Prilog proučavanju obnove i njege u sastojinama crnog i bijelog bora

Autor(i)

  • Konrad Pintarić Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Sead Izetbegović Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • Hamza Dizdarević Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.1978.v26.i5.533

Sažetak

Na osnovu Inventure šuma na velikim površinama, koja je u SR BiH provedena u periodu 1964-1968. godine, šume bijelog i crnog bora zauzimaju površinu od 86.003 ha, od koje otpada na društvene šume 81.994 ha i na gradjanske šume 4.009 ha. U odnosu na visoke šume u društvenoj svojini, udio bijelog i crnog bora nije velik i iznosi svega oko 8% od površine visokih šuma (Matić i dr.,1971). Areali ove dvije vrste drveća nisu kompaktni, jer su ove šume zauzele specifična staništa unutar zajednica klimaregionalnog karaktera na krečnjačko-dolomitnim planinama Dinari da i na peri dotitsko-serpentinskom području Bosne (Stefanovi ć i dr., 1975). Ove šume su većinom reliktnog karaktera i potiču iz post- glacijalnog perioda, kada su zauzimale znatno veće površine i kompaktnije areale. Na sužavanju areala imali su svoj uticaj čovjek i listopadna vegetacija, koja je zbog jače konkurentne sposobnosti potisnula borove na ekstremnija staništa (Stefanović i dr., 1975),

S obzirom na vrijednost drveta, borovi su se koristili na uobičajeni način korištenja u BiH - pojedinačno korišćenje stabala, koje je poznato pod imenom "stablimični prebor", iako sa prebornim gospodarenjem nema ničeg zajedničkog, osim što se stabla koriste pojedinačno (Alikalfić, 1971).

S obzirom na značaj ovih šuma i na težnju da se površine pod bijelim i crnim borom prošire i izvan prirodnog areala, a u želji da se sa ovim vrstama drveća gospodari na način koji bi najbolje odgovarao njihovim bioekološkim karakteristikama, te na njihov ekonomski značaj u šumarstvu Bosne i Hercegovine, kao i cjelokupne privrede, na nekoliko najtipičnijih primjera trebalo bi proučiti sastojine crnog bora, i na osnovu konstatiranog stanja odgovoriti na slijedeća pitanja:

1.Kakav treba da je glavni cilj proizvodnje u šumama crnog bora?

2.Na kojim staništima bi trebalo i dalje zadržati crni bor?

3.Koji načini gospodarenja odgovaraju najbolje crnom boru?

4.Koje vrste zahvata treba poduzimati u toku produkcionog perioda kako bi se ostvario postavljeni cilj?

References

Alikalfić, F. (1971); Problemi gospodarenja visokim "prebornim" šumama u Bosni i Hercegovini. Izdavač DIT šumarstva i industrije za preradu drveta, Sarajevo

Baule, H.-Fricker, C. (1967); Die Düngung von Waldbäumen, München

Becker-Di Hingen, J. (1939): Die Ernährung des Waldes, Berlin

Bećirević, H. (1975): Stanje kulture crnog bora na Trebeviđu i mjere koje treba poduzeti da bi se postigao odredjeni cilj gospodarenja (diplomski rad), rukopis, Sarajevo

Begović, B. (1960): Strani kapital u šumskoj privredi BiH za vrijeme o- tomanske vladavine. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, Sarajevo

Beširević, N. (1976): Stanje kultura bijelog bora na Trebeviću i mjere koje treba poduzeti da bi se postigao odredjeni cilj gospodarenja (diplomski rad), rukopis, Sarajevo

Bohmerle (1949): Zapreminske tablice za crni bor. Mali šumarsko-tehnički priručnik I, Zagreb

Bojadžić, N. (1965): Priprema zemljišta pred rod sjemena. Narodni šumar, sv. 7-8, Sarajevo

Bojadžić, N. (1966): Podizanje kultura četinara i njihovo prevodjenje u mješovite kulture i sastojine. Narodni šumar, sv. 9-10, Sarajevo

