Način i učestalost korištenja parkovske baštine i mogućnost vraćanja historijskih elemenata na primjeru Malog parka u Sarajevu

Autor(i)

  • Dino Hadžidervišagić Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet
  • Delila Šačić Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
  • Pavle Krstić Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2022.v52.i1.369

Sažetak

Ovaj rad prikazuje način i učestalost korištenja parkovske baštine na primjeru Malog parka u Sarajevu. Cilj istraživanja je utvrđivanje stavova posjetilaca Malog parka o načinu i učestalosti korištenja parkovske baštine, kao i mogućnost vraćanja pojedinih historijskih elemenata. Istraživanje je provedeno putem anketnog upitnika, kvantitativnog tipa, augusta 2021. godine. Ukupan broj ispitanika je 55, od čega je 58,2% ženskog i 41,8% muškog spola. Kao najbolje ocijenjeni sadržaj (ocjena vrlo dobar) većina ispitanika navodi dostupnost (40,0%), a najlošiji (ocjena vrlo loš) kulturne sadržaje (21,8%). Većina ispitanika ima pozitivan stav prema vraćanju izvornog izgleda pojedinih dijelova parka (65,4%), kao i prema vraćanju historijskih elemenata (80,0%). Park je potrebno zakonski zaštititi kao parkovsku baštinu odnosno kulturno-historijsko nasijeđe sa nepromijenjenim granicama. Potrebno ga je obnoviti i izdvojiti veća finansijska sredstva za održavanje i zaštitu. Rezultati ovih istraživanja proširit će postojeće saznanja o zadovoljstvu posjetilaca Malog parka u Sarajevu i doprinijeti da stručnjaci riješe probleme u pronalaženju mogućnosti primjene metoda obnove i vraćanja izvornog izgleda ovog historijskog parka.

References

Adevi, A. A.; Lieberg, M. (2012). Stress Rehabilitation through garden therapy. A caregiver perspective on factors considered most essential to the recovery process. Urban Forestry & Urban Greening, Vol. 11, No. 1, pp. 51-58. https://doi.org/10.1016/j.ufug.2011.09.007

Anderson, B. J. (2011). An Exploration of the Potential Benefits of Healing Gardens on Veterans with PTSD. All Graduate Reports and Creative Projects, Utah State University, Logan, Utah.

Berman, M. G.; Kross, E.; Krpan, K. M.; Askren, M. K.; Burson, A.; Deldin, P. J.; Kaplan, S.; Sherdell, L.; Gotlib, I. H.; Jonides, J. (2012). Interacting with nature improves cognition and affect for individuals with depression. Journal of affective disorders, 14, pp. 300-305. https://doi.org/10.1016/j.jad.2012.03.012

Brajić, A. (2011). Utvrđivanje zahtjeva posjetilaca prema javnom gradskom zelenilu – studij slučaja „Vrelo Bosne“. Master rad, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Catlin, P. (2003). Developmental disabilities and horticultural therapy practice. U: S. P. Simson and M. C. Straus, Horticulture as therapy: principles and practice, Food Products Press, An Imprint of the Haworth Press, Inc., New York, pp. 131-156.

Cooper, M.; Barnes, M. (1999): Healing gardens: therapeutic benefits and design recommendations. Wiley, New York.

Davis, H. A. (2003). Conceptualizing the role and influence of student-teacher relationship on children's social and cognitive development. Educational Psychologist, Vol. 38, No. 4, pp. 207-234. https://doi.org/10.1207/S15326985EP3804_2

Derkzen, M. L. (2012). Experiencing the Urban Green Space: An exploratory study of visiting behaviour, perceptions and preferences in the urban green spaces of São Paulo, Brazil. Master thesis, Faculty of Geosciences, Department of Innovation and Environmental Sciences, Utrecht University.

De Vaus, D. (2002). Surveys in Social Research. 5th Edition, Allen & Unwin, St. Leonards, NSW.

Frumkin, H. (2001). Beyond toxicity: Human health and the natural environment. American Journal of Preventive Medicine, Vol. 20, No. 3, pp. 234-240. https://doi.org/10.1016/S0749-3797(00)00317-2

Gabrieli, M.; Wilson, R. (2010): The Royal Parks. Park research report 2009 ‒ all parks combined, Synovate Ltd.

Galečić, N. (2016). Evaluacija upotrebnog potencijala parkova Beograda u funkciji operacionalizacije procesa pejzažnog projektovanja. Doktorska disertacija, Šumarskifakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd.

Godbey, G.; Mowen, A. (2010). The Benefits of Physical Activity Provided by Park and Recreation Services: The Scientific Evidence. National Recreation and Park Association, Ashburn.

