsku stelju koja ima preko 4 puta veću apsolutnu suhu masu od mase suhe materije pokrova na otvorenoj površini. Istraživanja su pokazala da u skopljenoj sastojini bijelog bora na tlo dospije manja količina oborinske vode, ali da šumska tla imaju bolju sposobnost infiltracije, zadržavanja i ravnomjernog rasporeda vode kroz duži vremenski period. Uzgojnim zahvatima u sastojini može se i sa manjim brojem stabala na jedinici površine postići isti efekat intercepcije ukoliko se potiče bolji razvoj krošnji stabala.
References
Beus, V. (2005). Šume regulator vodnog režima i zaštite zemljišta od erozije. Upravljanje rizicima od poplava i ublažavanje njihovih štetnih posljedica. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo
Hodžić, A. (2022). Značaj šumskih kultura bijelog bora u regulaciji vodnih režima na krečnjacima u jugozapadnoj Bosni. Master rad. Univerzitet u Beogradu. Šumarski fakultet. Erozija zemljišta i prevencija bujičnih poplava.
Jevtić, M. (1992). Nega četinarskih kultura sastojina veštačkog porekla proredom. Prosilva, Beograd.
Klein, B., Irrgang, S. (2003). Mit dem Wald gegen die Flut. Landesforstpräsidium (LFP). OT Grupa. S. 44.
Lojo, A., Balić, B., Bajrić, M., Alojz, Đ., Hočevar, M., (2008). Druga državna inventura šuma u Bosni i Hercegovini – komparacija rezultata prve i druge inventure šuma za oblast 1. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Mekić, F. (1998). Uzgajanje šuma, ekološki osnovi. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Nainar, A., Tanaka, N., Sato, T., Mizuuchi Y., Kuraji K. (2021). A comparison of hydrological characteristics between a cypress and mixed-broadleaf forest: Implication on water resource and floods. Journal of Hydrology, Volume 595. s. 1-14.
Neary, D.G., Ice, G.G., Jackson, C.R., (2009). Linkages between forest soils and water quality and quantity. For. Ecol. Manag. 258, 2269–2281. https://doi.org/10.1016/j.foreco. 2009.05.027.
Perzl F. (2018). Schützt der Wald vor Naturgefahren. Bundesforschungs- und Ausbildungszentrum für Wald, Naturgefahren und Landschaft (BFW).
Pintarić, K. (1991). Uzgajanje šuma, II - dio tehnika obnove i njege sastojina. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Pintarić, K. (2004). Značaj šume za čovjeka i životnu sredinu, Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Roehrig, E., Bartsch, N., von Luepke, B. (2006). Waldbau auf oekologischer Grundlage. 7 Auflage. Ulmer verlag. S. 479.
Stratford, C., Miller, J., House, A., Old, G., Acreman, M., Dueñas-Lopez, M. A., Nisbet, T., Newman, J., Burgess-Gamble, L., Chappell, N., Clarke, S., Leeson, L., Monbiot, G., Paterson, J., Robinson, M., Rogers, M. and Tickner, D. (2017). Do trees in UK-relevant river catchments influence fluvial flood peaks? Centre for Ecology and Hydrology Wallingford, Oxfordshire, OX10 8BB, UK. S 45.
Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine 2015.-2020., Podrška Bosni i Hercegovini za revidiranje Strategije i akcionog plana za zaštitu biološke raznolikosti i izradu Petog nacionalnog izvještaja prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti, NBSAP BiH, 2016.
Stojanović, Lj., Krstić, M. (2008). Gajenje šuma 1 - metodi prirodnog obnavljanja i negovanja šuma. Univerzitet u Beogradu – Šumarski fakulteta. Planeta print, Beograd.
Šumsko gospodarska osnova za ŠGP Livanjsko, 2022., nacrt
Unkašević, M. (2004). Šumarska Ekoklimatologija. Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet. Planeta print, Beograd, S. 231.
Višnjić, Ć. (2006). Auforstung von sommertrocknenen Standorten mit heimischen Baumarten in BiH. Disertation. GA Universitaet Goettingen. Couvilier Verlag. S 166.
Xiao, L., Robinson, M., O´Conor, M. (2022). Woodland´s role in natural management: Evidence from catchment studies in Britain and Irland. Science of the Total Environment 813 (151877).
Downloads
Objavljeno
How to Cite
Broj časopisa
Rubrika
License
Copyright (c) 2022 Adnan Hodžić, Ćemal Višnjić, Muhamed Bajrić, Mirjana Todosijević
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