Bojadžić, N. (1969): Prirodno obnavljanje čistih sastojina crnog bora u g.j. "Turiji" - magistarski rad, Beograd

Bojadžić, N. (1974): Prirodno obnavljenje šuma crnog bora u sjeveroistočnoj Bosni (doktorska disertacija) rukopis Sarajevo

Bonnemann-Röhrig (1971): Waldbau auf ökologischer Grundlage, I Band: Der Wald als Vegetationstyp und seine Bedeutung für den Menschen, Hamburg-Berli n

Bonnemann-Röhrig (1972): Waldbau auf ökologischer Grundlage. II Band: Baumartenwahl, Bestandesgründung und Bestandespflege,Hamburg- Berl i n

Boshard, W. (1954): Die Mindestfläche für einen nachhaltigen Femelschlagbetrieb. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Bern

Brünig, D. (1959): Forstdüngung, Radebeul

Ćirić, M. (1962): Pedologija za šumare, Beograd

Ćirić, M. (1965): Zemljišta u šumama crnog bora u Bosni i njihova proizvodna vrijednost. Narodni šumar, sv. 11-12, Sarajevo

Ćurić, R. (1962): Neka zapažanja o sadašnjem stanju požarišta na planini Romaniji. Narodni šumar, sv. 11-12, Sarajevo

Ćurić, R. (1963): Početna gustoća sadnje pri osnivanju šumskih kultura. Narodni šumar, sv. 11-12, Sarajevo

Ćurić, R. (1963a): Taksacioni elementi nekih kultura crnog i bijelog bora na području sjeverne Bosne. Narodni šumar, sv. 7-8, Sara* jevo

Ćurić, R. (1963b): Prinosne mogućnosti kultura na serpentinskom području u centralnoj Bosni. Narodni šumar, sv. 3-4, Sarajevo

Ćurić, R. (1964): Postignuti prinosi u nekim kulturama crnog bora na području zapadne Bosne, šumarski glasnik, sv. 11-12, Sarajevo

Dekanić, I. (1962): Kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje drvne mase u mješovitim sastojinama brežuljkastih terena. An- nales pro experimentis foresticis. Vol XV, Zagreb

Dekanić, I. (1964): Metode intenzivnog proredjivanja sastojina visokog uzrasta. Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski centar. Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u šumarstvu, br. 46, Beograd

Dekanić, I. (1967): Intenziviranje proizvodnje proredjivanjem mješovi

tih sastojina nizinskih šuma. Jugoslovenski poljoprivredno- šumarski centar,

Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u šumarstvu, broj 57, Beograd

Dizdarević, H. (1973): Uticaj nekih metoda sadnje i njege na prirast u visinu biljaka bijelog bora, duglazije i jele u prvim godinama poslije sadnje na oglednoj plohi "Vis" kod Tarčina, (magistarski rad), rukopis, Sarajevo

Dizdarević, H. (1974): Uticaj načina sadnje i njege na dinamiku rasta i morfološke karakteristike bijelog bora, duglazije i jele u prvim godinama poslije sadnje (doktorska disertacija), rukopis, Sarajevo

Drinić, P. (1963): Taksacione osnove za gazdovanje šumama crnog bora (doktorska disertacija). Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, god. VIII, br. 8, Sarajevo

Drinić, P. (1977): Prilog poznavanju prostornog uredjivanja šuma crnog bora u Bosni i Hercegovini, Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, godina XXI (1976), knjiga 21, sve. 3-4, Sarajevo

Fukarek, P. (1958): Prilog poznavanju crnog bora {Pinus nigva Arn.).Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, šumarstvo, III,3,Sarajevo

Fukarek, P. (1958a): Die Standortsrassen der Schwarzföhre {Pinus nigra Arn.). Zentral blatt für das gesamte Forstwesen, Jahr 75, Ht. 3-5, Wien