Hadžidervišagić, D.; Avdić, J. (2020). Način i učestalost korištenja parkovske baštine na primjeru Banjskog parka Ilidža, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, God. 50, Br. 2, str. 39- 48. https://doi: 10.54652/rsf.2020.v50.i2.347

Hadžidervišagić, D. (2018). Pejzažno-arhitektonska i istorijska analiza Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva ‒ koncept razvoja. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Hadžidervišagić, D. (2011). Sociološki aspekti urbanih zelenih površina u Sarajevu. Šumarstvo, UŠIT Srbije, God. LXIII, Br. 1-2, Beograd, str. 71-81.

Hadžidervišagić, D.; Krstić, P. (2019). Analiza i obnova vrtno-arhitektonskih elemenata Banjskog parka Ilidža kod Sarajeva. Naše šume, UŠIT FBiH, God. XVII, Br. 56/57, Sarajevo, str. 69-78.

Jim, C. Y.; Chen, W. Y. (2006). Recreation-amenity use and contingent valuation of urban greenspaces in Guangzhou, China. Landscape and Urban Planning, Vol. 75, No. 1-2, pp. 81-96. https://doi.org/10.1016/j.landurbplan.2004.08.008

Knez, A.; Dolenc, N.; Bokan, N.; Jurić, D.; Kovačević, D. (2013). Višeosjetilni park u Zagrebu - informiranost građana. u: J. Božičević, M. Nikšić, T. Mlinarić i E. Missoni (ur.), Zelenilo grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, str. 17-25.

Konijnendijk, C. (2008). The Forest and the City: The Cultural Landscape of Urban Woodland. Springer, New York.

Lee, Y-C.; Kim, K-H. (2015). Attitudes of Citizens towards Urban Parks and Green Spaces for Urban Sustainability: The Case of Gyeongsan City, Republic of Korea. Sustainability, 7 (7), pp. 8240-8254. https://doi.org/10.3390/su7078240

Ljujić-Mijatović, T.; Živojević, S.: Bečić, B. (2010). Identifikacija, valorizacija i zaštita parkovne baštine u periodu Austrougarske u Bosni i Hercegovini. Glasnik zaštite bilja, Zadružna štampa d.d., God. 33, Br. 6, Zagreb.

Mešić, A.; Hadžidervišagić, D.; Spasojević, B.; Bašić, N. (2017). Inventarizacija i zaštita parkovske baštine na primjeru Gradskog parka „Zrinjevac“ u Mostaru. Naše šume, UŠIT FBiH, God. XVI, Br. 46/47, Sarajevo, str. 42-49.

Mišetić, A. (1997). Socijalne značajke Rive u životu grada - primjer Splita. Društvena istraživanja, God. 6, Br. 1 (27), Zagreb, str. 71-87.

Nagy, K. (2002). Public Use of the Public Parks and Protected Areas of Budapest. In A. Arnberger, C. Brandenburg, A. Muhar (Eds.), Monitoring and Management of Visitor Flows in Recreational and protected Areas, Vienna, pp. 271-276.

Oguz, D. (2000). User surveys of Ankara's urban parks. Landscape and Urban Planning, Vol. 52, No. 2-3, pp. 165-171. https://doi.org/10.1016/S0169-2046(00)00130-4

Schipperijn, J. J. (2010). Use of urban green space. PhD thesis, Forest & Landscape Research No. 45- 2010, Forest & Landscape Denmark, Frederiksberg.

Stanić, S.; Buzov, I. (2014). Značenje zelenih prostora u životu grada. Godišnjak Titius, God. 6-7, Br. 6-7, Split, str. 137-153.

Šačić, D. (2021). Valorizacija i revitalizacija Malog parka u Sarajevu. Magistarski rad, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Vitasović Kosić, I.; Aničić, B. (2005). Investigation of Sociological Aspects of the Park Maksimir. Journal Central European Agriculture, Vol. 6, No. 1, pp. 77-84.

Yilmaz, S.; Zengin, M.; Demircioglu Yildiz, N. (2007). Determination of user profile at city parks: A sample from Turkey. Build Environment 42 (6), pp. 2325-2332. https://doi.org/10.1016/j.buildenv.2006.05.001

Živković, J. (2015). Koncept integrisane rekreacije i mogućnosti primene u uslovima razvoja gradova Srbije. Doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd.

***(2019): Lokalni Ekološki Akcioni Plan općine Centar za period od 2019 do 2024., Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i Općina Centar Sarajevo.

http://www.centar.ba/upload/documents/Ekologija/LEAP%20Opcine%20Centar.pdf

Downloads

Objavljeno

01. 06. 2022.

How to Cite

Hadžidervišagić, D., Šačić, D., & Krstić, P. (2022). Način i učestalost korištenja parkovske baštine i mogućnost vraćanja historijskih elemenata na primjeru Malog parka u Sarajevu. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 52(1). https://doi.org/10.54652/rsf.2022.v52.i1.369