Fitocenološka i ekološka tipifikacija staništa martovke (Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.) u Bijambarama, Kanton Sarajevo
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2024.v54.i1.584Ključne riječi:
March Mushroom, biodiversity, mushrooms, Bijambare, forestSažetak
Biodiverzitet gljiva FBiH je slabo istražen, kao i areali rasprostranjenosti i ekološki uslovi pod kojima se gljive razvijaju. Takav je slučaj i sa martovkom te je glavni cilj rada prikazati ekološke uslove pod kojima se martovka pojavljuje. Za istraživanje smo uzeli metod Braun-Blanketa (1932) sa svim neophodnim ostalim parametrima vezanim za odabrano stanište, kao što su: fitocenološka pripadnost, florni element, indikatorska vrijednost i životna forma. Brojnost gljiva je data prema Tortić & Lisiewska (1971). Takođe je urađena hemijska analiza tla sa osnovnim parametrima. Martovka je zabilježena u šumi Abiet-Fagetum na lokalitetu Motike u okviru "ZP Bijambare". Ovo je novo nalazište martovke. U asocijaciji preovaldavaju primarne indikatorske vrijednosti. Vrste reda Fagetalia su najbrojnije unutar istraživane asocijacije. Od životnih formi preovladavaju hemikriptofite. Ukupno je utvrđeno 25 flornih elemenata iz 9 skupina. Najveći broj vrsta pripada subatlansko-submediteranskoj skupini. Florni element sa najvećim brojem konstatovanih vrsta je subatl-smed. Sreća pa je ovaj lokalitet poprilično udaljen od bilo kojih pješačkih staza jer je riječ o izrazito bogatom nalazištu martovke.
References
Akata, I., (2017). Macrofungal Diversity of Belgrad Forest (Istanbul), Kastamonu University Journal of Forestry Faculty, 17(1), 150-164.
Barudanović, S., Macanović, A., Topalić-Trivunović, Cero, M., (2015). Ekosistemi Bosne i Hercegovine u funkciji održivog razvoja, "PMF-UNSA", Sarajevo.
Bianchi, M., (2022). A funghi in inverno II. Dalla pianura al litorale, passando per la montagna, "MicoPonte", 14, 25-36.
Bingham, J., (2023). Hygrophorus marzuolus new to Britain, "Field Mycology", 24(2), 41-42.
Braun-Blanquet, J., (1932). Plant sociology, I edition, University of Chicago, Chicago.
Breitenbach, J., Kränzlin, F., (1991). Champignons de Suisse Tome III, Mykologia, Lucerne.
Canduso, M., (1997). Hygrophorus s. l., Fungi Europaei, "Libreria Basso", 120, Alassio.
Cetto, B., (2008). I funghi dal vero, Vol. 1˚, 15. Edizione, "Saturnia", 223, Trento.
Čičić, S., (1984). Geologija Bosne i Hercegovine, II-Mezozojske periode, "Geoinženjering“, Sarajevo.
Čičić, S., Skopljak, F., (2008). Geološke i hidrološke odlike terena u zaštićenoj zoni "Bijambare", "Federalni Zavod za geologiju", 19-50, Sarajevo.
Đug S., Drešković N., Hamzić A., Švrakić A., (2008). Prirodna baština Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, 179-181, Sarajevo.
Đug, S., Hasanbegović, A., Drešković, N., (2013). Crvena lista gljiva FBiH-Nacrt, Federalno
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, 35, Sarajevo.
Enger, H, Fheim, H., Domingo W., (1960). Unterscungen über die chemische Bodenanalyse als Extraktionsmethoden zur Phosphor- und Kaliumbestimmung, Kungliga Lantbrukshögskolans Annaler, 26, 199-215.
Eyssartier, G., Roux, P., (2017). Le Guide des Champignons France et Europe, Belin, Paris.
Focht, I., (1979). Gljive Jugoslavije, NOLIT, Beograd.
Focht, I., (1992). Ključ za gljive, Naprijed, Zagreb.
Hasanbegović, H. R., (2008). Gljive, "Šahinpašić", Sarajevo.
Hasanbegović, A., (2022). A new site of the March mushrooms (Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.) in Sarajevo Canton, Bosnia and Herzegovina, GZM (PN) NS 39, 67-73.
Hasanbegović, A., Ademović, E., (2021). Prilog rasprostranjenosti martovke (Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.) u Kantonu Sarajevo, "Educa", God. XIV, br. 14, 3-8.
Hennig, M., (1964). Handbuch für Pilzfreunde, III, "Gustav Fischer Verlag", 229, Jena.