Fukarek, P. (1960): Nova svojta borova u Bosni, šumarski list, sv. 5-6, Zagreb

Goguševski, M. (1958): Komparativno proučavanje na taksacionite elementi kai beliot i crniot bor vo kulturite na "Krušito" kaj Kiče- vo. Godišen Zbornik na Zemljodelsko-šumarskiot fakultet, Skopje

Heger, A. (1955): Lehrbuch der forstlichen Vorratspflege, Berlin

Hesmer, H. (1950): Die Technik der Fichtenkultur, Hanover

Hilf, H. H. (1967); Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung der Verwertung des Nadel rundholzes auf künftige Zielsetzung bei waldbaulichen Massnahmen insbesondere im Mitteleuropa. XIV lUFRO Kongres, sekcija 23, str. 299, München

Jovanović, S. (1975): Kombinovane metode osnovnih oblika prirodnog obnavljanja šuma (predavanja), Beograd

Jukić, Š. (1971): Prijedlog za gazdovanje u kulturi bijelog bora na Mornaru kod Glamoča (diplomski rad), rukopis, Sarajevo

Klebingat, G. (1961): Kulturverbandsweiten und qualitative Entwicklung der Kiefer (doktorska disertacija), rukopis, Tharandt

Köstler, J.N. (1951): Die Waldpflege. Frankfurt a/M.

Köstler, J.N. (1952): Ansprache und Pflege von Dickungen, Berlin

Krahl-Urban, J. (1959): Die Eichen, forstliche Monographie der Traubeneiche und der Stieleiche, Hamburg-Berlin

Kramer, H. (1967): Zur Frage des Pflanzenverbandes in Nadelholzbeständen. Allgemeine Forstzeitschrift, München

Krutsch, H. (1952): Waldaufbau, Berlin

Leibundgut, H. (1946): Femelschlag und Plenterung. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Bern

Leibundgut, H. (1966): Die Waldpflege, Bern

Löfler, K. (1968): Prognose für Holzverwertung und- Verwendung. Forst- arhiv, 39. Jahrgang, Heft 8

Loycke, H.J. (1963): Die Technik der Forstkultur. München, Basel, Wien

Marković, Lj. (1950): 0 unapredjenju i proširenju naših borovih šuma i njihovom racionalnom iskorišćavanju. šumarski list, Zagreb

Marković, Lj. (1953): Razvoj sastojina crnog i belog bora na Avali od 1946-1950. godine i ogledi proredjivanja u njima. Zbornik Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu Srbije. Knjiga II, Beograd

Matić, V. i dr. (1962): Tabele taksacionih elemenata visokih šuma jele, smrče, bukve, bijelog bora, crnog bora i hrasta kitnjaka na području Bosne. Sarajevo

Matić, V. (1968): Uredjivanje šuma I. Sarajevo

Matić, V. i dr. (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-1958. godini, Sarajevo

Mayer, H. (1967): Waldbauliche Planungsgrundlagen für einen rationellen Einsatz der Düngung zur Ertragssteigerung im Forstbetrieb. Allgemeine Forstzeitschrift, München

Mayer, H. (1977): Waldbau auf soziologisch-ökologischer Grundlage. Stuttgart, New York

Mayer-Wegelin, H. (1952): Das Aufästen der Waldbäume, Hanover

Miegroet, M. van (1956): Untersuchungen über den Einfluss der waldbaulichen Behandlung und der Umweltsfaktoren auf den Aufbau und die morphologischen Eigenschaften von Eschendickungen im schweizerischen Mittel land. Mitteilungen der Eidgenössischen Anstalt für das forstliche Versuchswesen, Band 32, Zürich

Mlinšek, D. (1968): Slobodna tehnika gajenja šuma na osnovu njege. Ju- goslovenski poljoprivredno-šumarski centar, služba šumske proizvodnje. Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu, broj 63, Beograd

Mlinšek, D. (1973): Möglichkeiten der Ertragssteigerung im subalpinen Fichtenwald. 100 Jahre der Hochschule für Bodenkultur, Wien

Panov, A. (1955): šume crnog bora i problem njihove obnove. Narodni šumar, sv. 9-10, Sarajevo

