Intenzitet zaraženosti stabala jele Abies alba Mill. bijelom imelom Viscum album L. na području Bosne i Hercegovine

Autor(i)

  • Osman Mujezinović Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Tarik Treštić Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Azra Čabaravdić Faculty of Forestry University of Sarajevo
  • Mirza Dautbašić Faculty of Forestry University of Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2013.v43.i2.108

Ključne riječi:

European silver fir, mistletoe, intensity, presence of shrubs, third tree- crown, diameter class, health status

Sažetak

UDK: 582.475:582.728.4(497.6)

           630*44:582.475(497.6)

Obična jela u Bosni i Hercegovini je najrasprostranjenija četinarska vrsta. Na njeno zdravstveno stanje utiču brojni faktori abiotske i biotske prirode. Međutim, u današnje vrijeme bijela imela je glavni destabilizirajući faktor njenog zdravstvenog stanja. Intenzitet napada ovog poluparazita u šumama području BiH je u stalnom porastu, čemu doprinose decenijske greške u gospodarenju i podcjenjivanje njene stvarne uloge.

Cilj ovog rada je utvrđivanje intenziteta zaraženosti stabala jele bijelom imelom.

Istraživanje intenziteta zaraženosti stabala jele provedeno je na području Šumsko – privrednog društva Zeničko – dobojskog kantona, Šumarija “Olovo”, u dva odjeljenja 1 i 181 koji pripadaju gospodarskoj jedinici “Tribija – Duboštica”.

Prikupljanje podataka je vršeno sa stabala koja su se nalazila na reprezentativnim površinama odabranim sistematskim uzorkom.

Intenzitet zaraženosti utvrđivan je prema metodi Hawskwort-a. Ukupno je pregledano 451 stablo i to: u odjeljenju 1 (278) i odjeljenju 181 (150) stabala jele.

Analizirana stabla su prema prsnom prečniku razvrstana u pet (5) debljinskih klasa.

Ukupni intenzitet zaraženosti stabala ukazuje da se najveći broj zaraženih stabala jele nalazi u četvrtoj a ne petoj debljinskoj klasi. Ovakav raspored stabala je posljedica sječa kojima se redovito uklanjaju stabla završnog debljinskog stepena. U četvrtoj debljinskoj klasi preovladavaju stabla ocijenjena sa indeksom zaraženosti 2.

Postojanje razlika u intenzitetu zaraženosti stabala jele koja su bila svrstana u različite debljinske klase potvrđeno je i statistički. Ove razlike su se ispoljile između prve i četvrte i prve i pete debljinske klase, potom između druge i četvrte i druge i pete i najzad treće, četvrte i pete debljinske klase međusobno (tabela 7).

Prikaz zaraženosti stabala po dijelovima krošnje daje bolji uvid u prisustvo imele. U odjeljenju 1, najzastupljenija su stabla čija veličina indeksa zaraženosti donje trećine krošnje iznosi jedan (1) (tabela 5), dok su u odjeljenju 181. najzastupljenija stabla sa indeksom dva (2) (tabela 6). U srednjoj i gornjoj trećini krošnje zaraženih stabala u oba odjeljenja prisustvo imele je slično. U srednjoj trećini dominiraju stabla sa indeksom jedan (1) dok u je gornjoj trećini najviše stabala bez pojave ove parazitske cvjetnice.

Odjeljenje 1, u pogledu zaraženosti dijelova krošnje pokazuje izvjesnu pravilnost. Zaraženost istog dijela krošnje se povećava sa porastom prečnika stabala (debljinske klase) što bi moglo ukazivati na postepeno širenje poluparazita i „premještanje“ iz viših dijelova krošnje u niže. U odjeljenju 181, ova pravilnost je narušena, vjerovatno posljednjim sječama. Indikativno je, u tom pogledu, da je zaraženost donje trećine krošnje kod stabala četvrte debljinske klase značajno visoko ocijenjena sa indeksom 2, uz jaču zaraženost i preostalih dijelova krošnje, a da je zaraženost svih dijelova krošnje pete debljinske klase značajno manja. Istraživani objekti se međusobno razlikuju prema pojavi imele u donjoj trećini krošnje.

U jako napadnutih stabala imela uzrokuje neekonomičnu potrošnju vode što rezultira njihovom dehidratacijom i postepenim sušenjem. Upravo, oduzimanjem vode i mineralnih materija imela primarno slabi vitalnost domaćina. Stabla jače napadnuta imelom podložna su napadu sekundarnih biotičkih i abiotičkih štetnih agenasa. Primarno štetno dejstvo i drugih vrsta imele koje rezultira umanjenjem vitalnosti i pogoršanjem općeg zdravstvenog stanja domaćina potvrđeno je rezultatima drugih autora.

