Mineralni sastav i novi prilog rasprostranjenosti Martovke (Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.) u Kantonu Sarajevo
DOI:
https://doi.org/10.54652/rsf.2025.v55.i1.603Ključne riječi:
gljiva, Šamin gaj, šuma, lokalitet, smrčaSažetak
Mineraloški sastav bilo koje gljive u BiH nikada nije istražen, te je glavni cilj rada istražiti sastav teških metala i makroelemenata koji se nalaze u martovci, kao i u zemljištu. Ovo je i novi lokalitet za martovku. Dati su svi dosada poznati lokaliteti za martovku, te relevantni parametri vezani za istraživano područje. Vrijednost pH je izmjerena Metter Toledo 320 pH metrom. Sadržaj humusa i P i K su određene dihromatskom i amonium laktat (AL) metodom. Od mineralnog sastava obrađen je sadržaj teških metala i makroelemenata i u gljivi a i zemljištu. Teški metali i makroelementi u gljivama su estrahovani u mješavini HNO3 i H2SO4, zatim u vodenoj soluciji koja sadrži hidrohlornu i nitratnu kiselinu.Na kraju je koncentracija istih, i u zemljištu i u gljivama determinisana atomskim apsorbcionim spektrofotometrom Shimadzu AA-7000. Istraživanje se vršilo od aprila do maja 2024. godine. Zabilježene su visoke vrijednosti cinka. Izmjerena je veća količina nikla i kroma u martovci, a bakar, cink i kadmijum imaju veće vrijednosti u zemljištu. Vrijednosti kalijuma i kalcijuma su višestruko veće u martovci, dok magnezijum i željezo u zemljištu. Vrijednost željeza je višestruko veća u zemljištu nego u martovci. Ovo je drugo nalazište na ovom podučju u okviru sađenih šuma.