Panov, A. (1959): Obezbjedjenje opstanka i razvitka podmlatka crnog bora u šumama BiH. Narodni šumar, sv. 5-6, Sarajevo

Panov, A., Terzić, D. (1951): Osiguranje nove sastojine crnog bora pred- uslov je i za racionalno korištenje stare sastojine. Narodni šumar, sv. 1-2, Sarajevo

Pecović, M. (1961): Njega mladih borovih šuma u si ivu reke Studenice.šumarstvo, Beograd

Peno, D. ( 1954): Neki podaci o sastojinama ariša i belog bora podignutim veštačkim putem na Jelovoj gori. šumarstvo, sv. 11-12, Beograd

Pintarić, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo

Pintarić, K. (1966): Program za izvodjenje šumsko-uzgojnih radova na proizvodnom ogledu u g-.j. "Hrbljina-Kujača", odjel 110/11, ŠIP "šator", Glamoč, Sarajevo

Pintarić, K. (1966a): Program za izvodjenje radova na proizvodnom ogledu "Prusačka rijeka", odjel 40, Bugojno (rukopis), Sarajevo

Pintarić, K. (1967): Proučavanje optimalne strukture sastoji ne po vrstama drveća i etažama u vezi sa korišćenjem sunčane energije, hraniva u tlu i gospodarske namjene (rukopis), Sarajevo

Pintarić, K. (1970): Njega mladih sastojina četinara (rukopis), Sarajevo

Pintarić, K. (1973): Rezultati istraživanja utjecaja njege šuma na prirast drvne mase po količini i kvalitetu u guštikui letvenja- ku crnog bora na višegradskom području. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, god. XVI,knjiga 16, sv. 4-6, Sarajevo

Pintarić, K. (1977): Istraživanje utjecaja rezanja grana na poboljšanje vrijednosti proizvodnje u sastojinama običnog bora Pinus silvestris L.), (rukopis), Sarajevo

Pintarić, K. (1977): Rezultati provodjenja proreda u letvenjaku bijelog bora u odjelu 119 G.j. Donja Stupčanica kod Olova (rukopis), Sarajevo

Plavšić, M., Golubović, U. (1963): Istraživanje postotnog odnosa sor- timenata jele. šumarski list, sv. 9-10, Zagreb

Plavšić, M., Golubović, U. (1964): Istraživanje postotnog odnosa pi- lanskih sortimenata jele (Ahies alba Mili.). Šumarski list, sv. 1-2, Zagreb

Radovanović, 1. (1958): Obnova sastojina crnog bora u području "Donja Krivaja". Narodni šumar, br. 7-9, Sarajevo

Radulović, S. (1957): Rezultati proučavanja crnog i belog bora na staništu kitnjak - grab na Avali i ogledi prorede u njihovim sastojinama. šumarstvo, Beograd

Radulović, S., Pejović, D, (1959): Još jedan prilog proučavanju razvoja crnog bora na

Aval i na staništu QUERCETO-CAFPINETUM SER- BICUM (Rudski). Šumarstvo, Beograd

Schädelin, W. (1942): Die Auslesedurchforsturig als Erziehungsbetrieb höchster Wertleistung, 3. Verlag, Bern

Schober, R. (1972): Die Rotbuche 1971. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen und Mitteilungen der Niedersächsischen Forstlichen Versuchsanstalt, Band 43/44,Frankfurt a/M.

Speidel (1972): Planung in Forstbetrieb. Grundlagen und Methoden der Forsteinrichtung. Hamburg

Stefanović, V. (1958): Zajednice b. bora (PIRETUM SILVESTRIS DIMRICUM) i neke njene karakteristike na području zapadne Bosne. Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, god.III, knj. 3. Sarajevo

Stefanović, V. (1958a): Areal prirodnog rasprostranjenjab. bora {PINUS SILVESTRIS L.) u SR Bosni i Hercegovini. Radovi Poljoprivred- no-šumarskog fakulteta, god. III, knjiga 3, Sarajevo