References

BARBU, C. (2010): The incidence and distribution of white mistletoe (Viscum album ssp. abietis) on Silver fir (Abiesalba Mill.) stands from Eastern Carpathians. Ann. For. Res. 53 (1): 27-36.

BALLIAN, D. (2013): Genetic overload of silver fir (Abiesalba Mill.) from five populations from central Bosnia and Herzegovina. Folia ForestaliaPolonica, series A, 2013, Vol. 55 (2), 49 – 57.

DIMINIĆ, D., POTOČIĆ, N., JAZBEC, A., ŽUPANIĆ, M. (2011): Zaraženost bijelom imelom i status ishrane obične jele u Gorskom Kotaru. Croat. J. For. Eng. 32 – 1: 223 – 237.

HAWSKWORTH. F. G., SCHARPF, R. F. (1986): Spread of European mistletoe (Viscum album) in California, U. S. A. Eur. J. For. Path.16: 1- 64.

IDŽOJTIĆ, M., GLAVAŠ, M., ZEBEC, M., PERNAR, R., BEĆAREVIĆ, J., GLOVA, K., PAVLUS, N.

(2005): Zaraza obične jele (Abies alba Mill.) bijelom imelom (Viscum album L. ssp. Abietis /Wiesb./Abrom.) u Hrvatskoj. Šumarski list 129 (11-12): 559-573, Zagreb.

IŽOJTIĆ, M., PERNAR, R., KAUZLARIĆ, M., ABRAMOVIĆ, M., JANKOVIĆ, D., PLEŠE, M. (2003):

Intenzitet zaraze obične jele (Abies alba Mill.) imelom (Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./Abrom.) na području Uprave šuma podružnica Delnice. Šumarski list 127 (11-12): 545-559, Zagreb.

KLEPAC, D. (1955): Utjecaj imele na prirast jelovih šuma. Šumarski list (7- 8): 231 – 244, Zagreb.

MUJEZINOVIĆ, O. (2007): Uticaj imele (Viscum album L.) na prirast jele (Abies alba M.) i ulančavanje drugih štetnih biotičkih agenasa. Magistarski rad. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

NOETZLI, K. P., MULLER, B., SIEBER, T. N. (2003): Imact of population dynamics of white mistletoe (Viscum album ssp. abietis) on European silver fir (Abiesalba). Ann. For. Sci: 60: 773-779.

STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H., VUKOREP.I. (1983): Ekološko –

vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Posebno izdanje br. 17, Sarajevo.

TREŠTIĆ, T., DAUTBAŠIĆ, M., MUJEZINOVIĆ, O. (2006): Uticaj hrastove imele (Loranthus europaeus Jacq.) na stabilnost sastojina hrasta kitnjaka. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. No. 1, 2006 (87 – 93). Sarajevo.

TSOPELAS, P., ANGELOPOULOS, A., ECONOMOU, A., SOULIOTI, N. (2004): Mistletoe

(Viscum album) in the fir forest of Mount Parnis, Greece. Forest ecology and management, 202 (1-3): 59-65.

USČUPLIĆ, M., (1992): Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu: 7–18, Beograd.

USČUPLIĆ, M., DAUTBAŠIĆ, M., TREŠTIĆ, T., SELMAN, E., MUJEZINOVIĆ, O., NIŠIĆ,

T,.JOKANOVIĆ, B. (2007): Bolesti i štetnici obične jele (Abiesalba Mill.) u Bosni i Hercegovini. Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 1-114, Sarajevo.

USČUPLIĆ, M., TREŠTIĆ, T., DAUTBAŠIĆ, M., MUJEZINOVIĆ, O. (2008): Utjecaj bijele imele

(Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./Abrom.) na bio masu iglica obične jele (Abies alba Mill.) Radovi Šumarskog institututa Jastrebarsko 43 (1): 31–37, Jastrebarsko.

ZUBER, D. (2003): Biological flora of Central Europe: Viscum album L. Flora 199: 181-203.

Downloads

Objavljeno

01. 12. 2013.

How to Cite

Mujezinović, O. ., Treštić, T. ., Čabaravdić, A., & Dautbašić, M. . (2013). Intenzitet zaraženosti stabala jele Abies alba Mill. bijelom imelom Viscum album L. na području Bosne i Hercegovine. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 43(2), 1–11. https://doi.org/10.54652/rsf.2013.v43.i2.108

Most read articles by the same author(s)

1 2 3 4 5 > >>