Ivančević, B., Matavulj, M., Vukojević, J., Karaman, M., (2012). Fungi in the Legislation of the Republic of Serbia, "Zbor. Mat. srp. za prir. nauke, 123, 51-64.
Kasom, G., Miličković, N., (2010). Protected species of Macrofungi in Montenegro, "Natura Montenegrina", 9(2), 195-203
Karadelev, M., Rusevska, K., (2012). Contribution to Macedonian Red List of Fungi, 4d Congress of Ecologist of Macedonia with International Participation, 68-73.
Lizon, P., (2001). Red list of Slovak fungi, "Catathelasma", 2, 25-33.
Marinović, R. Ž., (1972). Osnovi mikologije i lihenologije, BIGZ, Beograd.
Martinez-Pena, F., Altelarrea, J. M., (2007). Dinamica de la produccion de carpoforos, presion recolectora y aprovechamiento del hongo ectomicorricico comestible Hygrophorus marzuolus en Pinar Grande (Soria), Boletin Micologico de FAMCAL, 2, 147-159.
Milosavljević, R., (1968). Trajanje sunčevog sjaja u Bosni i Hercegovini i na istočnoj obali Jadranskog mora, "Geografski pregled", XI-XII, 85-100.
Milosavljević, R., (1970). Proljetni i jesenji mrazevi u vegetacionom periodu, trajanje i geografsko rasprostiranje u Bosni i Hercegovini, Radovi Poljoprivrednog fakulteta, God. XIX, Br. 21, str. 10-11.
Milosavljević, R., (1976). Neke karakteristike relativne vlažnosti u Bosni i Hercegovini, "Geografski pregled", XX, 47-64.
Milosavljević, R., (1977). Suša i njen prostorni raspored u Bosni i Hercegovini, "Geografski pregled", XXI, 79-89.
Oberdorfer, E., (2001). Pflanzensociologische Exkursionsflora, Eugen Ulmer, Stuttgart.
Palacios, I., Lozano, M., Moro, C., D'Arrigo, M., Rostagno, M., Martinez J. A., Garcia-Lafuente, A., Guillamon, E., Vilcares, A., (2011). Antioxidant properties of phenolic compounds occuring in edible mushroom, "Food chem.", 128, 674-678.
Pavlović-Muratspahić, D., (1995). Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba
(Querco-Carpinetum illyricum Ht et al, 1974), P.M.F. Univ., Kragujevac.
Perić, B., Karadelev, M., Tkalčec, Z., (2001). Ugroženost i zaštita gljiva u Crnoj Gori,
Makedoniji i Hrvatskoj, Crnogorski Mikološki centar, Podgorica.
Pilàt, A., Ušák, O., (1962). Mushrooms, Spring Books, London.
Poler, A., (2018). Gobe za začetnike in prave gobarje, "Častnik Večer", Maribor.
Psalida, C., Argyropoulos, D., (2023). RAPD Markers and Genetic Information Entropy in Enviromental Monitoring: A Case Study with Wild Mushrooms, J. Geosci. and Environment Protection, 11(9) 28-39.
Raunkiaer, C., (1937) Plant life forms, "Claredon Press", Oxford.
Stefanović, V., (1986): Fitocenologija II izdanje, "Svjetlost", Sarajevo.
Sulkowska-Zlaja, K., Kala, K., Lazur, J., Muszynska, B., (2018). Biology of Macrofungi, "Springer".
Tanase, C., Pop, A., (2005). Red List of Romanian Macrofungi Species, "Bioplatform", Editura Academia Romane, 101-107.
Tejklova, T., Kramoliš, J., (2017). Interesting and rare fungi findings from the forest "V Poustkach" closed to the Rychnov nad Knežnou III, Orl. Hory a Podorlicko, 23/1-2, 113-124.
Tkalčec, Z., Mešić, A., Matočec, N., Kušan, I., (2008). Crvena knjiga gljiva Republike
Hrvatske, Min. kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska, Zagreb.
Tortić, M., (1970). The mapping of Macromycetes in Europe and the current results in Jugoslavia, Acta Bot. Croat., 29, 235.
Tortić, M. & Lisiewska, M., (1971). Mikološka istraživanja u nekim bosanskim šumama,
GZMBiH, N. s. Prir. Nauke, Sv. X, 65-72 (tbl. 1-2).
Uščuplić, M., (2012). Više gljive-Macromycetes, "ANUBIH", Sarajevo.
Zajta, E., (2012). Distribution of Hygrophorus species in Hungary, "Clusiana", 51(2), 233-240.