Stefanović, V. (1960): Tipovi šuma b. bora na području krečnjaka istočne Bosne. Radovi Naučnog društva BiH. Knjiga 4., Sarajevo

Stefanović, V. (1951): Prilog poznavanju mikroklime nekih staništa u području istočne Bosne. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, god. VI, sv. 6, Sarajevo

Stefanović, V., Sokač, A. (1962): Fitocenoze bijelog bora i maljave breze na rubu tresetišta kod Han Krana {PINETO-BETULETUM PU- BESCENTIS). Radovi naučnog društva BiH, XIX, knjiga 5, Sarajevo

Stefanović, V. (1962a): Fitocenoza bijelog bora i maljave breze kod Han Krama značajna prirodna rijetkost u našim šumama. Zaštita prirode, Beograd

Stefanović. V., Popović, B, (1966): Waldtypen der Kiefer und Fichte auf Werfener Sandstein und Tonschiefer im Gebiet Ostbosniens, Angewandte Pflanzensoziologie, Aussenstelle der Forstlichen Bundesversuchsanstalt, Heft XX, Wien

Stefanović, V. (1969): Borove šume na dolomitu zapadne Bosne bugojans- ko-kupreškog područja {FINETUM SILVESTRIS DIMRICUM Stef. 1958). Šumarski list, sv. 1-2, Zagreb

Stefanović, V. (1970): Fitocenoze bijelog bora i smrče sa brdskim lužnjakom kod

Knežine na Romaniji (As. PICEO-PINETUM QUERCETOSUM ROBORIS stef.). Radovi Akademije nauka i umjetnosti, knjiga 11, Sarajevo

Stefanović, V. (1975): Tipovi šuma crnog i bijelog bora U Bosni i Hercegovini (rukopis), Sarajevo

Stojanović, 0. (1966): Taksacione osnove za gazdovanje šumama bijel og bora u Bosni. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, godina X (1965), knjiga 10, sv. 3, Sarajevo

Svitlica, B. (1976): Primjena selektivne prorede i njen uticaj na rast i razvoj crnog bora u kulturi Plazenica kod Kupresa (diplomski rad), rukopis,, Sarajevo

Tarle, P. (1968): Kulture crnog bora u okolini Drniša i prijedlog za buduće mjere gospodarenja (diplomski rad), rukopis, Sarajevo

Tomanić, L. (1970): Struktura, razvitak i produktivnost sastoji na crnog bora na Kopanoniku (doktorska disertacija), rukopis, Beograd

Troup, R.S. (1966): Silvicultural systems, Oxford

Tschermak, L. (1950): Waldbau auf pflanzengeographisch- ökologischer Grundlage, Wien

Vanselow, K. (1956): Einfluss des Pflanzenverbandes auf die Entwicklung reiner Fichtenbestände. Forstwissenschaftliches Zentralblatt. Band 75, München

Wolfahrt, E. (1961): Vom Waldbau zur Waldpflege, München

Zekić, N. (1977): Zaštita od korova u šumskim rasadnicima. Fragmenta herbologica, Jugoslavica II, Zagreb

Zekić, N. (1975): Hemijsko suzbijanje korova u šumskim rasadnicima. Šumarski list, Zagreb

Manuševa, L. (1971): 0 nekim svojstvima humusa u tipovima tala obrazovanim na peri doti tu centralne Bosne. Spomenica uz 70. godiš, prof. Gracanina, str. 57-65, Zagreb

Manuševa, L., Stojanović, O., Vukorep, I. (1972): Zavisnost proizvodne vrijednosti borovih šuma na peridotitu od nekih osobina zemljišta. Zemljište i biljka. Vol.21, No 2, Beograd

Downloads

Objavljeno

01. 12. 1978.

How to Cite

Pintarić, K., Izetbegović, S., & Dizdarević, H. (1978). Prilog proučavanju obnove i njege u sastojinama crnog i bijelog bora. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 26(5), 5–67. https://doi.org/10.54652/rsf.1978.v26.i5.533